Nase Novine, March 27, 1986

              41
S ) -- " ,ii..
4 .'; И
W ,! 0
т
Љ 1 тЈЈЉЈ Г- - i 4){и к
EPILOG JEDNOG PLAMFLgTA NIKAD TAKVO POMIRENJE
Kazna zatvora dr Drago-ljub- u Petrovicu iz Novog
Sada postala pravosnazna.
Nedavno izrecena kazna zatvora
od 60 dana dr Dragoljubu Petrovicu,
profesoru iz Novog Sada, za prekrsaj
iz clana 8. i 10. Zakona o prekrsajima
javnog reda i mira Vojvodine je po- stala pravosnazna, izvrsna. Pokrajin-sk- o
vece za prekrsaje potvrdilo je re-sen- je
Opstinskog sudije za prekrsaje,
ceneci da je odmerena kazna zatvora
odgovarajuca da bi se postigla svrha
kaznjavanja.
A povod kazni, pa i Pokrajinskom
vecu za prekrsaje da je potvrdi, bio
je tekst drPetrovica'Tomirimoprija-telj- e
— neprijateljisusmireni" — oko
koga su do nedavno vodece mnoge
rasprave u drustveno-politicki- m or-ganizacija- ma
Novog Sada (i sire) i na
Filozofskom fakultetu, na kome je Pe-trovic
stalno zaposlen kao profesor. I
niko, pa ni studenti kojima se Petro-vic
neposredno obracao, nisu mogli
uvaziti insinuacije i navode, optuzbe
iz arsenala kontrarevolucioarnih
snaga — vispre no smisljenje da bi
poljuljale ugled NOB, revolucionara
i revolucije, konacno i Savez komuni-sta- .
Ovakvu nameru, Petrovic je uvio u
oblandu uvredljivih reci i izraza: "ja-jar- e
i protuve", "nervozni revolvera-si"- ,
"rentijeri revolucije" i slicnih —
da bi proturio ideju koja je i najavise
uznemirenja izazvala, a to je da se
treba miriti sa onima sa kojima ceo
civilizovani svet ni danas, niti bilo
kada (i bilo koja istorija), nece traziti
pomirenja. Sa zlocincima i bele i erne
Glasfto jugosovenskt sejemka njYoVi
potomaka na Scv ernoamerickom konttnentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof. kddaRoki
SEKRETARI:Bozdar Pavkovtc SotYjaRenng,
BLAGAJNIK: 4nkaNoznc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
adsav Gac'vc
UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan
Dotenc , Dame P'mades , Рето Kovacevc , Bala
Batvc, Mke Grb'ic, M'uenko Popovc.
DOPISNICI: Piot VadmrTomovc, (Uni-versity
of St. Chatharines), A.nton Kostdac
(Welland). Dusan Putn'rk (Chicago), Bola
Spacek (New York), Frank Pudunc (Vancou-ver),
Margaret Startcvic (Los Angeles, Cali-fornia),
Jos'p Stamc-Stam- os 'Rim, Italija),
LepaTeofanovc (Remacheid, Zap. Nemacka),
M'vra Strbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Muko
Markov c , Luka Markov'tc , Petar Kurttc , Mttos
YLondtc, Meksandat Cmc, Strahmya Mdetc,
Novvca MYc, prof. Du&anka Ucvna Nkoa
Drenovac.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbrc, losvp
Kovac'tc, Stanko Mudzeka, Katarina Kosuc,
M'uena Bozc, Aoa Durovtc, Lcpa Ra'jnov'vc,
Bonsav Ne£kovc RozaYtja D'wjakov'vc, Duro
Majkovc, Ivan Pribantc, MWe BaYjak, Vja
Bubao, Pavao Radmamc, Ostoja Kovacevrc,
V'tktor Mar, Dv&an Stanar, MWrjan Petrovic,
John Severlnskv, Mate S'av&, Martin Karavamc,
SrdanBodvc,PekoDmtroc,MVcaMmc'n,
k. Gertacb, Leo Bac'tch, BoSko Madenovc,
Muos Vukcev'rc, Jos'vp Sujc, Rudv GregoTas,
Stanko Bof , losvp Gabre, Kca Petrovvc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Na§e novine" izlaze 6etvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godi§nje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjenim
Driavama.
Redakctja odgovara za nepotp'tsanc maicrija-c-.
Potpvsant canc tzvaiavaju т'јспЈС autova.
Dopvs't se ne ra6aju.
boje, sa koljacima i vinovnicima mi-lionsk- ih grobnica — mirenja nema!
