Nase Novine, March 21, 1985

              12— NA&E NOVINE, January 24, 1985
KUNICEVE PETLJANIJE
U "ZAJEDNICARU"
(Nastavak sa strane 4)
Sto nije opisao kako su ncki Hrvati u
Torontu pozdravili rimskog papu kad
je bio u Kanadi, vec jo primjetio slije-dece- :
"Izvjestitelj amencke agencije
je primjetio da je papina osuda izrab-ljivanj- a siromaSnih po bogatima izre-cen- a
kada Vatikan zeli uSutkati sve-cenik- e
koji pripovjedaju teologiju,
odnosno klasnu borbu. U novinama
se spominje jedan brazilski fratar
koji je pozvan u Vatikan na presluSa-vanj- e radi propovjedanja oslobodi-lack- e
teologije. Zamjera mu se da je
prihvatio marksisticku klasnu borbu
Fratar odlucno brani svoje stanovi-Ste- "
Strizic je гniosamo onosto jedoni
jela amencka agencija za Stampu i Sto
je pisala amencka Stampa, pa bi Ku-ni- c, kad ne bi bio toliko skucon i ogra-nice- n, trebao je da najpnje napadne
doticnu americku agenciju i Stampu
On tvrdi da je Strizic "pnznao kako
je antipatican prema Papi i onim sve-cenicim- a
koji ne odobravaju stano i-- Ste spomenutih svecenika" All, on bi
isto morao reci za americku agenciju
l Stampu On to ne eini, na udaru jo
samo Strizic
Ovakvim pisanjem Kunic je samo
pnznao svoju skucenost, ogranice-nost- ,
politikanstvo, koje bi htjeo da
nametne l ostahm clanovima HBZ pa
l samoj toj organizaciji
Kanadski clan HBZ
TOZGASKA
Kada ]e pro nekolikn godina kon
tra-rovolucionar- na grupa pokusala
preobratiti Pol)sku ka apadniacko)
o.sovini. no mail broi Kanadana o sa
ogorcenjom posmatralo lai l propa
gande nazadnih grupa u Kanadi No.
na najvece lznenadenje mnogih. naj-vatreni- ji
huSkaci protiv porotka u
Poljskoj su bill upravo clanovi oda-Snj- e
kanadsko Now domokratsko
parti jo.
Cela njihova politika u torn penodu
je bila usmorona proti poljsko lade
l socijahstickog bloka Kroz mnogo-brojn- e
aktivnosti NDP je samo potv-rdil- a
da ne zeli izgubiti mogucnost da
pokaze svojim lmpenjalistickim ga-zda- ma da je i Nova demokratska pra-tij- a
upravo onakva kakva odgovara
kapitahstima Dobro je poznata is-tin- a
da svaki onaj ko unese smutnju i
pometnju u radnicki ili bilo kop na-pred- ni
pokret moo sa sigurnoseu
ocekivath nagradu od ovdasnjih ga
da I za NDP nagrada jo ''u torbi"
Najvoca jo vorovatnoca da co NDP us-pe- ti
da lgura Liboralo sa kanadsko
politicko scone
I stoga jo lako objasnjivo tajan-stven- o
cutanjo Novo domokratsko
pardio o dogadajima u Bntaniji —
gdo so vec dugo vrcmo vodi ogorcona
borba izmedu rudara l pohlepno bn-tansk- o
vlade. O toj situaciji NDP nije
of'icialno dala nikakvu izjavu. Upravo
kao da so nista tamo ni no dogada
Kao da dosad nije ni bilo proko 8000
(osam hiljadajhapsenja. Kao da i nije
vec nekolicini rudara plat l la zivoti-m- a
I upravo kao da je okonomska
borba britanskih rudara manjo va.na
od kontra-revolucionarn- e borbe u
Poljsko ]
I ato sa ogorcenjom glodamo kako
mnogi postoni l radni ljudi voruju da
jo NDP altornativa Konorvativnoj,
Liberalnoj, ili bilo kojoj drugoj bur-zoask- oj parti ji u Kanadi. Svo dok rad-nick- a
klasa ne osnuje sopstvenu par-tij- u
mnogi oportunisti ce se koristiti
sa dobrocudnoscu radnog coveka.
Nije cilj NDP borba za prava radnog
coveka, vec da u okviru ovoga sistema
iskoriste progresivne snage radnih
ljudi u sopstvenu korist.
