Nase Novine, March 21, 1985

              10— NA&E NOVINE, January 24, 1985
RATNI ZLOCINI PROTIV SOVJETSKI NAUCENJAK
DE GOLOVIH BOEACA PASADEN1, CA.
PROGLASENI ZASTARELI
Cetiri decenije posle strahota dru-go- g
svetskog rata, francusko pravo-sudese- 9. januara proglasilousustini
bespomocnim u pokretanju postupka
za sve one zlocine koje su pocinili na-cis- ti
protiv direktnih pripadnika Po-kret- a
otpora, koji jc pod De Golovim
rukovodstvom spasao cast Francusko
u drugom svetskom ratu. Upravbtako
se komentarise u Francuskoj saopsto-nj- e
istraznog sudije iz Liona Kristi-jan- a
Risa. koji je obavestio siru jav
nost da je posle 28 meseca zavrsena
istraga u slucaju nekadasnjeg sefa
Gestapoa u Lionu Klausa Barbija
Klaus Barbi, "dzelat Liona". kako
su ga nazvali u Pokretu otpora. iz.ru
cen je Francuskoj tek posle nekohko
decenija uspesnog skrivanja u Latin
skoj Amend 1 njegove sada vec 1 slu
zbeno potvrdeno saradnje sa amonc
kom obavestajnom sluzbom CIA. Za
amencku sluzbu Klaus Barbije radio
kao svedok koji doprinosi traganju za
"dclikatnim detaljima" iz ratne pros-lost- i
pojedinih evropskih pohticara
sa obeju strana blokovske podele na-slede- ne
iz drugog svetskog rata
Sta je sve "zastarelo"
Istrazni sudija Ris objavio je sada
da se protiv Klausa Barbija. prema
slovu "vazecih zakonskih propisa".
zapravo i ne moze podici optuznica
za dela koja spadaju u kategoriju "o-bicn- ih ratnih zlocina!". Ne mogu se
pokrenuti i procesi pred francuskim
i zapadnoevropskim sudovima(ovo je
posledica medusobnog usaglasava-nj- a
pravosuda u zemljama EZ) za bilo
koji Barbijev "postupak" prema ne-ko- m
ko je bio u vezama recimo sa
francuskom Pokretom otpora ili se
"aktivno suprotstavljao" okupacio-ni- m nemackim vlastima!
Sudija Ris podseca zbog toga u
svom saopstenju da je od osam prvo-bitn- o
predvidenih poglavlja optuz-nic- e
za sudenje "dzelatu Liona" na
koje se sada vise nece dugo cekati —
u optuznici zadrzano samo ono sto
spada u tri poglavlja takozvanog zlo-cina
protiv covecanstva.
Drugim recima, kad god je Barbi ci-ni- o
bilo kakve "postupke" protiv pri-padnika
Pokreta otpora — onda on za
to vise ne moze odgovarati pred sudo-vim- a
FYancuske i citave Zapadne
Bvrope. Samo ako je slao na gubiliste
neduzne ljude zbog toga sto su pri-padni- ci
jevrejske vere ili nekih dru
gin rasnih i socijalnih grupa boz ne
posredne "individualne krivice"
onda ti zlocini ne zastarcvaju. vec ce
samo oni 1 biti osnov optu.niee na
predstojecem sudenju "dzelatu Lio
na".
Ironijom sudbine. tako ee Barbi na
predstojecem sudenju izbeci i odgo-vornos- t
.a hapsenje. mucenje i ubi-stv- o
u atvoru najpoznatijeg horoja
francuskog Pokreta otpora, Zana Mu-len- a
koji je podlegao, prema autenlio-ni- m
svodocenjima. bas run Klausa
Barbija u ulozi gestapovskog niucite
lja.
Barbiju sada vise nece biti sudeno
ni za utvrdena mucenja 19 boraca Po-kreta
otpora tokom 194Л. godine Ne
postoji vise pravni osnov. prema
saopstenju sudije Risa, ni za pokreta-nj- e
sudske odgovornosti za ubistvo
jednog visokog francuskog funkcio-ner- a
i jos 22 neduzna "taoca" koje je
uhapsio i likvidirao lionski Gestapo.
