Nase Novine, March 21, 1985

              NA§E NOVINE, January 24, 1985
JRACXXCJCO
';sc am H.inkm .ildeim.m
llt'fnik) .IIH'OIU (4 H
lako mi ulasali 17 miM'inbhi qrada
.i in ou el .i it1 ponoo ulasati 2 to
hi u.i i ,i a sto ' S.iino ato sto ]e kandi
iltit !SP I sociialkioditei a hiли
smaii Philip (Hu'ii n)v pi ih at 10 re
ultate Hiralo s. desol uiecntka, a
on ]c Imi ledanaesti ( n )e najpi i e
pokusao da (lohic [i ebi oa anjem
Ulasova l ako e nao da je to ualud
no Onda )e nas.m akonski postupak
Sudac Patricia Proudfoot sc sloila
njim i pi oqlasil.i d.i je ibot Впко
oikc kao dcsctou ( lana uradske
uprae ncpi avilan
Stotine gradana msu bill n.i glasai
kimi spisku Pocla Vancouvera do
voljaa da oni glasaju pod mjetoni
da zadovoljavaju kvahfikaeije za gla
sanje (M clerk je naredio da je do
voljno da oni potpisu l.javu da imaiu
pravo glasati
Jedan drugi sudac je presudio da
je dovoljno da glasac potpise lzjavu
AH sudac Proudfott je kazala da je
potrebno da glasac daje l usmenu iz-ja- vu
l mi moramo da pnhvatimo
njenu odluku
Ja mislim da je potrebno svratiti
paznju glasaca na sporedne okolnosti
tiduci se sudske odluke i postupaka
kandidata NPA 1 socijalkreditera
Philipa Owena.
Kada je Vander Zalm (kandidat za
na£elmka) bio porazen i poslan na-tra- g
od kuda je dosao, on je stavio na
znanje da ne§to nije u redu s izbori-ma- .
Vander Zalm nije mogao da nicim
potkrijepi svoju optuzbu. A ni Philip
Owen nije mogao da dokaze da su ne-registrir- ani
glasaci nepravilno glasa-li- .
Ni on nije imao nikakvih dokaza.
Koliko je poznato, svaki neregistn-ran- i
glasac koji je glasao, imao je
pravo da glasa. Owenovi advokati su
Bruce Yorke
Gradani Vancouvera ceponovogla-sat- i
u subotu 2. februara Za to treba
zahvaliti desnidarskom kandidatu
Philipu Owenu koji nije bio zadovo-Ija- n
ishodom izbora odrzanih 17. no-vembr- a,
pa je ishodio sudsko poniste-nj- e izbora Bruce Yorke. Novi izbori
ce koStati vi$e od 250 hiljada dolara
Owen zagovara otpuStanje 500 grad-ski- h
zaposlenika. Njegov postupak
izazvao je veliko negodovanje Za po-nov- m izbor Bruce Yorke rade rad-nidk- e
unije, NDP i druge organizaci-j- e
Njega podupire i nadelnik Mike
Harcourt
Donosimo shku Bruce Yorke i pre-porudam- o
ditaocima "NN" u Vanco-ver- u
da za njega glasaju.
tvidili da su bliu Л1М1 madana pot pi
--,ali take iae a posto ]o ) en 1ЦИ
bio s 220 elasma ouh И00 ie moulo
{л proinieni teultate Posto so ц1а
salo tajno nitko no na ill ne moe (a
na kako mi oni ulasali Ptetposta
liati (.л ]e 73 posto glasaca stuutm
glasao a Owena n.ui piet]eiiati
uiko e to teoretski moguee
Owen ]e n a tele liji i ekao da ] on
ou stai podnio sudu ato sto je u
pitanpi pnncipinaceloidemoki ,u ie
Zaogrtanie plastom demokiaciie
neee imi pomoci u mom slucapi 1)л
upitam da e Philip Owen labran
umjesto Bruce Yorke da li bi Owen
isao na sud ato sto vjeruje u pnncipe
demokracije'' Sigurno da ne bi' Prin-cip- i
demokraeije ovdje nisu u pita-nju- .
samo politicke ambicije Neki
ljudi piosto nece da prihvate odluku
glasaca Ako ne mozes da glasace pre-van- S
prvi put, pokusaj ponovo!
Izbori 2 februara ce biti vazni za
Vancouver zato sto ce odluciti tko ce
imati vecinu. Ako socijalkrediterski
— NPA kandidat Philip Owen dobije,
onda cemo neko vrijeme imati re-straint
(ogranicenje), smanjivanje iz-data- ka
i otpustanje s posla gradskih
zaposlenika. Ne samo to. Biti ce izme-nje- ni
zoning propisi, kao i pravila o
zdravlju i sigurnost da se pomogne
developenma i vlasnicima trosnih
kuca (slum landlords).
