Nase Novine, February 03, 1982

              POGLEDI I MlSLJENJA
Vijesti o nestasMci pojedinih artika-l- a
u Jugoslaviji 6esto dopiru do nas,
posebnoovegodine, kad su svjetski
ekonomski poremacaji dobili viSe
maha.. To nas pomalo zbunjuje,
posebno one koji ne prate Stampu iz
starog kraja i nisu u toku dogadaja.
S druge strane, neprijatelji zemlje
docekuju te vijesti veselo i obilato
se sluze prilikom da se stanje
prikaze tesko snoSljivim u cilju svoje
propagande. Tako, nestaSici kave,
praSka za pranje i benzina — dodaju
mnogo drugih (izmiSljenih) stvari,
da bi se prikazala bijeda i siromaS-tv-o,
te (lazna) vijest 1акбе Sirila.
Eventualno je ta vijest doprla i do
jednog naseg Citaoca kad je u svom
pismu spomenuo i meso.
Bilo kako bilo, vijesti nisu nimalo
ugodne. Svatko tko je iz bilo kojeg
razloga (klasnog, druStvenog, soci-jalno- g
ili prirodnog) postao mali,
teSko se nosi s kriznim vremenom,
pa bio to radnik ili drzava. Najvede
posljedice i oziljci ostaju na njiho-vi- m
ledima. Ja6i (bogatiji) postaju
joS јабјт. Tu se sada namecu
kojekakova pitanja: o 6emu zapravo
govorimo — krizi u kapitalizmu?
Ako je tako, kakove to veze ima sa
socijalisti6kom Jugoslavijom? Pita-nja
su sasvim opravdana, a moglo bi
ih se jos postaviti kad govorimo o
trenutnim ekonomskim poremedaji-m- a
op6enito u svijetu. Zbog ograni- -
Ш IHIIIHIIINIINIIIMIIIHIIIMIIINIIINIB
ш.
I
anMIIIHIIINIIIIIJIIINIIIHIIIMIIIHIII
И ир
6enosti prostora, odgovor 6e biti
jako kratak: zbog nesvrstanevanjske
politike, otvorenosti granica, §iroko
razgranate trgovinske mreze u svije-tu
— Jugoslaviju nisu mogle zaobidi
nastale ekonomske teSkode ukorje-njen- e
van njenih granica. Posebno,
na to je utjecala jako visoka kamatna
stopa (interes rates), јабапје pojedi-nih
konvertibilnih valuta (narocito
ameri6kog dolara), rast cijene nafte i
niz drugih pritisaka sa strane:
ekonomskih (embargo — tzv. eko-nomski
terorizam) i politi6kih.
Osim vanjskog utjecaja bilo je
promaSaja i neodgovornosti u poje-dini- m
privrednim granama. Jaki
tempo razvoja i јабапја privrede
(posebno od 1965 do 80-- e g.)
stvarao je vi§i i bolji standard
svakog pojedinca. Problem se po-бе- о
osjedati kad je potroSnja робе!а
preticati proizvodnju, tako da je
prividno stvoren "lazni" — tako
visoki osobni standard. Na to se
upozoravalo posljednjih nekoliko
godina, posebno upiralo prstom na
kojekakve neprikrivene investicije,
јабапје (stimuliranje) proizvodnosti
rada, povedavanjem izvoza a sma-njenje- m
uvoza, ргабепјет i kontroli-ranje- m rasta cijena. No, kako se to
ve6 kaze, rijeCnikom politidke eko-nomij- e:
nadgradnja je bila daleko
ispred proizvodnih odnosa, tako da
bi se izbjegao kaos (neprivredno
III u 1
ТГТ
ponaSanje) trebalo je konkretnije
intervirati putem Saveznog IzvrSnog
Vijeca (vlade). Citav proces srediva-nj- a
nastalih рогетебаја u ekono-mi- ci
zemlje, izazvanih vanjskim i
unutraSnjim utjecajem nazvan je
stabilizacijom. Tako da se ta rijec
spominje na stotine puta dnevno; u
novinama, radiju, televiziji, druStve-ni- m sastancimaa i obiCnom, privat-no- m
razgovoru. Trenutno, toCnije —
sredinom oktobra — SIV je donjelo
"Paket mjera za stabilizaciju". Naj-vazni- je od tih mjera su: devalvacija
dinaraod20% (radi poticanja izvoza
i racionalnijeg uvoza), redukcija
energetske potroSnje (одгатбепје
potroSnje benzina — putem bono-va- ),
zakon o prometu devizama
(stranim novcem), zakon o mjenjac-ki- m
poslovima, o ukidanju carinskih
povlastica i dr.
Osim spomenutih objektivnih i
subjektivnih okolnosti, bilo je i
nekih drugih nesocijalistifikih pona-Sanj- a
(vlastitog prestiza i bogade-nja- )
koja su tu i tamo nicala u
mladoj utrobi samoupravnog socija-listi6ko- g
dru§tva. Karijerizam je
uzeo maha, pa su se 6esto zaobilazi-l- e
radnifike samoupravne kontrole,
odluke doneSene bolje u bazi i
zanemarivalo ponaSanje dobrog pri-vredni- ka. Jedan od takovih sluCajeva
je dogadaj u INA Zagreb, gdje su tri
direktora pod optuzbom da su
ИЗУЗЕТНЛ УШТЕДА
HA СРПСКИМ
КРСТОВИМА
(САМ0 5КОМАДА)
TPAJE CAMO У ТОКУ ДЕЦЕМБРА
УШТЕДИТЕ $1350, 00
на црним полираним мермерним (са свих
страна) крстовима, високим 5 стопа и 2 инче,
највећа мера за две гробљанске парцеле у ЈОРК
и другим гробљима.
