000034 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
FWP$faZ2i" ' ""
TRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 24 januara 1946 NOVOSTI
Published every Tuesdcry Thursday and Saturday by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registared in the Registrv Office for the City of Toronto
cn the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
Authorizcd as Second Clas Mail Post Office
ADRESA: 208 Adeloide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Balkanska reakcija
U izvjesnom broju europskih
Department Ottana
slije rata zaista demokratske i zaista representativne vlade
vlade sastavljene iz predstavnika borbe protiv fašizma i ljudi
u koje narodne mase imaju široko povjerenje
Medjunarodna reakcija ustala je medjutim baš protiv tih
vlada tvrdeći da one nisu dovoljno demokratske i dovoljno
representativne Dok tako o balkanskim zemljama njihova de-mokratska
čustva nimalo ne vrijedja fašistički teror Frankove
vlade u Španiji Oni se vrlo dobro slažu sa Salazorovom dikta-turom
u Portugalu Nije zamjeravala ništa ni vladama Papan-dre- a
i Vulgarisa koje su pozatvarale i pobile na hiljade grčkih
rodoljuba i demokrata i nisu nikoga predstavljale osim malog
broja krupnih financijera i fašista Ali za to medjunarodna
reakcija preko svoje štampe ne prestaje tvrditi pored ostalog
i to da je vlada Otačenstvenog fronta u Bugarskoj vlada ko-joj
je bugarski narod na slobodnim izborima ogromnom veći-nom
izglasao povjerenje nedovoljno representativna jer ne
predstavlja sve demokratske grupe
Tako isto govorilo se i za vladu maršala Tita u Jugosla-viji
Govori se i danas i govoriti će se Čudo bi bilo kad nebi
zemalja po
tobož demokratske grupe
govorili jer kad domaća i s'rana reakcija nebi vikala protiv
nove narodne Jugoslavije kad toj novoj Jugoslaviji nebi re-cimo
protivio Maček kralj i ostala izbjegla banda onda
Jugoslavija nebi bila dobra narod već njih i interese
njihovih reakcionarnih partija Dok oni protive novoj Jugo
slaviji znak je da ta nova Jugoslavija kreće pravilnim koraci
ma naprijed u bolju budućnost naših naroda
Medjutim pokazalo se da
i
su
te
se
ta
za za
se
za koje se reakcija u raznim zemljama tako
svesrdno zalaže nisu ništa drugo do elementi nereda u koje
najveće nade polažu neprijatelji demokracije kako oni izvan
zemlje tako i oni koji su ostali u tim zemljama Pokazalo se
i pored toga još i to da te "demokratske" grupe nemaju sa
stvarnom ništa zajedničkog osim praznog ime-na
Jer ne može biti ni jedna grupa demokratska koja želi
da se dokopa vlasti pomoću oružane ili diplomatske potpore
iz inostranstva dok u isto vrijeme potpuno zanemaruje i igno-rira
narodnu volju svoje zemlje
Ovo se pokazalo očevidno u kraljevim i Mačekovim na-mjerama
pokazalo se očevidnim i u bugarskom slučaju Na
konferenciji ministara vanjskih poslova u Moskvi donesena
je krajem decembra odluka u kojoj se u odnosu prema Bu-garskoj
doslovno kaže:
"Tri vlade su odlučile da sovjetska vlada preuzme na
sebe misiju da bugarskoj vladi pruži prijateljski savjet o uv-lačenju
u bugarsku vladu Fronta o čijem sas-tavu
se još uvjek radi dva naknadna drugih
demokratskih grupa
a) uključiti dva onih partija koje sada
ne uzimlju učešća u vladi i
b) koji su stvarno pogodni i koji će stvarno i lojalno sa-radjiv- ati
sa vladom
Čim vlade Sjedinjenih Država Amerike i Ujedinjenog
Kraljestva budu uvjerene da je bugarska vlada primila prija-teljski
savjet i da su naknadni uvedeni u njen
sastav vlada Sjedinjenih Država i vlada Ujedinjenog Kraljev-stva
priznati će bugarsku vladu sa kojom vlada SSSR već
podržava diplomatske odnose"
Na osnovu ove odluke i savjeta vlade Sovjetskog Saveza
i bugarska vlada Fronta uputile su pismeni
predlog nacionalnom savezu i Ujedinjenoj
stranci da imenuju kandidate izmedju
kojih će biti izabrani njihovi predstavnici u vladi
Pa umjesto da imenuju svoje ove grupe u
svojim posebnim odgovorima kategorički zahtjevaju
vlade raspuštanje narodnog Sobranja i provodjenje
novih izbora Zatim kažu kako ne priznaju vanjsku ni unutar-nju
