Novosti, May 13, 1944

              iarn timktmfarfi&am 1&tes?iiMj-~#sy- f --(ŠSbAs- Jfci„agJlgia£JlJ t iX£rŽjti&rfP-&?K&- & fr rnlTiff- - -- r """ ""'ilPeeaBMMIMBBBBHi saK lb
Subota 13 maja 1944 NOVOSTI STRAHA 3
UMIRITE SE GOSPODO VI STE DOSTA
GOSPODOVALI
Hedley B C — Dnevno pratim Iprama na-i- m junačkim narodima i
vijesti i čitam vize novina osobito ciljevima za koje ae današnja bo
dobro pratim Novosti i Srpski
Glasnik Ove dvije novine su sa
nas radnike oštrica sablje upere-n- a
protiv neprijatelja našeg naro-da
čitam ih i pratim dogodjaje u
svijetu osobito rad jugo-diploma-c- ije
i izbjegle vlade u Kairu i
Londonu Vidim da se koprcaju
kao mačak u vreći ili Grk u apsu
Dok su mirno mogli da rasiplju
narodni novac na svoj razvratni ži-vot
i propagandu u korist izdajni-ka
svog naroda okoreli i preživje-li
ministri vikali su mi i kralj
kralj i mi O našem napaćenom
narodu ni spominjali nisu Njima
je Draža Mihajlović bio junak i
država a narodi Jugoslavije kao
da i ne postoje čak što više na
narod i njegove borce bacali su dr-vlje
i kamenje junačku Oslobodi-lačku
Vojsku i njezinog vodju
maršala Titu nazivali su banditi-ma
drumskim razbojnicima i plja-čkašima
Danas kad je istina došla na
vidjelo tko su u istinu pljačka!
banditi i izdajnici gospoda u Kai-ru
i Londonu hoće i traže neke
sporazume sa tim istim Titom na
kog su sipali paljbu iz pušaka i
bez puška Danas vlada u Kairu i
kralj traže na sve strane agente
i pomoćnike po Londonu i Wa-shingto- nu
da bi pomoću njih do-šli
do nekog sporazuma sa Titom
i oslobodilačkom armijom Ali
borbeni narodi Jugoslavije imaju
svoju vladu i svoje vodje koji su
a najtežim narodnim časovima os-tali
sa narodom i vodili i danas
vode borbu protiv stranih i doma-ćih
neprijatelja Pa tko i kakvo
pravo ima da se maneće ili da po-sreduje
da se kralj i izbjegla vla-da
vrate u Jugoslaviju nakon što
ju narod sam od neprijatelja očisti
To pravo jedino pripada po
"Bogu" i po pravdi nikog vise
osim naSeg junačkog i slavnog na-roda
Tko drukčije misli čini ili
želi taj počinja grijeh i izdaju na- -
Tri stotine i pedeset do-lara
iz malog Delamera
Delamcre Ont — Dana 30-to- g
aprila svi što nas ima u ovoj ma-loj
naseobini osim nekolicine sas-tali
smo se u kuci obitelji llak i
uzeli smo na pretres pitanje kako
i na koji način najbolje pomoći
našoj braći na očinskom domu
Pošto smo se posavjetovali do-£1- 1
pmo do zaključka da izaberemo
odbor od dva lica koji će rukovo
diti radom u prikupljanju pomoći
našem junačkom narodu U odbor
su izabrani Jnsip Wolf i Stanko
Starešinić koji će se unapred bri-nuti
o radu za tu plemenitu stvar
Nakon toga smo prešli na popis
novčanih priloga i obaveza I ni
licu mjesta izmedju sebe sabrali
$36000 (tri stotine i pedeset dola-ra)
Priložili su braća i sestre ka-ko
Blijedi:
To $7500: Janko Utešin
To $6000: Drsguti Polić (Ba-taiug- a)
Josip i Katarina Hak
Mate i Ljubica SUpanČić Stanko
i Ana Starešinić Ljubomir i Mil-fc- a iubat
To $2600: Josip Wolf
Ukupno $36000
Hvala svima prilagačima i obi-telji
Mak koja nam je svoju kuću
sa ovaj sastanak ustupila
Dragutin Polić
li Sovjetskog Kaveza smo