Као и раније у исту цену ми укључујемо:
ТЕМЕЉ
СВИ ДИЗАЈНИ И ГРАВИРАЊА
СРПСКА СЛОВА
ДОЗВОЛЕ И ПОТРЕБНИ ПАПИРИ
ПОСТАВЉАЊЕ И ПОДИЗАЊЕ
ЗА СВЕ ИНФОРМАЦИЈЕ ЗОВИТЕ ДАНАС
од 9:30 до 17 часова
суботом од 10:00 до 14 часова
YONGE MEMORIALS 487-214- 7
2044 Yonge Street 487-2- 1 48
Toronto, Ontario
November 24, 1982, NASE NOVINE —7
Iш
ш
DID
Ш
Ш
ШuII
opljafikali poduzece za nekoliko
miliona amerifckih dolara, a direktor
trgovine Stjepan Ourekovic je pobje-ga- o
u inozemstvo. To "bjegstvo" je
lako izvedeno jer je navodno pripa-da- o
nekoj stranoj obavjeStajnoj
(§pijunskoj) sluzbi i ekstremnoj
emigraciji. Najprije se dobro zamo-ga- o,
jaSeci nagrbafii radnog kolekti-v- a
i opdenito druStvene zajednice
dok se je izSkolovao i do§ao do tako
zavidnog polozaja, a sada ce samo
promjeniti sedlo — ja5e6i opet na
neupudenom i krivo zavedenom
narodu po takozvanoj ekstremnoj
emigraciji. Biti ce opet na "rukovo-de6em- "
polozaju u kojekakovim
ekstremnim organizacijama (ustaS-ki- m
rupama) tvrdeci kako se bori za
dobrobit svog naroda, a samo 6e
promjeniti temu: prije su mu nepri-jatelji
bili ustaSe a sada komunisti.
Koliko je samo kave i benzina
nestalo na privatnim габитта i
dzepovima spomenutih direktora?
GreSke, koje se skupo pla6aju.
JoS uvjek su mi svjeza sjedanja na
jednog sefa prodavnice namjeStaja u
Delnicama, koji je prije 8 godina
prisvojio oko 150 miliona (st.din.) i
doSao ovdje u Kanadu na izlet. Нобе
covjek da vidi slapove Niagare. U
meduvremenu se otkriva pronevjera i
on ostaje duze nego je bilo predvide-no- .
Okupljaadvokate, pojavljuje se i
na televiziji (Global) ne bi li iznudio
politi6ki azil, a na kraju se vra6a (po
odluci kanadske vlade o deportaciji)
"komunistima koji бе ga navodno
ubiti". Ali ga jedan od naSih
6italaca, na stranicama "NaSih novi-na- "
sigura: "пебе ga komunisti
ubiti, ali da бе odgovarati za
po6injeni kriminal — to je to6no".
Kako sam kasnije saznao, dotifini je
navodno "lako odgovorio" za робј-njen- o
кгмбпо djelo, klevetanjem
svoje zemlje i naroda, te danas
udobno zivi u Rijeci.
Sloboda — slobodaali i odgovor-no- st
dragi prijatelji.
Goran Tumur
Bsassaasssss
SUNCEUMJESTO NAFTE
MOSKVA (Tanjug) — S godiSnjom proiz-vodnjo- m
od oko 610 milijuna tona nafte,
SSSR je najveci svjetski proizvodai "tekude-g- a
zlata". Medutim, u cilju Stednje, u
sovjetskoj republici Moldaviji zavr§ena je
izgradnja prvih 250 "sunianih" stambenih
zgrada. One na krovu imaju kolektore koji do
70 stupnjeva Celzijevih griju vodu 5to se
nalazi u bazenima smjestenim takoder na
krovovima zgrada.
Ova republika ima u prosjeku 250 sunfia-ni- h
dana. Kada sunce zade za oblake,
ukljuie se elektriCni grijafii tako da stanari
nemaju problema u opskrbi toplom vodom.
:,ii;.i:..!Lm....M.iJ f'JIW'.MI Ј.шц.ШЈ'.тл.'-Л.чл1.и!у- д-
LA2NETVRDNJE
Neka Francine Dick u pismu
uredniStvu lista Globe and Mail
p'Se: "Izgleda da kad ekonomija
dobro funkcionie, to je vrlina
kapitalizma, a kad funkcioniSe lo§e,
za to su krivi pohlepni radnici".
ИИИМ,нвд1И.Н.МИ1;1М.ЦИГШЦи!11МЛ.Д.СЦ1'К.Ц'ДДа=11
ZAVISIODKINE
U diskusiji o Kampudiji na zasjeda-nj- u
Generalne skupStine UN, vijet-nams- ki
delegat je izmedu ostalog
rekao, da njegova zemlja "nede
oklijevati da povu6e sve svoje snage
iz Kampudije, ako Kina potpiSe s
Vijetnamom ugovor'o nenapadanju
i neintervenciji".