Barbi nece, ukoliko se nesto ne iz-me- ni
u poslednjem trenutku, odgova-rati
pred sudom ni za streljanje 17
Jevreja pripadnika Pokreta otpora na
dan 17. avgusta 1944. godine u Bronu
kraj Liona, kao ni za druga mnoga zlo-del- a
iz onih poglavlja koje pravosude
danas, cetiri decenije posle nastra-sniji- h
zverstava u istoriji smatra "za- -
starelim zlocinom"
Uzbudenje u Francuskoj
.Jedmi zlocini za koje, prema nalazu
pedantnog pravnika i lionskog istraz-nog
sudije Risa ne zastareva Barbi-jev- a
odgovornost — jesu deportova-nj- e
u Ausvic 650 Jevreja i to posled-nji- m
vojnim vozom koji je napustio
lionsku tvrdavu Molik 11. avgusta
1944. godine, kao l "fizicko likvidira-nje- "
lionskog komiteta Izraelskog sa-vez- a
u Francuskoj. medu cijim clano-vim- a
jc bio i otac danasnjeg francu
skog ministra pravosuda Robera Ba-denter- a
Lako je. ra.umo se. anusliti u
budonjo koje je izazvalo u Francu
skoj. a pogotovo u delu javnosti tradi
cionalno blisko povezanoj sa Pokre
torn otpora u drugom svetskom ratu.
saopstenje sudije Kristijana Risa.
Vecina levicarskih listova. a pogo-tov- u Francusko KP, isticu sada da je
"sudija Ris dao vrlo usku i jedno-stran- u mterpretaciju" onoga sto se
mora smatrati samo "zlocinom protiv
covecanstva", a razlikovati od "rat-no- g zlocina".
Noki od komunistickih, ali i drugih
levicarskih i demokratskih listova pi-sa- li
su inace u nekoliko mahova da je
Klaus Barbi, prema dokumentima
koje je posle duzeg oklevanja potv-rdil- a
i sama americka drzavna admi-nistracij- a
— "cinio razne usluge"
americkoj centralnoj obavestajnoj
agenciji CIA.
Barbi je cak tajno dolazio i u
Evropu u okviru anketa CIA oko pro-slos- ti
nekih danas uglednih politic-ki- h
licnosti u IstoCnoj i Zapadnoj
Evropi. Sada se tvrdi da je Barbi bio
od koristi americkoj obavestajnoj
agenciji ne samo kod utvrdivanja na-cistic- ke
proslosti nekih uticajnih
Evropljana. nego i oko utvrdivanja
"povezanosti" takvih licnosti sa ne-ki- m
komunistickim partijama, pogo-tov- u
u Francuskoj i Nemackoj.
Branilac Klausa Barbija, veoma
kontroverzni pariski advokat Zak
Verzes, einicno upozorava francusku
javnost kako ce prilikom predstoje-ce- g
sudenja Barbiju "izici na videlo"
i mnogi dousnici iz redova Pokreta ot-po- ra
koji su pomagali Barbiju. Ima
Cak, istini za volju, i takvih razmislja-nj- a
koja polaze od pretpostavke da se
neki ratni zlocini dosledno proglasa-vaj- u
"zastarelim" samo da se ne bi u
javnost probilo i neke neugodn' is-tm- e
o postovanim i uglednim grada-nim- a
danas. cetiri decenije posle
drugog svetskog rata.
Г neku ruku. u tome se l knje dub
lji sniisao uzbudenja l poleimke po-krenuti-
u saopstenju od 9. januara
lionskog istraznog sudije Kristijana
Risa.
Alcksandar PRIJA
-- Politikn"
Sjedinjene Dr.ave Amerike imaju
'.i milijuna beskucnika, izjavio je kon-gresma- n
Ted Weiss iz New Yorka.
On je rekao da ce na zasjedanju
Kongresa u januaru podnijeti prijed-!o- g
da se beskucnici negdje smjeste.
Kongresmeni Charles Hayes (iz Chi-cag- a)
i John Conuers (iz drzave Mic-higan)
ce podnijeti prijedlog da se
americkim drzavljanima osigura za-poslen- je
ili dohodak".