politiku Fronta i osporavaju Narodnom
Sobranju (Skupštini) pravo da odlučuje o sazivanju Velikog
Narodnog Sobranja
Drugim riječima ove grupice koje očevidno
samo jednu malu neznatnu manjinu traže za sebe pravo da
diktiraju svoju volju većini i još zahtjevaju da se bugarski
narod odrekne svoje volje i velikih tekovina koje je za posljed-nju
godinu dana pod cijenu velikih žrtava izvojevao
Istakli smo ovaj bugarski slučaj jer je jako identičan sa
našim tek sa tom razlikom da se više
reakciju ne pita ni u obzir uzimlje ali kad bi ona
bi po uzoru bugarske reakcije iste uvjete postavljala Pa to
je nedavno napisao i Krnjević kad je iznio lini-ju
svoje stranke zahtjevajući korjenitu promjenu sve dosadaš-nje
politike narodne vlade te nove izbore provadjane po lju-dima
koji su do p-čet-ka
rata bili na vlasti i upravi — a to zna-či
i Princ Pavle kombinaciji Za provedbu
ovoga — kaže Krnjević — HSS jo pripravna na suradnju sa
svim strankama i političkim grupama koje imaju korjena u
narodu i nisu protivne temeljnim načelima HSS itd Znači
dakle samo onda ako se bilo koja grupa ne protivi temeljnim
načelima HSS Krnjevićeva grupica je voljna suradjivati inače
ne Ovo Krnjevićevo znači i to — ako hoćeš kako ću ja do-bro
ako n nećeš nikako I to bi se po Krnjeviću zvala d e m o-- _ kracija
Glupost! Ova izbjegla reakcionarna gospoda hrvatska isto
kao i bugarska si još uvjek utvara da oni jesu netko i da nekoga
Tako si je utvarala i čeljad kad
ih je ono 1917-191- 8 ruski narod potjerao iz svoje zemlje pak su
2crvrštli glancanjem cipela u Parizu i Londonu Tako će završiti
i ova naša izbjegla reakcija sa glancanjem cipela samo šteta
to što će sa sobom potegnuti i po kojeg poštenog i čestitog ali
zavedenog brata
j "i?mi
njene želje
uspostavljene
medjunarodna
demokracijom
Otačenstvenog
predstavnika
predstavnika
predstavnici
Otačenstvenog
zemljoradničkom
socijal-demokratsk- oj
predstavnike
rekon-strukciju
Otačenstvenog
predstavljaju
jugoslavenskim jugo-slavensku
programatsku
Cvetković-Mače- k
predstavljaju bjetogardistička
Primjenjivanje moskovskog
sporazuma na Dalekom Istoku
Medju najbolje strane moskov-skog
sporazuma svakako spada i
to Sto je na dnevni red stavljeno
pitanje 25 milijuna korejskog na-roda
na Dalekom Istoku Na os-novu
sporazuma sovjetski i ame-rički
komandiri će u roku od dva
tjedna odlučiti o formi privreme-ne
demokratske vlade koja će
obuhvaćati sovjetsku i američku
okupacionu zonu Komandiri će se
savjetovati sa predstavnicima Sov-jetskog
Saveza Sjedinjenih Drža-va
Kine i Britanije ali konačna
odluka će ostati na njima
Poslije toga podnesti će se pred-loži
pomenutim državama novo
osnovanoj vladi i organizacijama
korejskog naroda za provadjanje
reformi i popravak općeg života
U roku od pet godina Koreja ima
postati nezavisna država
Moramo uzeti u obzir da će pi-tanje
karaktera privremene vlade
i predloži za unapredjenje korej-skog
života naići na poteškoće u
sovjetsko-američk- oj komisiji No
u tome će mnogo pomoći činjenica 0 samokritici
J V STALJIN
Iz referata drujja J V Sta-ljina
u aktivu Moskovske or-ganizacije
SKP (b) o radu
aprilsKog ujedinjenog plenu-ma
CK i CKK 13 aprila
1928 godine
Ja mislim drugovi da nam je
samokritika potrebna kao zrak
kao voda Mislim da bez nje bez
samokritike naša Partija ne bi
mogla ići naprijed ne bi mogla
otkrivati naše rak-ran- e ne bi mo-gla
likvidirati naše nedostatke A
nedostataka imamo mnogo To
treba priznati otvoreno i pošteno
Parola o samokritici nije nova
parola Ona leži u samoj osnovi
boljševičke partije Ona leži u os-novi
režima diktature proletarija-ta
Ako je naša zemlja — zemlja
diktature proletarijata a dikta-turom
rukovodi jedna partija ko-munistička
partija koja ne dijeli
i ne može da dijeli vlast s drugim
partijama zar nija jasno da mi
sami moramo otkrivati i ispravlja-ti
svoje griješke nko hoćemo da
se krećemo naprijed zar nije jas-no
da ih nema tko drugi otkrivati
i ispravljati Zar nije jasno dru-govi
da samokritika mora biti
jedna od najozbiljnijih snaga koje
pokreću naprijed naš razvitak?