primili nekoliko Kraćih prisov-jo- d
kl o junaštvu muškaraca t
Sena staraca i djece kojeg
pokazali u borbi protiv neprija-telja
kao partizani u nacisti
čkoj pozadini Ili na fronti Po-što
vjerujemo da će ove pripo-vjedi
interesirati naše čitaoce
donašati ćemo ih kao podli Mak
u budućim izdanjima Novosti
Piše: O KURGANOV
ba vodi Atlantska Povelja kaže
da se ima da poštuje narodna vo-lja
kako si i kakovu si vladu hoće
da postavi I neka znaju izdajnici
i njihovi agenti od kud i ma sa
koje strane dolazili ako pokušaju
da postave stari preživjeli režim
u Jugoslaviji takav pokušaj će
naići na isto takav pa još i veći
otpor na kakav su kod našeg na-roda
naišle fašističke okupatorske
zvijeri i domaći izdajnički zločinci
Naići će na onu istu lozinku koja
već tri godine gromko i snažno
odjekuje po planinama i dolinama
Jugoslavije — SMRT FA2IZMU!
SLOBODA NARODU!
Zato nenarodna gospodo u Lon-donu
Kairu i VVashingtonu i gdje
god vas ima manite se ćorava po-sla
i nepokušavajte da narušavate
narodnu svetu volju
Žumberčanin iz B C
NA
SVOJOJ
Beardmore Ont — Današnjom
poštom poslali smo na ime dru-ga
Viktora Svrljuge privremenog
tajnika Odbora za Pomoć Jugosla-viji
svotu koju smo ovdje sakupili
Mali je ovo i skromni dar ali vje-rujemo
da će dobro doći našoj
braći na očinskom domu koji so
junački bore i ne žale svojih živo- -
to za slobodu sviju nas Mi mora-mo
biti enjima i pomoći im poko-pati
fašizam za uvijek i svaku
njegovu klicu u korenu uništiti
ako mislimo i želimo da živimo
kao slobodni ljudi i u miru
Apeliramo na sav naš iseljeni
narod a naročito na naše žumber--
čanc da se sjeto na svoju braću i
sestre u starom kraju koji nas
zovu da im pomoć u njihovoj bor
bi pružimo Naša braća sa svojom
junačkom borbom na čelu sa svo-jim
hrabrim vodjom maršalom Ti
tom osvjetlaše nam lice da se ni-kad
sramiti no trebamo od kog
naroda potičemo Zato je i naša
dužnost da danas duboko u džepo-ve
posegnemo i njih i njihovoj
borbi pomognemo
Ovdje vam prilažemo imena da-rovatelja
pa vas molimo da ih u
cjelosti u Novostima Iznesete jer
je potrebno da se vidi ime svakog
prijatelja našeg naroda Imena su
slijedeća:
Po $10000: Franjo Dragan
Po $5000: Obitelj Latinćić
Po $2500: N Mudrovčlć i J Lo-boda
Po $2000: D Krohlik
Po $1000: A Zalokar F Mel-ni- k
A Hunchik II Ilordeuk G
Kocisk obitelj čizmar
Po $500: Dr K L Cockfield II
Slenvar M Terleski Mr i Mrs
VoloBhen S K Panezpzepu N
Mokomel
Po $200: M Coddell M Kilar
B Romano F Chalat F Sliekes
F Calek
Po $100: F Mikinen K Chiz
N Erechock D Lautamus M
Compbill II Major S Davkin II
Aiocser Mrs W Polanski i P
Merspzko 60 centi
Ukupna svota je $33250
Ovu svotu su priložili prijatelji
naroda Jugoslavije Svima se pri
lagačima najljepše zahvaljujemo
na njihovom daru
F Uragan i P Latinčic
žambercani
Nitkc go nje sjećao da li je Aleksandra
Dravman pozvana u partizane ili se sama
prijavila Jednog dana vojnici su i nju opa-zili
blizu kolibe na drugoj strani potoka
Nije više bila mlada žena kao što smo ju
nekada poznavali Bila je obučena u kapu-tu
od ovčje kofe na nogama je imala veli-ke
čizme i crnim ženskim rucem povezanu