Radni ljudi moraju izgraditi rad-nick- u partiju sa jasnom predstavom
Brisel trazi
pomoc NATO
BRISEL, januara - Tanjug — Bel-gij- a
jo nagovestila, da bi mogla da
.atra.i pomoc NATO-a- , cija je cla-nic- a. radi resavanja veoma ozbiljne
dilemo da h ce ill nece pnhvatiti 48
amenckih raketa, o cemu treba vrlo
brzo da se konacno lzjasni U Belgiji
vodeci liberali smatraju da bi jedino
"kolektivna odluka NATO-- a mogla da
odlozi dopremanje nuklearmh ra-keta
u Belgiju" Americko-sovjetsk- i
dogovor u Zenevi o nastavku prego-vor- a
o razoruzanju produbio je po-del- u unutar belgijske vlade oko pita-nj- a evroraketa. Prema nekim upozo-renjim- a.
taj spor bi mogao da izazove
l politicku krizu u Belgiji Sto ne ide
u pnlog NATO-- u
Sjedinjene Amencke Drzavo imaju
236 mihjardi stanovnika. a Sovjetski
Save so nalazi izmedu Paname l Ni-karag- ve Ovo bi bila rekapitulacija
briljantnih odgovora 1900 studenata
sa univerziteta Severne Karoline koji
mi ujednoj anketipokazali da imgeo-grafij- a nije jaka strana. Tri cetvrtme
studenata nije umelo da navede ni
jodnu zemlju sa juga africkog konti-nent- a
osim Juznoafricke Republike
(AFP)
PAETIJA RADNIH LJUD
(i(i klasno suprotnosti ooga d rust a
nikada noco biti reseno kro rolormo
l parlamontarno procedure ruko
odono sa strane buivoaskih partiia
.led mo kada se radan covok sosno
udigno u borbi a svoja prava l kada
osim okonomskih mrvica ahlova
praa da pohticki delujo. jedino co
tada biti ocigledna provara svih tako
anih unijskih partiia Nemoguco io
ocekivati od buroaiio da so bori a radnicka rava .Jedino je radnikspo-soba- n
l sproman da se bori a uspeh
radnicko klaso
Danas no postoji vaniji zadatak
pred svim naprodnim snagama u Ka-nadi
do adatak da se svi radni ljudi
organizuju u jodnu pravu radmcku
partiju cijijocilj resenjeklasnogpro-blem- a samim time l politicko-eko-nomski- h probloma ovoga sistema
ZLATKO
Nagrada Paula Robesona za ovu go-din- u dodijoljona jo amcnckoj crno)
pjevaeiei Leni Home
Robesonova nagrada u cast velikog
amenckog pjovaca. glumca l drustvo-no- g radnika uspostavljona je 1974. go-din- o
l dodjoljujo se umjetnicima koji
su poka.ah bngu a i sluzenje ljud-ski- m bicima. postivanje za dostojan-stv- o
pojodinca, slobodu l.razavanja,
opce bratstvo i umjetnicku odgovor-nos- t
prema prof'osiji l bolje drustvo"
Lena Home sada ima 67 godina. a
pocela jo pjovati kad je imala 15 go-dina
u Cotton Clubu u Harlemu, Now
York.
Paula Robesona jo upoznala 1940
i ч joj jo rokao da crni umjotnici
mogu da prokrce put za svoju (crnu)
rasu.
Lena Home placuci prica "Dok ni-sa- m znala Robesona, a on je bio u
mome zivotu. ja nisam bila skolovana,
nisam razumjela Sta znaci biti umjet-nik- ,
nisam shvacala Ijudska bica — ja
sam samo postojala".
Paul Robeson je bio napredan co-vje- k, istakao se kao veliki protivnik
hladnog rata, zalagao se za prijatelj-stv- o
s Sovjetskim Savezom i zato je
bio progonjen.
ALBERTA — POKUSNI KUNIC
PiSe: M. Parker, Calgary, Alberta
Ukoliko ministar zdravlja Alberto,
Dave Russell nastavi sa svojim utjo-caje- m, uskoro ce biti "otvorena sezo-na- "
na kanadski program zdravstve-no- g
osiguranja
Proslog maja jo otknveno da je Ru- -
л sell unajmio Price Waterhouse Asso
£
ciates da pripreme temelje ugovora
prema kojem bi pnvatne firme pred-lagal- e
uvjete za administraciju zdrav-stveno- g osiguranja u provinciji Al-bert- i. Ministar je branio ovaj potez
pozivajuci se na "temu privatizacijo"
predstavljenu u govoru s Predstolja i dalje jo tvrdio da nece utjecati na
drzavno vlasnistvo zdravstvenog osi-guranja
Prema Russell-u- , "tenia privatiza-cije- "
jo predlozena za dobro svih sta-novnika
Alborte — ustedjelo hi se 1
5] popravilo zdravstvene usluge. Ne mo- -
onio se cuditi da stanovnici Alberto,
Ш koji tosko podnose dodatne naplate
§ hjecnika. laboratorija i fenomenalno
H povisonjeod47f7r za zdravstvene uslu- -
% go, nomaju bas mnogo povjerenja u
fa ijavo ministra Kao Sto je primjetio
d] preminuli voda NDP Grant Notley" . g Russell nastoji udovoljiti desnom
krilu stranke ill je ovo trijanski konj.
prvi korak privatizaciji cijelokup- -
Dj nog sistema zdravstvenog osigura- -
cj nja"
[0 Slicno, kanadska koalicija za zdrav- -
[ђ stvo tvrdi da Russell-ov- o pouzdanjc
§ u pnvatni soktor da smanji troskovo
Ц osiguranja jo neosnovano. Iztraziva- -
h nja koja su sprovodena Ontario--u l
kj
u
u
drugdjo su boz sumnje pokazala da
ukoliko administracija zdravstvenog
osiguranja prede u pnvatne ruko,
troskovi a kanadano bi se povocali
nouciio lmodu 10-3- 0'
' V slucaiu
?5?iZ5HS? 4? mi525Z5ZS2?5SWWS3HSHWW5ZW533Z
C!S2WS2WWSE5HHSHra5H5KHS
kompletne pnvatizacije zdravstve-nog
osiguranja, ocekuje se povecanje
mjesecnih uplata od vise od 207r i
znatno snizenje pristupacnosti i kva-htet- e zdravstvenih usluga.