Petrovic je sve to smisljeno uradio.
On to potvrduje i u svojoj zalbi Pokra-jinskom
vecu za prekrsaje. A zahtev
da mu se takav cin "ne uzme za zlo"
zato sto nije imao na umu kakve ce
posledice izazvati (i po njega samog)
— zar je to opravdanje? Ono to i nije,
Petrovic ga ocigledno za sebe i ne tra-z- i.
On insistira da se njegov nedorece-ni-,
skriveni program i na sudu uvazi.
Smisljen je i nacin kako to da se izve-d- e: Petrovic trazi da se nacini lingvi-stick- a, semanticka i teorijsko-knji-zevn- a
ekspertiza njegovog teksta. I ne
pomislja da "Pomirenje" nije tekst
koji zasluzuje takvu ekspertizu (knji-zevn- u
ponajmanje).
Jasno je shvacena namera dr Dra-golju- ba Petrovica — kazna joj je pri-meren- a. Licnost koja, misli i deluje
mora biti i odgovorna za posledice
svoga dela, bez obzira da li ih je tako
zamisljala. A posledica je bilo da li
je potrebna sudska ekspertiza, da bi
se dokazalo da je Petrovicev tekst uz-nemi- rio javnost? Ako je bila po- trebna ona je konacno i data u rese-nj- u Pokrajinskog veca za prekrsaje.
M.P.
AMERIKANCI U LIBIJI
£(,
f
TRIPOLI — Medunarodni aero-dro- m kraj Tripolija postao je cudno
mjesto. Na carinskim salterima ce-ka- ju zapadni novinari i bave se jos
neuobicajenim poslom — broje
"neposlusne" Amerikance koji do-laz- e
u libiju da rade i — dobro zara-d- e.
Medu tisucama naftasa, tehni-car- a
i raznoraznih struenjaka sa Za-pa- da ima mnogo Amerikanaca koji
jnisle kao Bob iz Oklahome. Ne ze-le- ci odati puno ime i prezime, Bob
izjavljuje "lovcu" na "americke
emigrante": "Svida mi se ovdje i na-mjerva- m ostati, sto god rekao pred-sjedni- k
Reagan. Ne vjerujem da mi
on ima pravo naredivati."
Aerodromom vec kruzi sala da se
americki struenjaci, koji dolaze
"trbuhom za kruhom" u Libiju, vise
boje svojih novinara, nego prvih su-sre- ta
s poslovicno strogim carini-cim- a
i predstavnicima vlasti, Libi-je- ,
zemlje koju je predsjednik Rea-gan
optuzio za vezu s medunarod-ni- m terorizmom.
"Biznis je biznis" — odgovor je
Amerikanaca koji kao Bob i njegov
anonimni suputnik, u Libiji za-radu- ju
oko 100.000 dolara godisnje.
Bobov prijatelj jednostavno kaze
da je u Libiji vec 12 godina i da ga
ne zanima politika, kao ni to sto
Reagan misli o Gadafiju. Naravno
drukcije ce misliti ako mu se domo-vin- a
i Libija zarate, ali je uvjeren
da Gadafi nece poceti takvu "gu-zvu- ". Kako ne bi imali "guzvu" na
povratku kuci, libijski sluzbenici
ljubazno im nude da im vizu "uda-re- "
na poseban papir, a ne u pasos.
Nakon visednevnih alarmantnih
vijesti americki "obracun" s "rezi-mo- m Gadafija" cini se, mnogo vise
ne plasi.
Dok Tripoli i Libija "grme"
oStrim rijecima, pristigli Ameri-kan- ci
i libijski carinici razmjenjuju
ljubaznosti. Uzimajuci ponudenu
americku cigaretu, za koju kaze da
je bolja od domace, jedan carinik
otvoreno kaze: "Mi volimo ameri-kance.
Zaista je steta sto predsjed-nik
Reagan ne voli nas":
(AP)
JUGOSLAVIA — KINA:$j,f'
VALTEROVA ULICA
U TJENCINU
Sarajevsko poduzece "Energo-invest- " potpisalo je ugovor za
gradnju velike pivovare uTjenci-nu- ,
a dobilo je i posao u Sangaju
— izradu dispecerskog centra za
upravljanje velikim energetskim
sistemom.