Ako dobije Bruce Yorke, kandidat
COPE, poduprt po radnickim unijama
i grupama gradana, onda cemo moci
ne samo da zadrzimo sve gradske za-poslen- ike
vec cemo moci poduzeti i
mjere koje ce povecati zaposljavanje
u Vancouveru umjesto daljnjeg sma- -
njivanja
(Preveo S.M.)
U subotu, 5 januara u Vancouver
je stigao teretni brod "Isla Fernandi-na"- ,
registriran u Panami, a vlasnik
je Bornhafen Shipping and Charte-ring
Inc iz Zapadne Njemacke. Po-sad- u
je sacinjavalo 20 mornara, od ko-ji- h
su sesnaestorica Jugoslaveni. Oni
nisu pnmili placu cetiri mjeseca pa
su odlucili da stupe u strajk.
Lucki radnici Vancouvera, kao do-b- n
tredunionisti, odbili su da brod
istovare, a predstavnik International
Transport Workers Federation je stu-pi- o
u vezu s kompanijom. Iz Los Ange-les- a
je ubrzo doputovao predstavnik
kompanije i poslije pregovora pristao
da ljude plati. Sedam mornara su pri-sta- li
da ostanu na brodu. Ostali su oti-sl- i,
uglavnom Jugoslaveni. Jedan od
ovih je Igor Asanovic, drugi oficir.
Kapetan brodajeBrankoBudinski.
Predstavnik unije Gerry McCulogh
je kazao da mornari "nisu mogli da
odu s broda niti da ista urade... Oni
su bill kao robovi".
Asanovic je kazao da su mornari od-lucili
da stupe u akciju u Vancouveru,
jer su znali da su lucki radnici ovdje
dobro organizirani l da ce im pomoci.
I nisu se prevarili.
OBZORUE
s
ITA PRICA ZOEKINOV
u EVATSKI GLAS"?
( itao sam ilrvatski (II, is kad
li e idaio l medium pok Petal
Stankoic lako iiisam pripadao HSS
Poslijo mo ni)e animalo. a cu)em da
sad, i postoje da takva lista. jodnog idac l)mkoie a doktora Kni]ei
( a druiog giupa koju predvodi Mia
don (iiunio oikm binisman l Na
n.umo H ('
l'oslie nmi1 godiiu1 primio sani
oikmo llivatski dlas koga in e
diie 1 i ano Bubas poslali su mi
K.'i na ' оц1о(1 Kau da salju 1400 pi i
mjeraka "H(i" na "ogled", u Sto ce
utrositi 45 000 dolara Zorkinu nije
tesko potrositi toliku svotu, on je mi-ll
inner
Kako vidim Zorkin je oko sebe oku-pi- o dio onih koji su se nekad okupljali
oko HSS, oni su razocarani u Dr
Krnjevica, jer nije uspio da sruSi novi
poredak l vladu u Hrvatskoj All tu su
l neki pobornici ustaske politike.
Mirko Mehes je 6ak uredivao Zorki-no- v
"HG". Tu je i sareni Bogdan Radi-ca- ,
pa poznati ustasa Karlo Mirth, iz
New Yorka, izdavac i urednik publi-kacij- a
"Croatia Press'. Zorkin sada
zagovara i stvaranje nekakve "Hrvat-sko-srpsk- e
koalicija", a izgleda da je
na tu ideju doSao zahvaljujudi gosp.
Brianu Mulroney i njegovoj supruzi
Mili, za koju Zorkin kaze da je
"rodena u Hrvatskoj". U vrijeme iz-bor- ne kampanje Brian i Mila su na-vrat- ili
u Calgary kad je u torn gradu
otvoren Hrvatski dom i Zorkin izgleda
smatra da je to dovoljno za poCetak
stvaranja "hrvatsko-srpsk- e koalici-je"- .
Ali Brian i Mila su onda trazili
glasove, a sada imaju vlast — druge
prilike!
Zorkin pise: "Dakle uSli smo punom
snagom u kanadsku politiku. Tko
hoce druge politike, slobodno mu je
a e
Vjekosalav Kunic iz Montreala, je
staro skrabalo. On je bio clan Hrvat-ske
seljacke stranke, a mozda je i da-na- s,
samo ne znamo koje, Krnjeviceve
1 1 i Zorkinove Pisao je u Stankovicevu
"Hrvatskom glasu", najvise protiv na-predn- ih
ljudi i njihove drustvene ak-tivnos- ti.
Za Stankovicem je umro i
"Hrvatski glas". Poslije se neko vri-jeme
izlazila dva lista pod tim ime-no- m,
a da li jos postoje ne mozemo
reci. Sada je Kunic poceo da pise u
"Zajednicaru", glasilu Hrvatske brat-sk- e
zajednice, kao i neki drugi "hrvat-ski
borci".
U "Zajednicaru" od 26. decembra)
1984. nalazi se Kunicev clanak pod
naslovom "Nesto o hrvatskom dijelu
Zjednicara". Njemu se ne dopada sto
je "Zajednicar" objavio lzvode iz
knjige hrvatskog doktora Ivana Ciz-mic- a
o americkim Hrvatima i sto ob-javlju- je
priloge svog nekadasnjeg po-mocn- og urednika Johna Strizica iz
Pittsburgha.
