000391 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i Mond" '#-.,?- ....# —.,.... i-i-iiiuuiiu цџити w~i~ uttnju avakog "ulorka i pctka Godihija га Kanadxi 6 dohra, ostah zemljc 7 dotara ttnCfjj Adresa: 479 Queen Street West Toronto 2-l- i, Ontario Tdefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 91 (1185) TUESDAY, 12, 1961 PRICE 8c COPY OVO JE m OSUDU Danas (12. decembra) u Hamlltonu de datl koncert glasoviti beogradskl studentski pjevadki zbor "Branko Krs-manovi- d". OvaJ zbor dolazi u Hamilton posllje nlza uspje-li- h nastupa po SJedlnJenlm Drzavama 1 Kanadl. Ima IJudl kojima ovo nije po volji. Onl kazu da je ovaJ zbor "Trojanski konj Jugoslavenskog komunlstidkog rezi-m- a" i da dolazi "u cllju Slrenja komunlzma medju Kana-djanlma- ". Reakclonarnl llstld "Kanadskl Srbobran", kojl lzlazi u Hamlltonu u broju od 7. decembra objavlo Je proglas "Kanadsko-srpsko- g antikomunlstidkog komlteta u Hamll-tonu", kojl pozlva "na opStl protest" protlv dolaska "Bran-k- a Krsmanovida" u to mjesto. U proglasu se kaze da Je to "srpska naclonalna duznost" svlh Srba Srpklnja. Iz proglasa da se "Kanadsko-srps- kl koml-t- et u Hamlltonu" sastojl od "skoro svlju srpsklh naclonal-nl- h, borbenlh, humanlh i kulturnlh organlzaclja" a lma Ih 13. Inlcljatlvu za njegov osnutak dala Je Srpska crkve-no-Skols- ka opStina 'Sv. o. Nlkole", a to znadl pop Djura Vukellc, poznatl suradnlk faSIstldkih okupatora lz proS-lo- g rata, dlje faSIstidke metode su razdvojlle srpsku kolo-nj- u u Hamlltonu. Vukelld opet aktuje na pozlv vladlke Dl-onlsl- ja, kojl Je u "Amerikanskom Srbobranu" objavljlvao pozlve za demonstraclje protlv "Branka Krsmanovida". Pop Vukelld sa svojlm suradnlcima se svakako nada ponovlti "uspjehe" ako ne svoje reakclonarne brace u To-ront- u, ono bar onlh u Pittsburghu. OloS Je dlgao glavu u redovlma naSeg naroda 1 na-no- sl sramotu ne samo sebl, nego dltavom narodu. PoStenl 1 svijesni Jugoslavenl-Kanadja- nl trebaju se od toga ogradltl — povudl llniju lzmedju vedine naroda 1 Saclce faSIstldkih avanturista 1 manljaka. G¥$ re ©suds Nakon gangstersklh lspada na ullcama Toronta, kada je falaticka rulja pred oclma pollclje spallla Jugosiovcns-k- u zastavu, dnevna Stampa donosi vest da su uclnjene pro-va- le u srpskoj 1 hrvatekoj crkvl u Torontu, gde su slidnl gangstcrl nanell stanovlSte Stete. U vestlma se ka2e da pretstavnlci pomenutlh crkava za te lspade optuzuju komunlste Jer da su na crkvama bile lsplsane stanovlte parole 1 srp 1 Ceklc. Ml sumnjamo da su ovaJ vandalski akt poclnlll pri-padn- lci odgovornih kanadsklh organlzaclja Hi ozblljni IJu-dl uopSte. All, bllo kako mu drago, ovaJ 1 ovakav gangsteri-za- m treba osudltl sa lstom oStrlnom kao 1 onaj prvl Jer ta-k- vl lspadl neobuzdane rulje ne samo da su tudjl kanads-ko- m narodu, vcc Je to nastavak faSIstldkog metoda borbe protlv polltlcklh neprljatelja preneSen lz Evrope u Kana-d- u. Najzalosnlje od svega toga Je clnjenlca da vlastl u ovoj zemljl, federalne 1 lokalne, gledaju kroz prste na ovaJ drskt i otvorcnl gangstcrlzam. StavlSe, sve znacl pokazuju da Je mnogo toga uclnjeno sa blagoslovom stanovltlh zvanldnih krugova u zemljl. Najveca opasnost svega ovoga lezl u tome Sto, ako se ovakav huliganlzam dozvoll, on de dovestl od loSlh posle-dlc- a 1 Sto Je najgore, stranorodjenl Kanadjanl de u odlma ostalog kanadskog naroda ojtati kao neodgovoran 1 tudj elemenat. Zbog ovih bezobraznlh gangstersklh lspada jed-n- e Sake neodgovornlh IJudl, baclce so ljaga nepoverenja na sve stranorodjene, bez razllke kojoj polltidkoj strujl onl pripadall. Iz tlh razloga, krajnje Je vreme da svl ozblljni IJudl, od-govo- rnl rukovodloci svlh organlzaclja kao 1 pojedlncl kojl ne prlpadaju nl JednoJ polltidkoj grupl ustanu protlv tog huliganlzma. Iako ml naJoStrlJe osudjujemo crkvene uprave koje su dozvollle da se u bogomoljama organlzuju provokatorskl lspadl protlv kulturnlh priredaba, ml takodje naJoStrlJe o-sudju- jemo ovaJ najnovljl lspad protlv crkava, Jer dva zla ne Cine Jedno dobro a ovaJ metod borbe nlje nimalo boljl od onog prvog a nl Jedno nl drugo ne slutl na dast nalem narodu u ovoj zemljl. Ako Je pak, kako se u stanovltlm krugovlma tvrdl, ova najnovlja provokaclja protlv crkava lnscenlrana od samlh organlzatora prvog poullcnog vandallzma, da se bacl krl-vl- ca na "komunlste", to zahteva JoS oStrlJu osudu od svlh poStenih IJudl. PKIJETNJA OKKU2NICOM Francuskl ultraSkl teroristl. pripadnlcl tajne organlzaclje OAS koji svakoga dana pod-me- du bombe u FrancuskoJ 1 Alziru, uputill su fllljalama svlh americkih kompanlja 1 poduzeca u Pariau okrutnlcu s prljetnjom, da de lm sjedl-St- a bacitl u zrak, ako 1 dalje budu davall reklame u one parlske lietove kojl su na cr-n- oj llstl. Na toj llstl popisano Je 15 najpoanatljih francuekih lis-toy- a, medju njlma cak i lzra-zlt- o deenldarakl llstovl kao Sto su "L 1 "Figaro". v t- - 1г!