PEKING — Nakon dvije godine prego-vor- a
sarajevski "Energoinvest" potpi-sa- o
je u Tjencinu (Tlanjin) ugovor za
gradnju pivovare kapaciteta 600 tisuca
hektolitara piva godisnje. Postrojenje
ce izgraditi zajednicki s Kinezima. Do-maci- ni
ce izvesti grube radove a "Ener-goinvest"
automatiku i upravljanje, a
dat ce i znatan dio druge opreme. U torn
ce poslu "Energoinvest" zaraditi oko
osam milijuna dolara. U vise jugosla-venski- h
pivovara obucavat ce se 25 ki-nesk- ih
struenjaka.
Obavjestavajuci o tome novinare u
Pekingu, predsjednik poslovodnog od-bo- ra
"Energoinvest" je takoder obavi-jeste- n
da je pobijedio na medunarod-no- j
licitaciji za izradu dispecerskog
centra za upravljanje energetskim si-stemom
od 550 kW. Projekt, koji ce se
realizirati u Sangaju, financira medu- -
narodna banka, a za sarajevsko podu-zece
vrijedi oko tri milijuna americkih
dolara, i sastoji se pretezno od prodaje
sotfwarea. Znacajno je da je posao dobi-ve- n
u konkurenciji najpoznatijih svijet-ski- h
izvodaca takvih radova.
Za vrijeme boravka u Tjencinu Saraj-lijam- a
je receno da je u torn trecem po
velicini kineskom gadu jedna ulica do-bi- la
ime po Valteru. U Kini je "Valter
brani Sarajevo" medu najpopularnijim
stranim filmovima. Bio je to jedan od
privh stranih filmova prikazanih po-sli- je "kulturne revolucije" i otvaranja
Kine svijetu. Centralna i razne lokalne
televizije emitirale su ga desetak puta.
Bata Zivojnovic, koji glumi Valtera, naj-popularn- iji je strani glumac u Kini.
Kako Tjencin odrzava prijatelj ske veze
sa Sarajevom, gradskim ocima tog kine-sko- g
grada ucinilo se prikladnim da
jednu ulicu nazovu po heroju Valteru.
"Slobodna Dalmacija"
Quebec je jedna od deset kanadskih
pokrajina. Povrsine je 1,640.580 km2.
Nalazi se u istocnom dijelu Kanade, na
podrucju Kanadskog ili Laurentijskog
stitai1 zauzima gotovo cijeli poluotok
Labradlor. Prvi je u zemlji u proizvod-nj- i
elektricne energije, daje oko 80 po-st- o
kanadske proizvodnje azbesta, 40
posto aluminija i od 25 do 30 posto vri-jedno- sti
proizvodnje zeljezne rude.
U Quebecu zivi oko 6,5 milijuna sta-novni- ka
i pretezno su francuskog pori-jekla.
Karakteristika i temelj svih poli-ticki- h
zbivanja i sukoba u toj pokrajini
u ovom stoljecu upravo je u njezinu na-cionaln- om
jezifinom i vjerskom dvoj-stv- u.
Frankofonski dio stanovnitva,
koje u Quebecu brojeano (oko 80 posto)
i kulturno dominira, nije uspijevalo
adekvatno tome ostvarivati pozicije i u
ekonomiji, gdje engleski dio zauzima-nje- m
kljucnih polozaja, ima odlucujucu
ulogu. U kanadskih Francuza to po-stup- no potite teznju za vecom samostal-nosc- u
i ravnopravnoscu, pa 6ak i za iz-dvajan- jem Qubeca iz kanadske federa-cij- e.
Separatistifiki pokret snazi u pokra-jini
osobito sezdesetih godina. Raz-budivan- ju francuskih nacionalnih osje-caj- a
u Quebecu, pa i njihovu pravom
razbuktavanju, osobito je pridonio ta-daS- nji
predsjednik Republike Francu-sk- e
Charles de Gaulle onim svojim po-znati- m
uzvikom "Vive le Quebec libre",
izrecenim 1967. za njegova posjeta Ka-nad- i.
S jacanjem politickih snaga koje
naginju separatizmu javljaju se i grupa-cij- e
koje zagovaraju terorizam, (Front
de liberation du Quebec — FLO), koji
kulminira 1970. u ubojstvu ministra
rada Pierrea Lapartea.
Izraz novog vala nacionalizma poli-tid- ki
se ostvaruje i oblikuje osnivanjem
nove stranke u pokrajini — Parti Quebe-coi- s.