Parola o samokritici osobito se
jako razvila poslije 15 kongresa
naše Partije Zašto? Zato što se
poslije 15 kongresa koji je likvi-dirao
opoziciju stvorila nova si-tuacija
u Partiji o kojoj moramo
povesti računa U čemu se sastoji
novija situacija? U tome što mi
nemamo ili gotovo nemamo vi Se
opozicije ( misli se na trockističku
opoziciju) u tome što se zbog lake
pobjede nad opozicijom koja (to
jest pobjeda) sama po sebi pred-stavlja
veoma ozbiljan plus za
Partiju u Partiji može stvoriti
opasnost da ljudi zaspu na lovo-rikama
da se predadu miru za-drijem- aju
malo i zatvore oči pred
nedostacima našeg rada Laka po-bjeda
nad opozicijom je veoma ve-liki
plus za našu Partiju Ali ona
u sebi krije svoje naročite minuse
koji se sastoje u tome što Partiju
može da obuzme osjećanje samo- -
dopadanja osjećanje zaljubljenosti
u sebe i što može ona zaspati na
lovorikama A što znači zaspati
na lovorikama? To znači staviti
križ na naše kretanje naprijed A
da se to ne bi desilo nama je po-trebna
samokritika — ne ona kri-tika
pakosana i u suštini kontra- -
revolucionarna koju je sprovodtla
opozicija — nego kritika poštena
otvorena boljševička samokritika
15 kongres naše Partije poveo je
računa o toj okolnosti kada je
dao parolu o samokritici Od tog
vremena talas samokritike raste
stavljajući svoj pečat i na rad ap-rilsk- og
plenuma CK I CKK
Čudno bi bilo bojati se Ja će
naši neprijatelji neprijatelji unu
trašnji isto kao i neprijatelji vanj
ski iskoristiti kritiku naših nedo
stataka i podići dreku: aha kod
njih boljševika nije sve u redu!
Čudno bi bilo kad bismo se mi
boljševici svega toga platili Sna-ga
boljševizma sastoji se baš u to-me
što se on ne boji da prizna
svoje griješke Neka Partija neka
boljševici neka svi pošteni radni
ci i radni elementi naše zemlje ot-krivaju
nedostatke našeg rada ne-dostatke
naše izgradnje neka obi-lježuju
puteve za likvidaciju na-Si- h
nedostataka di u raScm radu
i u našoj izgradnji ne bi bilo za-stoja
blata truljenja da bi se
sav naš rad sva naša izgradnja
poboljšavala iz dan u dan i da bi
se išlo od uspjeha k uspjehu To
je sad glavno A naši neprijatelji
neka brbljaju o našim nedostatci- -
ma — takve tričarije ne mogu i
što se po moskovskom sporazumu
mora u mnogo čemu pitati i sam
korejski narod da i on kaže svoju
riječ o njegovoj sudbini
U moskovskom sporazumu uzet
je u obzir i jedan drugi važan pro-blem
na Dalekom Istoku — prob-lem
koji se odnosi na Kinu što
se tiče povlačenja stranih sila iz
kineskog teritorija Sovjetski Sa-vez
ostaje kod svojeg ranijeg sta-novišta
tj da se ne miješa u unu-tarnje
poslove kineskog naroda
Medjutim Amerikanci se još nisu
tako jasno izrazili o njihovom sta-novištu
u Kini rod izgovorom
"razoružavanja" Japanaca oni
pomažu kretanje trupa Chiang
Kai-she- ka u sjevernu Mandžuriju
Kad znamo da su Sovjeti porazili
razoružali i deportirali snažne ja-panske
sile u sjevernoj Mandžuri-j- i
Chiang Kai-she- k nema razloga
ulaziti u sjevernu Mandžuriju ra-zoruža- vati
Japance
štoviše kad su Sovjeti bili u
stanju tako brzo razoružati i de-portirati
Japance zašto nisu to
ne treba da zbunjuju boljševike
Na kraju ima još jedna okol-nost
koja nas goni na samokriti-ku
Imam u vidu pitanje o masa-ma