Sjed. Drzave imaju vise od 8 mili-juna
nezaposlenih i 40 milijuna kraj-nj- e
siromasnih.
Utorak uvece, 8. januara, o.g. imao
sam priliku da ujem naucnu ras-prav- u
o predmetu: Halleyeva repa-tic- a
i iza nje (Haley's comet and
beyond), u Bekman dvorani Kalifor-nijsko- g Instituta Tehnike (California
Institute of Technology) u Pasadene,
Ca., a repatica se vraca u nase pro-stor- e svake 76. godine. Imati cemo
priliku, da repaticu vidimo 1985. godi-ne,
kada ce se naci u nasem vidljivom
svemirskom prostoru.
Nije mi namjera da zadem u astro-nomsk- u
raspravu o repatici, vec o
predavacima, koji su govorili, a po-glavit- o
o Sovjctskom nauconjaku.
akadvmiku Roald Z. Sagdecv-u- , koji
se nalazi kod nas u SAD vec dulje vre-men- a, sto svakako dokazuje, da po-st
ojc mogucnost] modunarodnc sa-radnj- cd osobito medu naucenjacima
(sto bi se moglo i trebalo prenijeti i
na politicare). jer naucenjaci bolje
razumiju stvarne opasnosti od atom-sk- e
bombe, nego obicni svijet. Ipak,
oni su bombu izumeli i svjesni su nje-zin- e
moci pustosenja i eventualnog
unistenja naseg zivlja.
Najprije: Tko je akademik Sagdeev,
njegova uloga medu fizicarima, i sto
je stvarno njegov stalez u Sovjetskom
Savezu, kao i medunarodnom djelu
naucnog svijeta?
Akademik Roald Z. Sagdeev je di-rekt- or Institua za svemirsko istrazi-vanj- e
Akademije nauka SSSR. Mnogo
cijenjeni voda u nautnom istraziva-nj- u
svemirskog istrazivackog pro-gram- a
SSSR, pitanja fizicke plazme,
spajanja snage, (fussion power), mag-netizm- a planeta. Kao upravitelj (di-rekto- r)
Svemirskog instrazivanja,
akademik je sudjelovao u mnogim
medunarodnim skupovima nauce-njak- a,
i odgovoran je za svjetsku sa-radn- ju
u siljanju dvaju svemirskih
brodova za traganje repatice Halley,
koji su jos prosle godine poslani pod
obiljezjem "Venera-Halley- " nazna-kom- ,
te ce najprije da se spuste na
Veneru, a kasnije u srediste glave re-patice,
gde ce nastojati preko televi-zij- e da slikaju cestice i masu sasta-vin- u kometc.
Htjeo bih osobito naglasiti, da su
oba svemirska broda "Vega-Halley- "
izgradeni sa medunarodnom sarad-njo- m socijalistikih i kapitalistickih
drzava: SSSR, Cehoslovacka, Madar-ska- ,
Bugarska, Francuska, Japan, a u
manjem stupnju i sa NASA u SAD,
Italije itd.
Beckman dvorana. koja ima oko
1300 sjedala, ukljucivo balkona, bila
je dupkom puna, te je biloograniceno
dozvoljeno stajanje u pozadini.
Obicno se odrzavaju 10 predavanja
godisnje, koja su besplatna. Ali ovaj
puta jo bila ulaznica $5.00 po osobi.
sto pokazuje veliki interes prisutni-ka- .
Prvi predavac je bio francuski pro-feso- r
Jaqucs Blamont, sa pariskog
sveucilista, vrhovni upravitelj Centre
National d'Etudes Spatiales de Fran-ce.
Blamont je profesor, koji je sudje-lovao
u nekoliko svemirskih poduze-ca- .
Osobito jo poznat po istrazivanju
takozvanih medustelarnih vjetrova.
Saradivao je sa NASA u SAD u podu-zecim- a
"Pioneer" itd. Takoder je su-djelovao
u poduzec4ma Vega-Halle- y
brodovima.
Poslije Blamonta, govorio je prof.
Sagdeev, koji je objasnjavao program
o medunarodnoj saradnji na lansira-nj- u
Halley-Veg- a svemirskih brodova.