God. 1968. osniva je novinar i poli-ti6a- r
Rene Levesque, koji kao moto svo-jeg- a
politickoga djelovanja tada istifie
U ZAGREBU OD 3. DO 6. JULA
NAJVECA
SMOTRA
ISELJENISTVA
ZAGREB (Tanjug) — Jubilarni 20.
festival omladinske kulturne federa-cij- e
Hrvatske bratske zajednice, koji
ce se odrzati u Zagrebu od 3. do 6. jula
ove godine, bit ce najveca iseljenicka
manifestiacija ikada odrzana u nasoj
zemlji. Dosad su za sudjelovanje na
torn velikom festivalu folklora prijav-ljen- a
32 ansambla i 34 grupe mladih
potomaka nasih iseljenika, koji gaje
narodne pjesme i plesove naroda i
narodnosti Jugoslavije, a to znaci 929
izvodaca i vec blizu 2000 turista rodi-telj- a, prijatelja i znanaca koji ce doci
u Jugoslaviju za vrijeme festivala.
Cilj posjeta starom kraju nije samo
Zagreb, gdje ce se odrzati glavni dio
festivala. Svi ansambli i grupe izrazili
su zelju da prilikom dolaska u Jugo-slaviju
posjete i druge dijelove zem-lje,
pa ce citavih mjesec dana — prije
i poslije festivala — potomci nasih
iseljenika posjecivati gradove i sela
u gotovo svim republikama i pokraji-nam- a.
Najvece zanimanje dakako,
vlada za turisticke centre kao sto su
Dubrovnik i Split, ali su Sarajevo,
Novi Sad, Beograd i drugi gradovi ta-koder
ukljuceni u bogati program
upoznavanja mladih Amerikanaca
Jugoslavneskog porijekla sa domovi-no- m
svojih predaka. Uz veliku kul-turn- u
i propagandnu vrijednost ova
manifestacija nije ni u poslovnom po-gle- du
beznacajna. Prema informaci-jam- a
iz Matice iseljenika Hrvatske,
gdje se priprema najveci dio te velike
manifestacije, ukupni financijski
efekt velikog posjeta clanova iselje-nicki- h
drustava iz Amerike pribli-zav- a
se svoti od oko deset milijuna
dolara, a samo JAT koji je eksluzivni
prijevoznik ucesnika festivala i go-sti- ju
— ugovorio je s Hrvatskom brat-sko- m
zajednicom posao vrijedan vise
od dva milijuna dolara.
QUEBEC
— "ravnopravnost ili nezavisnost". Po-slije,
kada je 15. septembra 1976. Parti
Quebecois pobijedila na parlamentar-ni- m izborima i kada je postao novi pre-mij- er
Qu£beca, R. Levesque usmjerio
je politiku svoje vlade prema izdvaja-nj- u
pokrajine iz kanadske federacije i
pdtpunoj politickoj samostalnosti Que-bec- a,
sto je smatrao krajnjim ciljem.
Medutim, na referendumu 1980. vecina
biraca odbacila je premijerovu politiku
separatizma. Redali su se potom i drugi
porazi separatista, koji su upravo kul-minir- ali porazomna lokalnim izbori-ma.
Upravo je srediste pokrajine grad
Quebec, kojijeimaticnigradfrancuske
civilizacije u Kanadi (ima sveuciliste,
koje je osnpvano 1825.), dok je Mon-treal
najvece gradsko, industrijsko i
lucko srediste. Oba ta grada osnovao je
utemeljitelj Nove Francuske pomorac
Samnuel de Champlain: Quebec 1608,
a Montreeal (kao Ville Marie) 1642. go-dine.
Nova Francuska postala je kraljevska
provincija 1663, a Pariskim ugovorom
1763. nakon sto je britanska mornarica
porazila Fracuze, osnovana je britan-ska
pokrajina Quebec. Ustavnim zako-no- m britanskog Parlamenta Kanada je
1791. reorganizirana u Gornju Kanadu,
pretezno englesku (Ontario), i Donju
Kanadu, pretezno francusku (Quebec).
Ponovno su obje Kanade objedinjene
1840. da bi konacno, poslije dugogodi-snji- h
politickih kriza 1867. pristupile,
zajedno s New Brunswickom i Novom
Scotiom, federaciji novostvorenog Bri-tanskog
dominiona Kanade. (!)
NETACNO
Upozorava majka sinfiica: - Sine, nemoj, molim te, da jedes
zelene jabuke, one su veoma Skodljive. - Kako Skodljive, mama? ProSli put
kad sam ih jeo, osam dana nisam isao u
Skolu.
И'П