ап prctpfota: TORONTO, DECEMBER PER I saznajemo za KGNCLOGOK NA VRATIMA PARIZA Nedaleko Parlza nalazl se koncentracioni logor Vlncen-ne- s, u kome Je zatvoreno hl-IJa- de Alzlraca. "To Je pravi pracatl kon-calog- or, piSe Jedan novlnar, s osmatradnlcom. reflektorl-m- a. bodljikavom zlcom, s ne-koli- ko zatvorenidkih zgrada 1 vlsoklm dimnjakom lz kojeg se puSl, a svuda lzmedju bo-dljlka- vlh ilea 1 palisada na-dldka- nl strazarl s automats-kl- m oruzjem v pripravnostl". С1ТЛЈТК I S1RITE КЛПМеки STAMPU! ustasa i nacista u konzul pozvan natrag "CUVAJTE SK TIGRA" London. — U uvodnlku pod naslovom "Cuvajte sc tigra", "Daily Express" pi5e da jc bila ludost "Sto su Zapadnoj Njcmafkoj pono-vn- o dane oStre pandic 1 zu-bi- ". List dodaje da jc ova ludost ufinjena, i da su Francuzi danas zabrinuti zbog poloiaja u kome sc nalazl bonska- - Rcpublika. Kako istife "Daily Express" jedan visoki francuskl fun-kcion- cr izjavio jc "New York Timcsu" da Francuska sada icli "da nclko drug! budc ii kavczu sa zapadno-njcmatkit- n tigrom". Hrlta-nij- a bi, piJe list, isto tako trcbala da budc zabrinuta zbog toga Sto Ic utjccaj Za-pad- nc Njemafke na politiC-k- c prilikc u svijctu povca-va- ti sc uporcdo s јабапјст njene armije. Upozorava-ju6- i na nezahralan poloiaj britankih trupa staclonl-rani- h u Zapadnoj NjcmaC-ko- j, list se zaiaze za njihovo povla(cnjc i zakljuftijc: "Covjck koji sc nalazl u kavczu s tigrom nc gubi vrijeme: on bjcil iz jega". j "Dobra lektira" U Zapadnoj Njemackoj rcklamira sc kao "dobra lektira" knjiga kojoj jc ali-tor Hans Grimm. Nisu to nikakvc "Grimmove prife" za djecu ncgo ncSto sasvim drugo. Grimm jc obj.ivio knjigii "Warum, wohcr abcr whon" u kojoj lma i ovak-vi- h misli: "Jcvrcjsko plta-nj- e nije sc moglo rcgulirati s razumijevanjem 1 tolc-rancijo- m. Ako sc Zapadmo-ra- o spasavati, to jc pitanjc trebalo da bude rijcSeno bi-olo- ski i spiritualno." I zato jc, bloloski i spiri-tualno, ubijeno (t milljuna ljudi. A ima 1 "dobre 51am-pc- " koja odiSc tim duhom. Takav jc list "Offenbach-post- " koji, na primjer, ka-ze: "Vratit demo sc u Cchos-lovafk- u, Poljsku i Husiju i uspostavit red i Ijudsko do-stojanst- vo. S bifcm u ruci dominirat C"emo nad Mon-goli- ma i scljacima koji su dosli s Urala- - Istok mora postati njemacki." Na Zapadu preko S milijuna pod oruzjem Institut za stratcSka pro-ибауа- пја u Londonu — nc-sluibc- na grupa rojnih fun-kcionc- ra, роШ1бага 1 stru6-njak- a za medjunarodna pitanja — objavlo jc podat-k- e o naoruiaranju. Prcma Institutu, Zapad, a tu su ukljufene sve silc u paktovlma NATO, CENTO I SEATO i zemlje vczanc u-zajam- ntm obrambcnlm u-govo- rlma sa Sjcd. Driavc kao Japan, Juina Koreja i Tajvan (Formoza), all bez Spanjolske, imat (e na po-fet- ku 1962. godinc 8,195.253 vojnika, od toga u Atlants-ko- m paktu (NATO) 6.0G1.-01- 3. avjescuje Bi bonska vlada rat Jugoslaviji?" Saradnja Zapadnoj Njemackoj Jugoslavenski Grabovac U Zapadnoj Njemackoj su uccstali napadi na jugoslavenske partizane. Posljcdnja zrtva tih napadaje Predrag Grabovac, koji jc vrsio duznost kon-zu- la u Minhenu. Njega su zapadnonjemac-k- e vlasli optuzile za "ratna zloci-nstva- " protiv Nijemaca u proslom ratu. To je ut'injcno na tcmelju ustaskih informacija, koje je servirao zloglasni Branko Jelic. Tome je predhodio usta-s- ki napadaj na jugoslavcnsku proslavu 29. novembra u Stutgartu. Jugosla-vensk- a vlada je iz protesta pozvala Grabovca da se povrati u zemlju. , Ukazujuci na ove dogadjaje, kao i hajxsenje Laze Vracarica, zagrebacki "Vjcsnik" pila: "Navjcscuje li bonska vlada ratJuRoslaviji?" (lanak "Vjcs-nika- "' pod naslovom "Revansizam opet ugrozava Evropu'' glasi: NavjeS6uJe 11 bonska vlada i rat Jugoslavljl? Na sam dan naSeg naclo-nalno- g praznlka (Sto Je mo2-d- a sluCaj, a mozda i nije), bavarska pokrajlnska skupS-tln- a u Miinchenu dozvolila Je sebi Jedan novi skandaloznl antijugoslavenski lspad 1 ak-cij- u. Posllje hapSenJa Vraca-rii- a 1 posllje Stutgartske pro-vokacl- je, na red je doSao i ju-goslavenski konzul Petar Grabovac. Zapadnonjemackc vlastl brizljivo nastoje da za-prepaSt- enJu 1 cudjenju svjet-sk- e Javnostl zalsta ne bude kraja. Clnjenlce su poznate, a prl-C- a koja se lspreplela oko njlh frapantno podsjeda na proS-los- t. Poslanik pokrajlnske skupStlne Wlllner "optu2uJe" konzula Grabovca da Je uce-stvov- ao u ublstvu stotina IJu-dl, medju kojima i nJemaCkih vojnika. Poslanik Huber se-kund- ira 1 protestira Sto Je puSten na slobodu Lazo Vra-- Carld kojl Je lzvrSlo dvostruko umorstvo nad pripadnlclma njemacke vojne sile (Deut-sche Wehrmacht) all ga na-2al- ost nlje bllo mogude kaz-nit- l. Wlllner je dlan opdenjema-Ck- e partlje koja okuplja sta-re naciste i nove revanSiste. Huber prlpada Strauss-Ade-nauerov- oj vladajudoj strand. Na lzjavama ustaSklh emig-rantsk- lh glaveSina zasnlva se Willnerova argumentacija. Treba 11 se onda cuditi Cltavoj toj spregl 1 akcijl? Bavarsko (pokrajlnsko) minlstarstvo pravosudja izja-vljuj- e: prije eventualnog ka-znen- og postupka (!?) protlv konzula Grabovca treba da bude razJaSnjeno pltanje da li nJemacko-savezniC- kl ugo-vo- ri zabranjuju da njemaCki sudovl progone "ratne zloCl-ne- " blvSih saveznlka nad N1-Jemci- ma. Bonsko minlstarst-vo vanjskih poslova monstru- - ozno prijeti da konzull uzi-va- ju lmunltet samo u sluzbe-no- m svojstvu a bonska vlada je navodno upozorlla Jugos-lavij- u da se o Grabovcu "vrSe provjeravanja, dime Ju Je na diplomateki nadn pozvala da sama povuee konzula"!!! Posluzlli smo se citatlma Stampe. Povezani u cjelinu, vec" 1 ovi isJeCcl pruzaju Jezlv obrazac opasnosti koja se na-dvl- ja nad Evropom — aveti njemackog revanSizma. Svjetska Javnost ostala Je ovaJ put zalsta zaprepaStena. Talijanskl llstovl nalaze u a-k- cijl protlv Grabovca potvr-d- u da ne moze bitl govora o sluCaJnom incidentu. Torlns-k- a 'Stampa nazlva zapadno-njemafi- ke vlastl sljedbenlcl-m- a Hltlera a sud kojl Je pok-ren- uo lstragu — nacistlcklm. Pariski 'Monde ukazuje na mogucnost da se bonska vla da opet pozove na samostal-no- st pokrajlnsklh ministara na koje toboze nema utjeca-j- a. "All negiranje pravde ko-je se ogleda u ovakvim pro-gonlm- a", zakljucuje list, "mo ze samo potvrditl optuzbe o, pretjeranoj tolerancljl prema loSe rehabilltlranlm nacistl-m- a kojih Je prepuna pollclja 1 pravosudje Savezne Repub-llk- e NJemaCke". Sa svoje strane, dodall bl-s- mo sada samo slijedede: Nema 1 ne smlje da postoji za vas ono Sto nazlvate "slu-daje- m Grabovac", goepodo nJemaCkl pollcajcl, lstraznl sudije 1 politiCarl! -- Vlada u Bonnu preuzela Je svecane i formalne obaveze da ne povampiruje naclstifiku politlku 1 revansizam. No, 1 da nlje tog pravnog argu-men- ta najvede moraine vrlje-dnos- tl, moze 11 Joj se uopce dozvolltl da postupa drukCl-Je- ? Moze li Joj se dozvolltl 1-- gra u kojoj se viSe ne zna tko koga podstifie — star! naclsti "nove" revanSiste ill obrat-no- ? VelikonJcmaCkl snovl i cl-lje- vi nlsu oClgledno, predanl zaboravu. Godinama Bonn 1-- gra na kartu medjublokovs- - kog skukoba 1 jaCa vlastltu snagu. Danas ved patronlzira svoje vojne I politlCke savez-nik- e, ucjenjuje sve 1 svakoga. Obnovljenim, a u odnosu na Hltlerovsku proSlost prema-Senl- m vojnlm 1 ekonomskim potencijalom, Zapadna NJc-maC- ka se danas krajnje opa-sn- o osllila. Nedostaje Joj za-lsta samo JoS atomsko oruz-J- e najveceg kalibra. Zar JoS ima IJudl kojl to ne shvaca-Ju- ? Treba lm redi da poslje-dlc- e kratkovidnostl mogu bltl pogubne! Tu i nigdje drugdje treba traziti sve buCnlJe revanSlstl-dk- e podsticaje na skupovlma esesovskih oficira ill pravni-k- a, u postupclma vlastl I su-do- va, u Stampi 1 u sluzbenlm lzjavama. PoSinJe kao Sto je podimalo nekad — krSenjem obaveza prolzlSllh iz poraza agreslje. Tu 1 nigdje drugdje revansizam — na vlastl ill u opozlcljl — crpl 'moralnu' snagu za politlku provokaclja, kakva se danas vodl I u odno-su na Jugoslavlju — iako ne samo nju. Nema za as "sludaja Gra-bovac", gospodo lz Munlche-n- a, Stuttgarta ill Bonna. Ako ved nemate skrupdla zbog po-sljedi- ca vaSe politlke, duznl ste da se sa duznlm poStova-nje- m odnosite prema poje-dinclm- a, sluzbenlm predstav-nlcim- a i narodlma kojl su us-pj- ell da se odupru Hltlerovs-k- oj agreslji, porobljavanju 1 genocidu. Ma koliko vi zeljeli da se ta vaSa obaveza zabo-rav- i, mi demo uvijek bitl tu da vas na nju podsjetimo. Ukratko iz svijeta O Iz Moskve javljaju da su lzmedju Sovjetskog Saveza i Albanlje preklnuti odnosl. O U Elisabethville se nas-tavl- ja borba lzmedju Combe-ovi- h slla i UN. Adolf Eichmann je pro-nadj- en krlvlm za zlofilnstva protiv jevrejskog naroda, rat-na zloCInstva, zloCinstva pro-tlv covjecanstva 1 prlpadanje nacistldkim organlzacijama. G U Parizu su odrzali sas-tan- ak mlnlstri vanjskih pos-lova SJedlnjenih Drzava, Bri-tanlj- e, Francuske i Zapadne Njemacke. Kaze se da su raz-matr- all pltanje pregovora sa Sovjetskim Savezom