glavu Priučena teškom radu iz djetinjstva
pitala je komesara što ima raditi Komeša-s- e
nasmiješio i odgovorio:
"Pomaži nam u kuhanju"
Aleksandra je zasukala rukave donijela
iz potokđ kabal vode — i od tog vremena
(i)
ODJELJENJE SA SLIKOM MARŠALA TITA
BILO JE NAJBURNIJE
Vancouver B C — Ovogodi&n
Prvi Haj padao je u ponedjeljak
na radni dan pa kako se nalazimo
u ratu kada je rad i vrijeme od ve-like
nužde i potrebe radnici su od-lučili
da ne napuštaju posao u
radni dan i gube dragocijeno vri-jeme
u paradama Radi toga je
ovdje kod nas proslava Prvog Ma-ja
održana dan ranije tj u ne-djelju
Parada je formirana na
Cambi ground Otuda je oko 1 sat
i pol poslije podne povorka krenu-la
prema Stanlev Parku
Ovo je bila najveća prvomajska
parada u povijesti ovog lučkog
grada Lokalna štampa je pisala
da je u paradi učestvovalo oko 40
tisuća naroda Djeca od 5-- 8 godina
stupala su uz svoje roditelje vija-ju- ći
sa zastavicama: Union Jack
crvenom zastavom Sovjetske Uni
je i zastavama drugih Ujedinjenih
nacija U povrci su bile zastupane
sve radničke unije masirajući pod
svojim zastavama i natpisima Ta-kodj-er
su dobro bile zastupane i
jezične organizacije u svojim na-rodnim
nošnjama
U paradi je išlo više trokova
okićeni napisima i zastavama ali
od svih najveću pozornost svraćao
je na sebe jugoslavenski trok koji
je bio nakićen sa granjem a u
troku su bili muškarci žene i dje-ca
odjeveni u odijela slična parti-zanima
u Jugoslaviji sa puškom
preko ramena prestavljajući hrab
re partizane Jugoslavije Na čelu
troka stojala je velika slika mar-šala
Tite Taj odraz herojske bor-be
naših naroda svuda je pozdrav
OVOLIKO ZA U
BUDUĆE ĆE BITI
Sarnia Ont — Pred neko vri-jeme
primio sam jedan broj tiska-nica
za prikupljanje priloga i obe-ćanja
pomoći našem narodu i Tito-voj
vladi u Jugoslaviji Ja sam ne
koliko ovdje priloženih tiskanica
već uspjeo ispuniti a jedan broj
tiskanica dao sam jednom našem
drugu da ih on ponudi drugima
sa kojima se on poznaje Poslije
toga nisam ga imao prilike vidjeti
pa neznam da li je on što prikupio
ili nije Sto on napravi on će sam
poslati
Radi upoeJenosti i nezgodnih sa-ti
rada nemam mnogo vremena
da bi obišao sve nai ljado ovdje
a svih niti ne poznam i JoS nez-nam
gdje žive jer su novi u ovom
mjestu
Dakle ovoliko što je učinjeno za
sada ali se nadam da će u budu-će
biti više osobito kad se pomoć
počno slati vjerujem da će se moći
više učiniti Šaljem vam Imena ko-ji
su dali priloge i obećanja:
Po $5000: Jos Bencetlć i Josip
Skrak
Po $2600: Josip Bartol i Stan-ko
Bilčić $1000 Ukupno $13500
Hvala prijateljima koji su ovu svo-tu
upisali
Josip Bencetlć
Jače smdi
Zbirka ratnih epizoda
Majka
ŽUMBERČANI DU-ŽNOSTI
od
jednostavno
Velika l-maf- ska da u VžiitCTiivepratira-
JUGOSLAVENSKO
POZDRAVLJANO
SADA
BOUE
postala je potpuni član partizanske
ae Kad su se vojnici povratili sa izvidnice
ona je kod vatre sušila njihova odijela i čiž
me Pomagala je kod kuhanja i pranja Za
tim je čistila puške i uredjivala stan Radila
je skoro po noći i po danu i svatko je u
jedinici postao sve bliži i draži prema njoj