Naglasio je, da su pripreme i znan-stven- e
primjene bile pripremljene uz
pomoc naucenjaka raznih drzava.
Osobito se je osvrtao na potrebu
medunarodne saradnje u istraziva-nju
svemirskih pojava, kao sto je re-patica
Halley.
Na predavanjima u Beckman audi-torium- u, obicno nema pitanja govor-nicim- a
od prisutnih. Ali ovaj puta uci-njen- a
je iznimka, tako da su bila do-zvolje- na pitanja predavacima. Svaki
je predavac. odgovorio na pitanje,
koje je njemu bilo postavljeno. Pred-sjedatel- j, profesor akademik Bruce
Murray, bivsi upravitelj Jet Propul-sion
Lab., Cal. Institute of Technolo-gy,
opredjelio je pitanje govorniku
pojedinacno. Samo u jednom slucaju
je zatrazio od oba govornika da odgo-vor- e
na jedno pitanje, naime: da li
postoji mogucnost danas. da se dode
do blize saradnje medu naucenja-cima
iz drzava razlicitih politickih i
ekonomskih ustrojenja (tj. kapitali-stickih
i socijalistickih), naprije je
odgovorio prof. Blamond sa izjavom
da mnogo ovisi o pogledima nauce-njaka
u razlicitim drzavama. Bio je
mnogo oprezan sa odgovorom. Ali
kada je dosao red na profesora Sag-deev- a,
on nije niti najmanje oklije-vao- ,
vec je rekao izmedu ostalog "Ja
sam bio dva dana sa raznim kolegama
u pregledavanju i razgovoru u Jet
Propulsion Laboratoriumu i nisam
imao nikakovih poteskoca, a da se ra-zumijem- cu nasim pronalascima i po-gledima.
Uvjeren sam, da postoji ve-lik- a
mogucnost uzajamne saradnje sa
naucenjacima i ovde u SAD, kao i u
drugim dijelovima svijeta. Skupasmo
izradili traganje za repaticu Halley,
i nema razloga, da ne nastavimo istim
smjerom i za uzajamni mir na svijetu.
Obojici govornika su prisutni odo-braval- i,
a osobito prof. Sagdeevu na
pitanju uzajamne saradnje.
Antun GERLACH
Pasadena, Ca.
Njujorski list Daily World pise:
J Odaziv americke vlade da pomogne
i gladne u Etiopiji je jos jedan primjer
! kako se zrtva krivi za zlocin.
1 Glad ne nastaje preko noci. To je
brutalna posljedica dugogodisnjeg
ekonomskog, drustvenog i tehnolo-sko- g
zadrzavanja ekonomskog raz-vitk- a
s kojim su povezani nepovoljni
klimatski uvjeti. Ljudi koji pate u
Ptiopiji i drugim zemljama Afrike i
Azije. bili. a neki su i sada, zrtve kolo-nijalistick- e
i neokolonijalisticke po-litik- e
americkih i zapadno-evropski- h
vlada i korporacija.
Americki impenjalizam je dikt irao
uvjete za pljackanje Etiopije pod
Haile Salassiem. i sada pokusava da
nastavi tu politiku nametanjem uvje- -
j ta za isporuku hrane. Kad je Etio- -
pija to kritizirala. M. Peter McPher- -
1 son. set' Agencijo za medunarodni
i razvitak (Agency for International
i Development) je dao rasisticki odgo- -
vor: "(Jovoreci otvoreno. ja mishm da
je ovo klasican primjer da se grize
ruka koja te hrani".
Reaganova administracija se odu-pir- e
pritisku da saljo hranu jednoj
nerazvijonoj zemlji koja ima marksi-stick- u
vladu i bila bi zadovoljna kad
bi mogla da prestane. Ona je lazno
optuzila etiopijsku vladu da pomoc
skrece u vojne svrhe i da sprecava po-dje- lu
pomoci onima koji su potrebni.
McPherson jc cak okrivio etiopijsku
vladu da je kriva za glad.
Reaganovoj administraciji se ne
smije dozvoliti da zrtve gladi u Etio-piji
koristi kao lutke u svojoj anti-ko-munistick- oj,
anti-sovjetsk- oj hajci.