o Nje-mackoj 1 Berllnu. O Domlnlkanski predsjed-nl- k (Truhlljova lutka) Bala-gu- er Je Izjavio da nece odstu-pit- i. Protiv njega Je sav na-ro- d, all ima podrSku Sjed. Dr zava, CIJa ratna mornarlca s1 nalazl u domlnlkansklm vo-dam- a. Domlnlkanska Repub-lik- a je najblizl susjed Kube i ameriCko podupiranje Bala- - guera povezano Je sa planovi-m- a za novi napad na tu ze-mlju. O Tanganjlka Je dobila nc-zavisn- ost. Premljer ove afri-Ck- e drzave Julius NJerere je izjavio da ce odmah zatrazitl prijem u dlanstvo UN i u me-djunarod- nlm odnoslma vodltl politlku mlra 1 suradnje sa svlm zemljama. O TASS Javlja da je u Mos-kv- u doputovala jugoslavens-k- a trgovlnska delegacija. U Stockholmu 1 Oslu su urudene ovogodiSnJc Nobelo-v- e nagrade. Medju prlmaoci-m- a se nalazio Jugoslavenski knjizevnlk Ivo Andrld. za Moskva. — U svom referatu na petom kongresu Svjetske sindikalne federacije njczln generalni sekretar LuJ Sajan Je kazao da Je prvenstveni za-datak Federacije da vodl od-lud- nu borbu za Jedinstvo sln-dlkaln- og pokreta i ujedlnje- - nje svih snaga radnidke kla-- se. Prema njegovim rijedima "Jedinstvo trudbenika cljelog svijeta omogudlt de da se o-buz- daju snage reakclje I rata, da se oslgura mlr 1 postlgnu uspjesl u borbl za i nacionalnu nezavlsnost naroda i socljalni progres cljelog dovjedanstva. Sajan Je dalje rekao da u Medjunarodnoj konferencljl slobodnih sindikata, a poseb-n- o medju autonomnim slndl-kalnl- m organlzacijama "pos-to- je znadajne sindikalne sna-ge koje su spremne da prih-va- te akclono Jedinstvo". On je apelirao na ove snage da "sprovedu Siroku akciju kako bl se okondao hladni rat lz-medju slndiknlnih Prema rijedima Sajana pro-gram akcije koju predlaze LIGEMJERSTVO Kanadska delegacija na zasjedanju Generalne sku-psti- ne UN jc izjavila da dc glasati za ameridki prljcd-Io- g protiv primanja Naro-dn- e Hcpublike Kine u UN. Scf kanadske delcgacijc Alfred J. Hrooks jc rekao da bi primanjc Kinc "ug-rozi- lo prava Formozc". Za Hrooksa i konzervativnu vladu je vainiji daukajSc-kovs- ki jad na Formozi (ko-ja sc nalazl pod ameridkom nego kincska drzava od C50 milijuna lju-di. U isto vrijeme ministar Alvin Hamil-ton putuje po zapadnim krajevima zemijc i pozlva farmer e da na iducim iz-bori-ma podupru konzerva-tivnu vladu zato Sto pro-da- jc pscnicu Kini. Kako jc ved javljcno, kineskc na-rudi- bc pScnicc u Kanadi iznose viSc od 350 milijuna dolara, a Hamilton je na-jav- io da dc one blti poveda-ne- . On Je pozvao farmcre da povedaju proizvednju pscnicc za 10 posto. Eto slike: Konzervalivna vlada na jednoj strani po-dup- ire neprijatcljsku poli-tlku amcridkog impeiali-zm- a prcma kincskom naro Borba jedinstvo radnicke klase osnovni zadatak Svjelske sindikalne federate impe-rijallz- ma demokraciju organlza-clja". okupacijom), poljoprivrcde du l njcgovoj urzavi, a na drugoj istidc kao svoj naj-ve- di uspjch prodaju pieni-c- c istom torn kincskom na-rodu. Kako da sc to drukdl-j- c nazovc ncgo liccmjcrst- - O Rumunjska de za potrebe svoje poljoprivrcde nabavltl u Kanadi nekoliko vrsta viso-korodn- lh pSenlca. Aranzman o tome postignut jc prillkom nedavnog posjeta jedne ka-nadske delegaclje Rumunjs-ko- j. O U Rlmu su pddell francus-ko-tunls- ki razgovorl o Bizertl. Sovjetski kosmonaut Ju-r- lj Gagarin Je zavrSIo posjet Indljl i doputovao u Cejlon. U Kambodzl Je lzblla o-pa- sna epldemija kuge rogato stoke, koja, prema lnformacl-Jam- a FAO prijeti da se pro-Si- ri na Tajland, Laos, Vijet-na- m, Burmu, Malaju 1 Kinu a predstavlja opasnost i za I-ndo- nezlju 1 Australlju. Svjetska sindlkalna federacl-J- a "predstavlja platformu za zajednidko istupanje najve-de- g broja sindikalnlh organl-zaclja da pojadaju mobillza-cij- u radnidke klase 1 svlh snaga trudbenika u obranu sindikalnlh prava 1 demok-ratsk- ih sloboda 1 da sc bore protlv svake vrste diekrlml-nacij- e, za oeiguranje nezUvl-snos- tl sindikata i za ostvare-nj- e ekonomsklh 1 socijalnlh zahtjeva trudbenika. Osvrdudi se na vanjsko-po-Utidk-u aktivnost SSF, Sajan Je rekao da je najvaznljl za datak borba za duvanje mlra 1 sprljedavanje rata. On Je o-ptu- zio zapadne sile da svo-jlm akcljama stvaraju opas-nost novog rata, protlvedl se opdem 1 totalnom raeoruza-nj- u, zabranl nuklearnlh eks-perimen- ata i zakljudenju ml-rovn- og u govora sa NJemad-ko- m. Sajan Je lstakao patreLu za mobilizacljom svih snaga. u borbl za pobjedu princlpa mlroljubive koegzUtenclje 1 za neodloinu llkvidaciju kolo-nijaln- og slstcma. ?ti
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, December 12, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-12-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000089 |