Obično je svih znala nazivati "moja djeca"
prem je medju partizanima bilo i srednjih
godina ljudi Njoj su za uzvrat takodjer na-šli
ime i nazivali ju "Majka"
Jedinica je već sada bila stara oko dva
tjedna Počeo je padati snijeg Jtoji je brzo
izravnao brežuljke i jame Cvrkutanje ptica
u šumi je prestalo Ćuli su se često samo
hitri običnih i brzometnih pušaka Jedinica
je napadala na neprijateljske transporte
ubijala kaznene ekspedicije koje su obila-zile
od sela do sela i vraćala se natrag sa
njemačkim automatskim puškama munici-jom
čeličnim šljemovima velikim vojničkim
kaputima itd Ovako je komesar Paval Fo-nu- n
pripremao i naoružavao jedinicu za sve
veće operacije
Nijemci su dovlačili panzerske jedinice
za nove napade protiv Moskve Fomin je
odlučio razbiti most na glavnoj cesti po ko
ljen sa velikim oduševljenjem i
poštovanjem Sliku maršala Tite
izradio je mladi umjetnik naše
gore list Josip Janković rodjen
Crkvenićanin student na ovdaš-njem
B C univerzitetu Uvala
mu i živio!
Najdulja povorka o paradi bila
je grupa Radničke Progresivne
Partije Pred ulazom u Brockon
point gdje je bila uzdignuta go-vornica
sakupio se ogroman broj
naroda obojeg spola i urnebesno
pozdravljao pojedine grupe dola-zeć- e
u povorci
Kada se je narod smjestio
predsjedatelj je rastumačio značaj
i važnost ovogodišnjeg Prvog Ma
ja a zatim su se redali govornici
Najpozornije su saslušani govori
Mrs Dorise Nielsen članice fe-deralnog
parlamenta i Mr Costi-gan-- a
iz Seatle Washington Mrs
Nielsen je medju ostalim kazala:
"Dok mi slavimo Prvi Maj čitavi
svijet čeka na zajednički udar Sa-veznika
za potpuno uništenje fa- -
POGLEDAJMO!
Pogledajmo braćo tamo —
S' onu stranu sinjeg mora
Naša s braća u borbama
Ogrezla su u ranama
Krvca teče na sve strane
Otvorene s' teSke rane
Boj se ljuti dalje vodi
Da donese dan slobodi
U daljine plač se čuje —
Ranjenika gdje dozivlje
Kćerka gine sred bojišta
Vodeć borbu za ognjišta
Pogledajmo braćo tamo —
Vjetar duva kiša pada
Sirotinja na 5a strada
Vodeć borbu protiv gada
Nema kućo ni ognjišta
Nema ruha ni skloništa
Kuće su im popaljene
Ognjišta su razorena
Pogledajmo braćo tamo —
Mnoga j' krvca prolivena
Mnoga j' kuća razorena
Mnoga j' majka osamljena
Pomozimo braćo njima —
Sakupljajmo pomoć svima
Da im borbu olakšamo —
Majci sina povratimo
Kup' mo za njih medicinu
Hranu ruho i orudje
Da im rano ozdravimo
Gole bose — odjenemo
Promislimo braćo bolje —
Mi imamo ovdje svega
I nemamo što je bijeda
što su borbe glad i rane
Pogledajmo braćo tamo —
Brat je ranjen sestra zove
Tam se bore za sfobodu
I sa dobro svome rodu
Katica Canjar Scliumacher
joj su se Nijemci kretali prema istoku Tre-balo
mu je dobrog vodica jednog koji je
poznavao sve staze i puteve kroz šumu jer
bilo bi teško pa i opasno nositi barut po
nepoznatoj šumi do mosta na cesti Alek-sandra
se javila da će ona voditi partiza-ne
Sav taj predjeo šume njoj je bio poznet
kao selo u kojem se rodila Više nego jed
noć je u toj šumi brala jagode gljive i ma
ona
majkom revolucije
spahiju nedaleko sela Uvarovo Poslije
revolucije je Uvarovo pohadjala škole
Do nedavno je bila predsjednica sovjeta