i vodjama U posljednje vrije-me
kod nas su se počeli stvarati
neki naročiti odnosi izmedju vo-dj- a
i masa S jedne strane kod nas
se izdvojila historijski se stvorila
grupa rukovodilaca čiji se auto-ritet
diže sve više i više i ona po-staje
gotovo nedostižna za mase
S druge strane mase radničke kla-se
prije svega mase trudbenika
uopće podižu se iieobično sporo
one počinju gledati na vodje odoz-do
naviše zatvorenih očiju i često
se boje da kritiziraju svoje vodje
Svakako ta činjenica da se kod
nas stvorila grupa rukovodilaca
koji su se uzdigli suviše visoko i
imaju veliki autoritet — ta činje-nica
je sama po sebi velik uspjeh
naše Partije Svakako da bi bez
takve autoritativne grupe rukovo-dilaca
bilo nemoguće rukovoditi
velikom zemljom Ali ta činjenica
da se vodje uzdižući se udaljava
ju od masa a maso počinju da na
njih gledaju ozdozdo gore i ne
usudjuju se da ih kritiziraju — ta
činjenica mora stvarati izvjesnu
opasnost odvajanja vodja od masa
i udaljavanja masa od vlada Ta
opasnost može da dovede do toga
da se vodje mogu uzoholiti i po-misliti
da su nepogriješivi A šta
Kurt Mejer nij bio obični ge-neral
koji je rukovodio samo voj-nim
operacijama primao naredje-nj- a
od vrhovne komande i davao
zapovjedi svojim podčinjenim Ni
' din njemački general ni
oficir nije bio obični vojni koman-dir
kao što i rat kojeg je provo-dila
nacistička Njemačka nije bio
obični rat
Hitlerova Njemačka tj njema-čki
generalni štab i nacistička
partija provodili su po jedinstve
nom planu totalni rat rat siste-matskog
rušenja paljenja pljač-kanja
1 uništavanja svega što je
stajalo na putu njihovoj ratnoj
mašini i što su ljudske ruke sto-ljećima
gradile rat nemislosrdnog
i bezobzirnog mučenja i na razne
načine ubijanja milijune nevinih
muškaraca žena djece i staraca
rat najvećih barbara u historiji
čovječanstva čiji su se mozgovi
zapalili i otrovali racizmom mis- -
I leći cijeli svijet porobiti i ebi
podčiniti
U tom ratu sudjelovao je i Kurt
Meyer On je bio general koman
dant SS trupa nacista i zločinac
Da li je on osobno provodio
i zakrvavio ruke to sad nije
pitanje Činjenica je da je on bio
jedan od onih kroz koje su se ti
mrski planovi provodili Meyer je
pao u ruke kanadskih vojnih vla-sti
i priveden je sudu da odgovara
optužbi i pravdi U osobi Mevera
pred kanadski srd je došao nje-mački
fašizam protiv kojeg je ra-tovala
i Kanada Cijeli anti-fašis-tič- ki
svijet je očekivao da će Ka-nada
na prvom ovakvom njezinom
sudu odlučno i strogo kazniti na-cističkog
zločinca 'er to je nastav-ljanje
borbe za uništenje fašizma
koju su kanadski vojnici sa dru-gim
savezničkim armijama otpo-čeli
na Dieppe u Africi Siciliji
Italiji Normandiji i drugdje U
ostalom Kanada je saveznička
zemlja koja ima svoje obaveze za
iskorjenjavanje fašističkih ostata-ka
i osiguranje svijeta od ponov-nih
agresija i ratova
Optužba na sudu je govorila
govorilo je osamnaest grobova ka-nadskih
vojnika tražeći osvetu
Govorilo je milijune žrtava njema
Tučinile i Sjedinjene Države? Ova
ko se može reći samo to da Ame-rikanci
ne govore točno kad tvrde
da moraju biti u Kini dok se ra-zoruža
i deportira Japance
Pa i bez toga situacija u Kini
nije još ni izdaleka čista i sredje-n- a