Description
Title | 000391 |
OCR text | i Mond" '#-.,?- ....# —.,.... i-i-iiiuuiiu цџити w~i~ uttnju avakog "ulorka i pctka Godihija га Kanadxi 6 dohra, ostah zemljc 7 dotara ttnCfjj Adresa: 479 Queen Street West Toronto 2-l- i, Ontario Tdefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 91 (1185) TUESDAY, 12, 1961 PRICE 8c COPY OVO JE m OSUDU Danas (12. decembra) u Hamlltonu de datl koncert glasoviti beogradskl studentski pjevadki zbor "Branko Krs-manovi- d". OvaJ zbor dolazi u Hamilton posllje nlza uspje-li- h nastupa po SJedlnJenlm Drzavama 1 Kanadl. Ima IJudl kojima ovo nije po volji. Onl kazu da je ovaJ zbor "Trojanski konj Jugoslavenskog komunlstidkog rezi-m- a" i da dolazi "u cllju Slrenja komunlzma medju Kana-djanlma- ". Reakclonarnl llstld "Kanadskl Srbobran", kojl lzlazi u Hamlltonu u broju od 7. decembra objavlo Je proglas "Kanadsko-srpsko- g antikomunlstidkog komlteta u Hamll-tonu", kojl pozlva "na opStl protest" protlv dolaska "Bran-k- a Krsmanovida" u to mjesto. U proglasu se kaze da Je to "srpska naclonalna duznost" svlh Srba Srpklnja. Iz proglasa da se "Kanadsko-srps- kl koml-t- et u Hamlltonu" sastojl od "skoro svlju srpsklh naclonal-nl- h, borbenlh, humanlh i kulturnlh organlzaclja" a lma Ih 13. Inlcljatlvu za njegov osnutak dala Je Srpska crkve-no-Skols- ka opStina 'Sv. o. Nlkole", a to znadl pop Djura Vukellc, poznatl suradnlk faSIstldkih okupatora lz proS-lo- g rata, dlje faSIstidke metode su razdvojlle srpsku kolo-nj- u u Hamlltonu. Vukelld opet aktuje na pozlv vladlke Dl-onlsl- ja, kojl Je u "Amerikanskom Srbobranu" objavljlvao pozlve za demonstraclje protlv "Branka Krsmanovida". Pop Vukelld sa svojlm suradnlcima se svakako nada ponovlti "uspjehe" ako ne svoje reakclonarne brace u To-ront- u, ono bar onlh u Pittsburghu. OloS Je dlgao glavu u redovlma naSeg naroda 1 na-no- sl sramotu ne samo sebl, nego dltavom narodu. PoStenl 1 svijesni Jugoslavenl-Kanadja- nl trebaju se od toga ogradltl — povudl llniju lzmedju vedine naroda 1 Saclce faSIstldkih avanturista 1 manljaka. G¥$ re ©suds Nakon gangstersklh lspada na ullcama Toronta, kada je falaticka rulja pred oclma pollclje spallla Jugosiovcns-k- u zastavu, dnevna Stampa donosi vest da su uclnjene pro-va- le u srpskoj 1 hrvatekoj crkvl u Torontu, gde su slidnl gangstcrl nanell stanovlSte Stete. U vestlma se ka2e da pretstavnlci pomenutlh crkava za te lspade optuzuju komunlste Jer da su na crkvama bile lsplsane stanovlte parole 1 srp 1 Ceklc. Ml sumnjamo da su ovaJ vandalski akt poclnlll pri-padn- lci odgovornih kanadsklh organlzaclja Hi ozblljni IJu-dl uopSte. All, bllo kako mu drago, ovaJ 1 ovakav gangsteri-za- m treba osudltl sa lstom oStrlnom kao 1 onaj prvl Jer ta-k- vl lspadl neobuzdane rulje ne samo da su tudjl kanads-ko- m narodu, vcc Je to nastavak faSIstldkog metoda borbe protlv polltlcklh neprljatelja preneSen lz Evrope u Kana-d- u. Najzalosnlje od svega toga Je clnjenlca da vlastl u ovoj zemljl, federalne 1 lokalne, gledaju kroz prste na ovaJ drskt i otvorcnl gangstcrlzam. StavlSe, sve znacl pokazuju da Je mnogo toga uclnjeno sa blagoslovom stanovltlh zvanldnih krugova u zemljl. Najveca opasnost svega ovoga lezl u tome Sto, ako se ovakav huliganlzam dozvoll, on de dovestl od loSlh posle-dlc- a 1 Sto Je najgore, stranorodjenl Kanadjanl de u odlma ostalog kanadskog naroda ojtati kao neodgovoran 1 tudj elemenat. Zbog ovih bezobraznlh gangstersklh lspada jed-n- e Sake neodgovornlh IJudl, baclce so ljaga nepoverenja na sve stranorodjene, bez razllke kojoj polltidkoj strujl onl pripadall. Iz tlh razloga, krajnje Je vreme da svl ozblljni IJudl, od-govo- rnl rukovodloci svlh organlzaclja kao 1 pojedlncl kojl ne prlpadaju nl JednoJ polltidkoj grupl ustanu protlv tog huliganlzma. Iako ml naJoStrlJe osudjujemo crkvene uprave koje su dozvollle da se u bogomoljama organlzuju provokatorskl lspadl protlv kulturnlh priredaba, ml takodje naJoStrlJe o-sudju- jemo ovaJ najnovljl lspad protlv crkava, Jer dva zla ne Cine Jedno dobro a ovaJ metod borbe nlje nimalo boljl od onog prvog a nl Jedno nl drugo ne slutl na dast nalem narodu u ovoj zemljl. Ako Je pak, kako se u stanovltlm krugovlma tvrdl, ova najnovlja provokaclja protlv crkava lnscenlrana od samlh organlzatora prvog poullcnog vandallzma, da se bacl krl-vl- ca na "komunlste", to zahteva JoS oStrlJu osudu od svlh poStenih IJudl. PKIJETNJA OKKU2NICOM Francuskl ultraSkl teroristl. pripadnlcl tajne organlzaclje OAS koji svakoga dana pod-me- du bombe u FrancuskoJ 1 Alziru, uputill su fllljalama svlh americkih kompanlja 1 poduzeca u Pariau okrutnlcu s prljetnjom, da de lm sjedl-St- a bacitl u zrak, ako 1 dalje budu davall reklame u one parlske lietove kojl su na cr-n- oj llstl. Na toj llstl popisano Je 15 najpoanatljih francuekih lis-toy- a, medju njlma cak i lzra-zlt- o deenldarakl llstovl kao Sto su "L 1 "Figaro". v t- - 1г!