selu Pa tko će onda bolje znati
ovu šumu nego onal I tako komesar slo-žio
da ona vodi partizane
Most preko ceste bio je razbijen noći
baš kad kroz prolazili njemački
tankovi i sa vojnicima Partizani
Aleksandra kut
od zime usprkos što povrh sebe
imala kaput od ovčje Bila je blijeda
i izgledala slabo Komesar je dva puta do-šao
njoj ali ona je navukla kaput povrh
glave i pričinjavala da spava U
digla stavila povrh sebe ovčji sku
hala vode za čaj popravila stan i spremali
odlazak Prije toga komesaru je rekla
"Ja dalje ne biti ovdje Nemam
dosta snage I konačno neću vam ovdje biti
na teret Nije po volji što vas moram os-tavlj- ati
ali "
nije znao razlog za njezin
šiznia Vi u BC igrali ste
i igrati ćete važan dio u ratu
ste dali mineral koji je od velike
važnosti za vodjenje rata dali st
drvo ribu Sagradili ste veliki broj
teretnih brodova koji od vaza ju
potrebite materijale našoj vojsci i
našim saveznicima gradili ste i
gradite i bojne brodove
"Svijet nije više ono što je bio
1939 godine i ako će naš narod
naprijed sve do potpunog oslobo- -
djenja naroda u okupiranim zem-ljama
Europe nikada se staro više
povratiti neće Oni koji dvoje u
drugi front pogrešni su Drugi
front će se otvoriti — smtra doi-duće- g
tjedan mjeseca" Dotakla
se je i našeg maršala Tite i nje-gove
hrabre vojske a Mihajlm ic i
ocrtala kao izdajnika svoga nam
da
Mr Costigan govorio je o no
pravilnoj politici reakcionarnih
elemenata u arzavnom aparatu a
SDA Zatim se osvrnuo na Te-herans- ki
sporazum veleći da se
obaveze u Teheranu moraju ispu-niti
ako želimo živjeti dugom
miru i poslije ovog rata
Govornik je takodjer posvetio veći
dio svoga govora Jugoslaviji Titi
i njegovim borcima pozivajući
prisutne da podupru hrabre bor
ce Jugoslavije koji kalu: Smrt
fašizmu! Sloboda narodima!
Mr Costigan je bio zadnji go-vornik
I time je završena ovogo
dišnja veličanstvena proslava Pr-vog
Maja
Petar Antonić
Ne smije biti ni jednoga
koji nebi svome na-rodu
pomogao
So Slocan B C — Dragi pri-jatelji
u ovome listu šaljem dvije
tiskanice za pomoć narodima Ju-goslavije
pa vas molim da pre-date
Odboru Pomoći Ovaj obeća-ni
VJctorv Bond od $5000 biti
isplaćen mjesecu junu nakon
čega ću ga poslati Odboru za Po
moć Jugoslaviji ili kako već
bude odredjeno u buduće
Mi ćemo ovdje gledati koliko
najviše bude u našoj moći da kam-panja
za pomoć našem herojskom
narodu što bolje uspije Nema ni-jednoga
naroda a niti je histo-rija
zabilježila do danas koji je
prepatio i dao toliko žrtava za
slobodu ne samo svoju već I slo-bodu
cijelog čovječanstva koliko
su dali narodi Jugoslavije
Mi smo danas ponosni sa njiho-vom
borbom njihovim položenim
žrtvama i njihovim postignućima
I baS radi toga mi moramo biti
snjima I pomoći ih u njihovoj te-škoj
ali i časnoj borbi
Naša pomoć mora da bude tako-va
da ne ostane nigdje nikoga od
naieg naroda koji nebi pomogao
našim junačkim borcima na sta-rom
očinskom domu
Drugi prilagač je drugarica
Mary Maller sa od $600
John Murgić
' puta odmoriti i su
Upravo u šumi je zajedno sa ti Pošto nema prilik
jedini-- 1 svojom prije sjekla drva govati dijete morala otići