Kunic je uvijek tjerao politiku, a
sada savjetuje upravnike Zajednice
da je drze dalje od politike. A koje
politike? Ne njegove, to je sigurno.
Dr. Ivan Cizmic je napisao knjigu
"Hrvati u zivotu Sjedinjenih Americ-ki- h
Drzava". To je izvanredno dobro
djelo o americkim Hrvatima, mozda
najbolje sto je dosad napisano na tu
temu. Sadrzi mnogobrojne mformaci-je- .
"Zajednicar" je iz nje preslampao
dijelove odnoseci se na Hrvatsku
bratsku zajednicu. To su procitah svi
citaoci tog lista. Nikakvih prigovora
nije bilo, sto svjedoci da je dobro na-pisano.
Kunic je prvi koji se usproti- -
pol)e" Ja ne mogu dokuciti sta to
moe da naci Ako su za kanadsku
politiku, onda ne mogu biti za hrvat-sk- u
politiku Bar tako ja sudim Ah
Zorkin sve moze On se l pnje mijesao
u kanadsku politiku, naime, bio je h-bera-lni
kandidat u Nanaimo A sada
pise "Naalost ni liberalna stranka,
)er leTrudeau bio a Jugoslaviju pro-t- i
stvaranja hrvatske, a ni socijali-stiek- a
(NDP) nisu bill zainteresirani
a nase probleme" ,Sta ce Zorkin reci
kad uvidi da Mulroney nije bolji od
Trudeaua9
Sve su to neobil)ne price
Г torn broju Zorkmovog"Hrvatskog
(jlasa" objavljeno je 1 pismo americ-ko- g predsjednika Ronalda Reagana
gospodinu Zorkinu, datirano 9. nove-br- a
1984 Reagan zahvaljuje Zorkinu
sto je postao "Sponsor" (pokrovitelj)
"Victory Fund" americke Republi-kansk- e stranke. Radi se o sabiranju
novca za Reaganovu izbornu kampa-nju- .
Ali tu nema ni jedne rijed o Hr-vatskoj
i Jugoslaviji. Dapace, Reagan
prema Jugoslaviji vodi istu politiku
kakvu su vodili njegovi predaSnici.
Sta je onda Zorkin postigao? Zaisto je
objavio Reaganovo pismo? Da se po-hva- li. Ali naSi ljudi imaju i druge iz-ra- ze
za takve pojave.
Ne vidim tu nista ozbiljno i valjano.
Zorkin nece postidi vi§e nego je "po-stigao"
Krnjevic. Stanje se u Hrvat-skoj
temeljito promijenilo kao i u ci-jel- oj
Jugoslaviji. Hrvatski narod ide
naprijed po svom putu, zajedno s
srpskim, slovenskim, makedonski,
crnogorski, muslimanskim i raznim
narodnostima, a Krnjevic i Zorkin idu
suprotno — protiv hrvatskog naroda.
Treba samo zaliti one koji srljaju za
Krnjevicem i Zorkinom.
M.F.
ANIJE
9?
vio. On je toliko bezobrazan da kaze
da je Dr. Cizmicu "uspjelo da preko
pomocnog urednika podmetne svoje
clanke u "Zajednicaru".
Zasto "Zajednicar" ne bi objavio
objektivno napisane clanke ili izvode
iz knjiga o HBZ? Zar zato sto se takvi
napisi ne dopadaju nekim ogranice-ni- m umovima?
Kunic kaze da u Cizmicevim "clan-cim- a
ima takvih stavki koje nisu samo
izazovne nego su i propagandisticke
naravi. Taj gospodin otisao je tako da-lek- o,
da je i samu HBZ upleo u spa-njols- ki
gradanski rat 1935. godine. Iz
njegovog pisanja dobije se dojam kao
da je HBZ bila sve tamo od njezinog
osnutka prokumnisticka".
To je grub napad ne samo na Dr.
Cizmica veci nasmuHBZ, jerse krivo
prikazuje njezina historija. Kunic
tvrdi da je ta organizacija "prokomu-nisticka- "
samo zato sto hoce da ona
bude anti-komunistic- ka, da bude pro-tiv
Jugoslavije i hrvatskog naroda,
koji je u njoj dobio svoju slobodu. Ku-nic
bi htjeo da povrati na vlast Dr.
Krnjevica ili nekog njegovog nasljed-nika- ,
protivnika slobode i socijali-zma- .
Zato njemu smeta Cizmicevo
objektivno izlaganje americkih Hr-vat- a
i HBZ.
HBZ nije ni prokomunisticka ni
anti-komunistic- ka, ali ona se pra-viln- o
drzi prema hrvatskom narodu,
kako se drzala i u proslosti, jer je ro-doljubi- va, jer nalazi podrsku hrvat-skog
naroda u svojoj drustvenoj aktiv-nost- i.
Kunic je napao Johna Strizica zato
(Nastavak na strani 12)