ап prctpfota: TORONTO, DECEMBER PER I saznajemo za KGNCLOGOK NA VRATIMA PARIZA Nedaleko Parlza nalazl se koncentracioni logor Vlncen-ne- s, u kome Je zatvoreno hl-IJa- de Alzlraca. "To Je pravi pracatl kon-calog- or, piSe Jedan novlnar, s osmatradnlcom. reflektorl-m- a. bodljikavom zlcom, s ne-koli- ko zatvorenidkih zgrada 1 vlsoklm dimnjakom lz kojeg se puSl, a svuda lzmedju bo-dljlka- vlh ilea 1 palisada na-dldka- nl strazarl s automats-kl- m oruzjem v pripravnostl". С1ТЛЈТК I S1RITE КЛПМеки STAMPU! ustasa i nacista u konzul pozvan natrag "CUVAJTE SK TIGRA" London. — U uvodnlku pod naslovom "Cuvajte sc tigra", "Daily Express" pi5e da jc bila ludost "Sto su Zapadnoj Njcmafkoj pono-vn- o dane oStre pandic 1 zu-bi- ". List dodaje da jc ova ludost ufinjena, i da su Francuzi danas zabrinuti zbog poloiaja u kome sc nalazl bonska- - Rcpublika. Kako istife "Daily Express" jedan visoki francuskl fun-kcion- cr izjavio jc "New York Timcsu" da Francuska sada icli "da nclko drug! budc ii kavczu sa zapadno-njcmatkit- n tigrom". Hrlta-nij- a bi, piJe list, isto tako trcbala da budc zabrinuta zbog toga Sto Ic utjccaj Za-pad- nc Njemafke na politiC-k- c prilikc u svijctu povca-va- ti sc uporcdo s јабапјст njene armije. Upozorava-ju6- i na nezahralan poloiaj britankih trupa staclonl-rani- h u Zapadnoj NjcmaC-ko- j, list se zaiaze za njihovo povla(cnjc i zakljuftijc: "Covjck koji sc nalazl u kavczu s tigrom nc gubi vrijeme: on bjcil iz jega". j "Dobra lektira" U Zapadnoj Njemackoj rcklamira sc kao "dobra lektira" knjiga kojoj jc ali-tor Hans Grimm. Nisu to nikakvc "Grimmove prife" za djecu ncgo ncSto sasvim drugo. Grimm jc obj.ivio knjigii "Warum, wohcr abcr whon" u kojoj lma i ovak-vi- h misli: "Jcvrcjsko plta-nj- e nije sc moglo rcgulirati s razumijevanjem 1 tolc-rancijo- m. Ako sc Zapadmo-ra- o spasavati, to jc pitanjc trebalo da bude rijcSeno bi-olo- ski i spiritualno." I zato jc, bloloski i spiri-tualno, ubijeno (t milljuna ljudi. A ima 1 "dobre 51am-pc- " koja odiSc tim duhom. Takav jc list "Offenbach-post- " koji, na primjer, ka-ze: "Vratit demo sc u Cchos-lovafk- u, Poljsku i Husiju i uspostavit red i Ijudsko do-stojanst- vo. S bifcm u ruci dominirat C"emo nad Mon-goli- ma i scljacima koji su dosli s Urala- - Istok mora postati njemacki." Na Zapadu preko S milijuna pod oruzjem Institut za stratcSka pro-ибауа- пја u Londonu — nc-sluibc- na grupa rojnih fun-kcionc- ra, роШ1бага 1 stru6-njak- a za medjunarodna pitanja — objavlo jc podat-k- e o naoruiaranju. Prcma Institutu, Zapad, a tu su ukljufene sve silc u paktovlma NATO, CENTO I SEATO i zemlje vczanc u-zajam- ntm obrambcnlm u-govo- rlma sa Sjcd. Driavc kao Japan, Juina Koreja i Tajvan (Formoza), all bez Spanjolske, imat (e na po-fet- ku 1962. godinc 8,195.253 vojnika, od toga u Atlants-ko- m paktu (NATO) 6.0G1.-01- 3. avjescuje Bi bonska vlada rat Jugoslaviji?" Saradnja Zapadnoj Njemackoj Jugoslavenski Grabovac U Zapadnoj Njemackoj su uccstali napadi na jugoslavenske partizane. Posljcdnja zrtva tih napadaje Predrag Grabovac, koji jc vrsio duznost kon-zu- la u Minhenu. Njega su zapadnonjemac-k- e vlasli optuzile za "ratna zloci-nstva- " protiv Nijemaca u proslom ratu. To je ut'injcno na tcmelju ustaskih informacija, koje je servirao zloglasni Branko Jelic. Tome je predhodio usta-s- ki napadaj na jugoslavcnsku proslavu 29. novembra u Stutgartu. Jugosla-vensk- a vlada je iz protesta pozvala Grabovca da se povrati u zemlju. , Ukazujuci na ove dogadjaje, kao i hajxsenje Laze Vracarica, zagrebacki "Vjcsnik" pila: "Navjcscuje li bonska vlada ratJuRoslaviji?" (lanak "Vjcs-nika- "' pod naslovom "Revansizam opet ugrozava Evropu'' glasi: NavjeS6uJe 11 bonska vlada i rat Jugoslavljl? Na sam dan naSeg naclo-nalno- g praznlka (Sto Je mo2-d- a sluCaj, a mozda i nije), bavarska pokrajlnska skupS-tln- a u Miinchenu dozvolila Je sebi Jedan novi skandaloznl antijugoslavenski lspad 1 ak-cij- u. Posllje hapSenJa Vraca-rii- a 1 posllje Stutgartske pro-vokacl- je, na red je doSao i ju-goslavenski konzul Petar Grabovac. Zapadnonjemackc vlastl brizljivo nastoje da za-prepaSt- enJu 1 cudjenju svjet-sk- e Javnostl zalsta ne bude kraja. Clnjenlce su poznate, a prl-C- a koja se lspreplela oko njlh frapantno podsjeda