za
u
u
Yerisov
se
u
su
trokovi su
se kolibe
toga je
k'
se se
kaput
se za
mogu
Vi
ići
ili
te
ih
će
to
ih
to
--MUjrtska frdjavsKa artilenja kole ie razbijena opsada
Lenjingrada i x'vastopoljska obrana
PORT ARTHUR UVIJEK RADIO
DOBRO I NAPREDAK
Port Arthur Ont — Ovdje ću
iznijeti nekoliko činjenica koje
mogu poslužiti kao kratki pregled
rada našeg naroda Lj Hrvata Sr
ba i Slovenaca koji sačinjavamo
ovdašnju našu naseobinu a koja
broji stotina tvih skupa
što se tiče organizacionog sta-nja
našeg naroda može se reći
da je mali broj onih koji nisu u
ma kojem društvu ili organizaciji
koje postoje u ovom mjestu To
jest u prosvjetno-kulturni- m poli-tičkim
potpornim ili drugim usta-novama
kojo posluju na nacional-noj
ili jezičnoj bazi medju naSim
narodom ovdje ili pak u
unijskom pokretu i drugim orga-nizacijama
i ustanovama zajedno
sa kanadskim narodom
Sve ove organizacije i razne us-tanove
u okviru naieg naroda na-stojale
su posebice da viJe
radništva okupe u sVoje redove
Zato prema ovome se može reći
da je naš narod 95 po organizi-ran
i tek 5 posto a možda i ma-nje
je onih koji ne pripadaju ni
jednoj organizaciji
što so pak tiče aktivnosti i ra-da
ovih naših organizacija i usta
nova naročito u današnjim vre-menima
i borbi koja se danas pro-vodi
Može se reći da je ogromna
većina našeg naroda i naših orga-nizacija
na strani borbe Ujedinje-nih
naroda i da tu borbu podupire
i pomaže na svakom koraku
Za ovo imademo dovoljno doka-za
koji nam svjedoče naš rad izve-den
u ovo nekoliko godina
pa i danas Svi pozivi koji su do-lazili
na naš narod za ma kakvu
pomoć i kome nije bilo razlike
ako je ta pomoć išla u korist da-našnje
borbe naš se narod odazi-vao
radio i davao onoliko koliko
je najviše mogao
Medjutim imade još i
nekih organizacija koje se drže
pasivno i to ne krivnjom njihovog
članstva nego njihovog vodstva
odlazak Tek u večer je kuharica obavjesti-l- a
partizane da se Aleksandra sprema ro-diti
dijete Radi toga je i stalno nosila kaput
od ovčje kože rekla je kuharica Bojala se
da vi nebi opazili da je ona u drugom sta-nju
i možda joj radi toga nebi dozvolili da
ide svama za vodica Dok još partizane
vodila kroz šumu do mosta morala je tri
tako morali na nju čeka
lline ovoj I ovdje
I je
njega
u
koze
mi
u
progresu
u
pomoću
nekoliko
zanatsko
što
sto
prošlih
izuzetak
je
e za roditi i nje
Kuharica i partizani su zaćutali Grm-ljavina
eksplozije opominjala ih je da so
tamo na polju na cesti i u šumi vodi žesto
ka borba Ali borba još uvjek nije mogla
prekinuti njihove misli — misli o životu že
ne — o rodjenju djeteta Izvidnička grupa
dobila je naredjenje da pronadje Aleksand-ru
i da ju skloni u pogodno i sigurno mje-sto
Ali izvidnica ju nije mogla pronaći
se u jutro povratili umorni gladni ali veseli Tjedan dana kasnije partizani su doznali da
kao djeca kada se vraćaju iz škole Samo je uhvaćena i odvedena na njemački glav- -
zgurila drhtaju-ć- i
jutro
Nitko pravi
igrato
svotom
ni štab koji se nalazio u velikoj novoj školi
u Uvarovu
Partizanska jedinica deset dana nije ni-šta
znala o njezinom životu Tada je Ep-hreti- m