Vlada Alberte ostaje gluha na sva
ukazivanja i uporno namece privati-zacij- u
kao lijek za povecane troskove
osiguranja
Ovo ograniceno gledanja na pro-blem- e zdravstva nije dobronamjerna
nekompetencija Stanovnici Alberte
su suoceni sa namjernim nastoja-njim- a da se ugrozi drustveno vlasni-stvo
zdravstvenog osiguranja i da se
otvori put u rentabilno trziSte zdrav-stva
za nacionalne i medunarodne
korporacijske interese koji strpljivo
cekaju u pozadini.
LI proSlosti, Russell i njegov agresi-va- n stav prema ovom pitanju nije
predstavljao veliku pnjetnju s time
Sto je prosla, porazena liberalna
vlada davala relativno jaku podrsku
zdravstvu l principima univerzalno-sti- .
Mulroney io njegova ogromna ve-cin- a
u parlamentu postaju svakod-nevn- o
sve izrazeniji i bucniji u napa-dim- a
na drustvene programe i otvo-ren- o
pokazuju svoju spremnost da na
najmanju provokaciju ugroze univer-zalno- st
i pristupacnost zdravstvenih
usluga
U vladi Alberte vise ne postoji
nitko tko dovoljno man da se suprot-stavlj- a Russellu i njegovoj privatnoj
revoluciji a to ce predstavljati veliki
problem za zdravstveno osiguranje u
cijeloj Kanadi Sto uspije Russell-- u i
Lougheed-- u na pokusnom terenu Al-berto
co se ponavljati gdje god je fi-ska-lni
konzervativizam u "modi"
Provcln Adela POLANCEC
Koliko jc nvita ocljc Koliko stroma'
Mislju so (lira visoko I' mlijedrw putovc be uka
Yvc kamo putujc nasa ruka u divljem l snenom,
cc kamo smo poletjcli, tfdje so naSli tako nagi,
tako ditljivi u zjonama. bosi kroz poznjcven svijot
Л boli covjoka izmisljena pravda. boll takovi smjor:
tu noma topla da so opustis i zivis u miru.
Nigdjo u svijetu nisnw saputmci svjetla, vec sjeno
Г danvanju zla, u pjevu podzemnih voda
koje so no vide. Koje samo sebe prczivljavaju
Iz konca dorecemh ljubavi zohmo zacotko,
vikonde i posao Sve to tako u smjegu zasuto!
Л hranimo se biljem. Sutimo u dobrom teku zivotmja
poshje prastarog lova — divljaei.
I ptice mrtve rajske su s nama
onako zadjenutc za Sesir,
kao da se vracamo plcmenu bospovijesne ore.
kao da obozavamo divlje bikove u stadima
sto mso l nisu skloni stampodu, ec mrtvom toku
Л u svemu je gnjev U semu raste grijeh
{ sc;ni; .so smrt kiti svjotlom takovog nadanja
I noma milosti na koncu staza do kojih dospijesmo
Sve pokoseno nun na sopstveni nacm l' vlazi i budi,
aljubljeni smo u nistavno poruke iz svemira,
a Zomlja nam izgara u pepeo, u vjecni zaborav — snii't.
Notko so rada Netko susi i svrsava zadnje zolje otaca
Smjehom so kite slabosti. Sebidluk svugdje vlada
Ni brat brata ne poznaje, a svi placcmo jednako,
kao da su suze poslednja nada u nasem imenu
All u pocotku konca biti ce receno vise nego u tisuc Ijeta prije.
Svi ce se sazeti u jednu tocku i nece biti bijega u tijesnom,
i nitko nece rzbjeci pepelu i nitko nece da prode kroz tamu,
a da se ne odesa skeleta davno usutkamh — nitko1
I vrijenw ce ovdje bid u zastoju, boz noba .
Padaco svugdje kisa mjemoce: strava od nistavmh oblika,
nocujna pjosma u prostoru kao da nikad nista nije bilo.
I sav ljudski rod u trudu, u divovskom radu,
postace nevidljiva rijeka, nistica, o boze moj!
Nistica od sveg sto nije bilo i sto je bilo;
smijeh davolji koji tako izmisljen nije bio..
Ostace Bog sam sa sobom be uklete proslosti.
I ako svi mi postern zehmo not!
Daniel PIXIADES
Thunder Bay, January, 1985.