na proS-los- t. Poslanik pokrajlnske skupStlne Wlllner "optu2uJe" konzula Grabovca da Je uce-stvov- ao u ublstvu stotina IJu-dl, medju kojima i nJemaCkih vojnika. Poslanik Huber se-kund- ira 1 protestira Sto Je puSten na slobodu Lazo Vra-- Carld kojl Je lzvrSlo dvostruko umorstvo nad pripadnlclma njemacke vojne sile (Deut-sche Wehrmacht) all ga na-2al- ost nlje bllo mogude kaz-nit- l. Wlllner je dlan opdenjema-Ck- e partlje koja okuplja sta-re naciste i nove revanSiste. Huber prlpada Strauss-Ade-nauerov- oj vladajudoj strand. Na lzjavama ustaSklh emig-rantsk- lh glaveSina zasnlva se Willnerova argumentacija. Treba 11 se onda cuditi Cltavoj toj spregl 1 akcijl? Bavarsko (pokrajlnsko) minlstarstvo pravosudja izja-vljuj- e: prije eventualnog ka-znen- og postupka (!?) protlv konzula Grabovca treba da bude razJaSnjeno pltanje da li nJemacko-savezniC- kl ugo-vo- ri zabranjuju da njemaCki sudovl progone "ratne zloCl-ne- " blvSih saveznlka nad N1-Jemci- ma. Bonsko minlstarst-vo vanjskih poslova monstru- - ozno prijeti da konzull uzi-va- ju lmunltet samo u sluzbe-no- m svojstvu a bonska vlada je navodno upozorlla Jugos-lavij- u da se o Grabovcu "vrSe provjeravanja, dime Ju Je na diplomateki nadn pozvala da sama povuee konzula"!!! Posluzlli smo se citatlma Stampe. Povezani u cjelinu, vec" 1 ovi isJeCcl pruzaju Jezlv obrazac opasnosti koja se na-dvl- ja nad Evropom — aveti njemackog revanSizma. Svjetska Javnost ostala Je ovaJ put zalsta zaprepaStena. Talijanskl llstovl nalaze u a-k- cijl protlv Grabovca potvr-d- u da ne moze bitl govora o sluCaJnom incidentu. Torlns-k- a 'Stampa nazlva zapadno-njemafi- ke vlastl sljedbenlcl-m- a Hltlera a sud kojl Je pok-ren- uo lstragu — nacistlcklm. Pariski 'Monde ukazuje na mogucnost da se bonska vla da opet pozove na samostal-no- st pokrajlnsklh ministara na koje toboze nema utjeca-j- a. "All negiranje pravde ko-je se ogleda u ovakvim pro-gonlm- a", zakljucuje list, "mo ze samo potvrditl optuzbe o, pretjeranoj tolerancljl prema loSe rehabilltlranlm nacistl-m- a kojih Je prepuna pollclja 1 pravosudje Savezne Repub-llk- e NJemaCke". Sa svoje strane, dodall bl-s- mo sada samo slijedede: Nema 1 ne smlje da postoji za vas ono Sto nazlvate "slu-daje- m Grabovac", goepodo nJemaCkl pollcajcl, lstraznl sudije 1 politiCarl! -- Vlada u Bonnu preuzela Je svecane i formalne obaveze da ne povampiruje naclstifiku politlku 1 revansizam. No, 1 da nlje tog pravnog argu-men- ta najvede moraine vrlje-dnos- tl, moze 11 Joj se uopce dozvolltl da postupa drukCl-Je- ? Moze li Joj se dozvolltl 1-- gra u kojoj se viSe ne zna tko koga podstifie — star! naclsti "nove" revanSiste ill obrat-no- ? VelikonJcmaCkl snovl i cl-lje- vi nlsu oClgledno, predanl zaboravu. Godinama Bonn 1-- gra na kartu medjublokovs- - kog skukoba 1 jaCa vlastltu snagu. Danas ved patronlzira svoje vojne I politlCke savez-nik- e, ucjenjuje sve 1 svakoga. Obnovljenim, a u odnosu na Hltlerovsku proSlost prema-Senl- m vojnlm 1 ekonomskim potencijalom, Zapadna NJc-maC- ka se danas krajnje opa-sn- o osllila. Nedostaje Joj za-lsta samo JoS atomsko oruz-J- e najveceg kalibra. Zar JoS ima IJudl kojl to ne shvaca-Ju- ? Treba lm redi da poslje-dlc- e kratkovidnostl mogu bltl pogubne! Tu i nigdje drugdje treba traziti sve buCnlJe revanSlstl-dk- e podsticaje na skupovlma esesovskih oficira ill pravni-k- a, u postupclma vlastl I su-do- va, u Stampi 1 u sluzbenlm lzjavama. PoSinJe kao Sto je podimalo nekad — krSenjem obaveza prolzlSllh iz poraza agreslje. Tu 1 nigdje drugdje revansizam — na vlastl ill u opozlcljl — crpl 'moralnu' snagu za politlku provokaclja, kakva se danas vodl I u odno-su na Jugoslavlju — iako ne samo nju. Nema za as "sludaja Gra-bovac", gospodo lz Munlche-n- a, Stuttgarta ill Bonna. Ako ved nemate skrupdla zbog po-sljedi- ca vaSe politlke, duznl ste da se sa duznlm poStova-nje- m odnosite prema poje-dinclm- a, sluzbenlm predstav-nlcim- a i narodlma kojl su us-pj- ell da se odupru Hltlerovs-k- oj agreslji, porobljavanju 1 genocidu. Ma koliko vi zeljeli da se ta vaSa obaveza zabo-rav- i, mi demo uvijek bitl tu da vas na nju podsjetimo. Ukratko iz svijeta O Iz Moskve javljaju da su lzmedju Sovjetskog Saveza i Albanlje preklnuti odnosl. O U Elisabethville se nas-tavl- ja borba lzmedju Combe-ovi- h slla i UN. Adolf Eichmann je pro-nadj- en krlvlm za zlofilnstva protiv jevrejskog naroda, rat-na zloCInstva, zloCinstva pro-tlv covjecanstva 1 prlpadanje nacistldkim organlzacijama. G U Parizu su odrzali sas-tan- ak mlnlstri vanjskih pos-lova SJedlnjenih Drzava, Bri-tanlj- e, Francuske i Zapadne Njemacke. Kaze