Cičanov otac jednog partizanskog
borca izvjestio da je vidio kako su dva nje-mačka
vojnika vukli jedno istučeno tijelo
po snijegu do jezera i bacili ga u ledenu vo-du
Kada su njemački vojnici otišli izvukao
je tijelo iz vode i prepoznao Aleksandru
Dravman
Kako je Aleksandra pala u ruke Nijema-ca
i kako je bila mučena? U to vrijeme još
nitko nije znao To se doznalo kasnije kada
JE ZA
kojo izgleda da nema želje da nji-hovo
članstvo u radu sudjeluje sa
članstvom ostalih organizacija pa
bilo to po ma kojem pitanju Ali
kako su danas vremena ozbiljna
članstvo tih organizacija drugačije
osjeća i prema tome uzimaju sami
svoj pravac
I evo danas najzadnji poziv ko-ji
je došao od našeg naroda naše
braće i sestara iz staro domovino
i njihovog hrabrog vodje Tita za
pomoć njima Taj poziv ovdje jo
bio oduSevljeno primljen po veli-koj
većini i odazov je bio više negu
očekivan Svaki naš brat i sestra
koji su za ovu pomoć upitani nisu
imali odgovora nego je svak sva-ćaju- ći
ogromnu potrebu posegao
duboko u džep i dao svoj doprinos
junačkoj traci svojoj
PoJto je ovo sada samo početak
davanja pomoći našem naroda
nadati se je da niti jedan od naše
braće neće ostati a da nebi darovao
ili nečim pomogao Svaki od nas
treba uzeti onu našu narodnu
"Tko odmah daje dvostruko daje"
a i u samom očenašu kojeg su nas
učili moliti kaže se: " daj nam
danas" Ovih riječi se držimo i uči-nimo
danas što mislimo činiti su-tra
pa će naš rad napredovati i
naša pomoć biti uspješna
Pomozimo naSoj braći da izvedu
i izvrše svoju lozinku koju eu si
u današnjoj borbi uzeli: SMRT
FAŠIZMU! SLOBODA NARODU!
T Starčić
UPISUJTE ŠESTI
POBJEDNIČKI
ZAJAM
su iz tog predjela očišćeni Nijemci Strašne
muke koje je Aleksandra podnijela prije
smrti opisale su žene koje su živile u Uvaro-vu
za vrijeme njemačke okupacije — Ana
Minajeva Ana Gušljakova Jevdokija Kale-nov- a
i druge svjedokinje smrti Aleksandre
opisali su to i drugi koji su bili zatvoreni u
jednom spremištu tiskare sela Uvarovo i
koji su izbjegli smrti ispripovjedao je tako
djer jedan tumač njemačkog komandanta
neki Iljinskv koji je zarobljen po sovjetskim
jedinicama kada je zauzeto selo
Po svim svjedočanstvima ustanovljeno
je da je Aleksandra tokom noći došla u
selo i ušla u kuću gdje je živio liječnik Li-ječnik
je njoj savjetovao da odmah legne u
krevet Na ulicu ne smije izaći pod nikoju
cijenu Aleksandra je pregledala hranu ko-ju
je dobila od partizanske jedinice i prih-vatila
liječnički savjet U krevetu je ležala
tri dana Četvrti dan netko je kucao na vra-ta
Aleksandra je zavirila kroz prozor i na
stepenicama opazila kordon njemačkih voj-nika
Preko ramena je bacila topli rubac i
išla otvoriti vrata Mali zdepasti Nijemac
je silom ušao u kuću i udario Aleksandru
tako grubo da je skoro pakt u nesvjest Za-tim
su ju dvojica drugih vojnika ugrabili i
svezali ruke Poslije su ju odveli u dvorišta
tiskare i zatvorili u spremište
Tamo je našla mnogo poznatih ljud Svi
su stajali stisnuti u jednoj grupi Sieti m
nije bilo dozvoljeno pa nisu ni imah gdje
sjediti jer je bilo odviše tijesno Aleksandra
je stala uz zid
(Nastavit će se)
3