se da su raz-matr- all pltanje pregovora sa Sovjetskim Savezom o Nje-mackoj 1 Berllnu. O Domlnlkanski predsjed-nl- k (Truhlljova lutka) Bala-gu- er Je Izjavio da nece odstu-pit- i. Protiv njega Je sav na-ro- d, all ima podrSku Sjed. Dr zava, CIJa ratna mornarlca s1 nalazl u domlnlkansklm vo-dam- a. Domlnlkanska Repub-lik- a je najblizl susjed Kube i ameriCko podupiranje Bala- - guera povezano Je sa planovi-m- a za novi napad na tu ze-mlju. O Tanganjlka Je dobila nc-zavisn- ost. Premljer ove afri-Ck- e drzave Julius NJerere je izjavio da ce odmah zatrazitl prijem u dlanstvo UN i u me-djunarod- nlm odnoslma vodltl politlku mlra 1 suradnje sa svlm zemljama. O TASS Javlja da je u Mos-kv- u doputovala jugoslavens-k- a trgovlnska delegacija. U Stockholmu 1 Oslu su urudene ovogodiSnJc Nobelo-v- e nagrade. Medju prlmaoci-m- a se nalazio Jugoslavenski knjizevnlk Ivo Andrld. za Moskva. — U svom referatu na petom kongresu Svjetske sindikalne federacije njczln generalni sekretar LuJ Sajan Je kazao da Je prvenstveni za-datak Federacije da vodl od-lud- nu borbu za Jedinstvo sln-dlkaln- og pokreta i ujedlnje- - nje svih snaga radnidke kla-- se. Prema njegovim rijedima "Jedinstvo trudbenika cljelog svijeta omogudlt de da se o-buz- daju snage reakclje I rata, da se oslgura mlr 1 postlgnu uspjesl u borbl za i nacionalnu nezavlsnost naroda i socljalni progres cljelog dovjedanstva. Sajan Je dalje rekao da u Medjunarodnoj konferencljl slobodnih sindikata, a poseb-n- o medju autonomnim slndl-kalnl- m organlzacijama "pos-to- je znadajne sindikalne sna-ge koje su spremne da prih-va- te akclono Jedinstvo". On je apelirao na ove snage da "sprovedu Siroku akciju kako bl se okondao hladni rat lz-medju slndiknlnih Prema rijedima Sajana pro-gram akcije koju predlaze LIGEMJERSTVO Kanadska delegacija na zasjedanju Generalne sku-psti- ne UN jc izjavila da dc glasati za ameridki prljcd-Io- g protiv primanja Naro-dn- e Hcpublike Kine u UN. Scf kanadske delcgacijc Alfred J. Hrooks jc rekao da bi primanjc Kinc "ug-rozi- lo prava Formozc". Za Hrooksa i konzervativnu vladu je vainiji daukajSc-kovs- ki jad na Formozi (ko-ja sc nalazl pod ameridkom nego kincska drzava od C50 milijuna lju-di. U isto vrijeme ministar Alvin Hamil-ton putuje po zapadnim krajevima zemijc i pozlva farmer e da na iducim iz-bori-ma podupru konzerva-tivnu vladu zato Sto pro-da- jc pscnicu Kini. Kako jc ved javljcno, kineskc na-rudi- bc pScnicc u Kanadi iznose viSc od 350 milijuna dolara, a Hamilton je na-jav- io da dc one blti poveda-ne- . On Je pozvao farmcre da povedaju proizvednju pscnicc za 10 posto. Eto slike: Konzervalivna vlada na jednoj strani po-dup- ire neprijatcljsku poli-tlku amcridkog impeiali-zm- a prcma kincskom naro Borba jedinstvo radnicke klase osnovni zadatak Svjelske sindikalne federate impe-rijallz- ma demokraciju organlza-clja". okupacijom), poljoprivrcde du l njcgovoj urzavi, a na drugoj istidc kao svoj naj-ve- di uspjch prodaju pieni-c- c istom torn kincskom na-rodu. Kako da sc to drukdl-j- c nazovc ncgo liccmjcrst- - O Rumunjska de za potrebe svoje poljoprivrcde nabavltl u Kanadi nekoliko vrsta viso-korodn- lh pSenlca. Aranzman o tome postignut jc prillkom nedavnog posjeta jedne ka-nadske delegaclje Rumunjs-ko- j. O U Rlmu su pddell francus-ko-tunls- ki razgovorl o Bizertl. Sovjetski kosmonaut Ju-r- lj Gagarin Je zavrSIo posjet Indljl i doputovao u Cejlon. U Kambodzl Je lzblla o-pa- sna epldemija kuge rogato stoke, koja, prema lnformacl-Jam- a FAO prijeti da se pro-Si- ri na Tajland, Laos, Vijet-na- m, Burmu, Malaju 1 Kinu a predstavlja opasnost i za I-ndo- nezlju 1 Australlju. Svjetska sindlkalna federacl-J- a "predstavlja platformu za zajednidko istupanje najve-de- g broja sindikalnlh organl-zaclja da pojadaju mobillza-cij- u radnidke klase 1 svlh snaga trudbenika u obranu sindikalnlh prava 1 demok-ratsk- ih sloboda 1 da sc bore protlv svake vrste diekrlml-nacij- e, za oeiguranje nezUvl-snos- tl sindikata i za ostvare-nj- e ekonomsklh 1 socijalnlh zahtjeva trudbenika. Osvrdudi se na vanjsko-po-Utidk-u aktivnost SSF, Sajan Je rekao da je najvaznljl za datak borba za duvanje mlra 1 sprljedavanje rata. On Je o-ptu- zio zapadne sile da svo-jlm akcljama stvaraju opas-nost novog rata, protlvedl se opdem 1 totalnom raeoruza-nj- u, zabranl nuklearnlh eks-perimen- ata i zakljudenju ml-rovn- og u govora sa NJemad-ko- m. Sajan Je lstakao patreLu za mobilizacljom svih snaga. u borbl za pobjedu princlpa mlroljubive koegzUtenclje 1 za neodloinu llkvidaciju kolo-nijaln- og slstcma. ?ti |
Tags
Comments
Post a Comment for 000391