Komunisti žele zadržati svoje
položaje i sačuvati svoja demo-kratska
postignuća Oni hoće da
ostanu tamo gdje jesu i spremni
su ujediniti se sa ostalim partija-ma
u koalicionoj vladi na osnovu
priznanja njihovog položaja u Sje-vernoj
Kini Oni hoće mir i jedin-stvo
a to je potrebno svem kine-skom
narodu
Na drugu stranu Koumintang
partija partija kineskih bogataša
i reakcije boji se mira jer zna da
poslije toga neće dugo vremena
podržavati diktaturu nad kines
kim narodom koji traži demokrat-ski
uredjaj života Sjedinjene Dr-žave
su pak zainteresirane u vla-stiti
vojni položaj u Sjevernoj Ki-ni
i Mandžuriji pa zato iskorišću-j- u
i pomažu vladine trupe
Ispunjavanje obaveza moskov-skog
sporazuma će najbolje pomo-ći
u rješavanju kineskih problema
i tamošnjem narodu olakšati da si
ostvari svoje želje za mir i demo-kratsku
rekonstrukciju
DESET RUSKIH IZDAJNIKA
POČINILO SAMOUBOJSTVO
Cad Toelz Njemačka 21 Jan
— Deset ruskih izdajnika i 21
drugih koji su se borili na strani
Nijemaca protiv Crvene Armije na
istočnom frontu počinili su ovdje
samoubojstvo kad su ih američke
vlasti htjele na osnovu sporazuma
u Jalti predati sovjetskim časti-ma
može biti dobro u tome ako se
rukovodeći vrhovi uzohole i počnu
gledati na mase odozgo dole? Ja-sno
je da iz toga ne može da iza-dj- e
ništa drugo za Partiju do pro-past
AH mi hoćemo da se kreće-mo
naprijed i da poboljšavamo
svoj rad a ne da upropašćujemo
Partiju I baš zato da bi se išlo
naprijed i da bi se poboljšavali
odnosi izmedju masa i vodja tre-ba
ventil samokritike stalno drža-ti
otvoren treba sovjetskim ljudi-ma
pružiti mogućnost da "psuju"
svoje vodje da kritiziraju njiho-ve
griješke da se vodje ne bi uzo-holile
a mase udaljile od vodja
Ponekad se pitanje o masama i
vodjama brka s pitanjem o izdi-zanju
To je nepravilno drugovi
(Nstavak na str 4)
čkog fašizma i tražilo pravedan
odgovor Potvrdivši optužbu su-dište
je izreklo kaznu — smrt
strijeljanjem Pravdi je bilo udo-voljeno
I dogodilo se čudo kojeg nitko
nije očekivao Glas optužbe je
ugušen pravda je istjerana iz sud-nice
život Mevera je spašen na
"doživotnu" robiju u Kanadi
"Meyer nije bio izravno odgovoran
za smrt bilo kojeg zarobljenika"
— rekao je kanadski general
Vokes koji je izdao naredbu za iz-mjenu
kazne Pa tko je onda kriv?
Tko je zločinac? Mejer nije mož-da
svojom rukom ubijao kanad-ske
zarobljenike u Normandiji pa
nije bilo ni potrebno jer su to dru-gi
izvršavali No činjenica ostaje
da se to radilo u onoj diviziji čiji
je on bio komandant da se radilo
po njegovom naredjenju Možda
ni Goering Ribbentrop Hess Pa-pe- n
Keitel Jodl i drugi hitlerovci
diplomati i generali nisu lično ok-rvavili
ruke nad nevinim žrtva-ma
pa ipak su kao ratni zločinci
privedeni medjunarodnom sudu i
optužba protiv njih traži smrtnu
kaznu
Pomilovanjem Mtj'era kanadska
demokratska javnost se nikako ne
može pomiriti i neće se pomiriti
jer ne može razumjeti zašto se
spašava život i namjerava dopre-miti
u Kanadu zločinca koji je
kriv što se mnogi naši vojnici vi-še
nikada neće povratiti Pomilo-vanju
se raduju samo prijatelji
nacizma i neprijatelji demokraci-je
ne zato što je Meveru pošte-dje- n
život nego zato Sto je ovim
sudom Kanada pokazala gdje sto-ji
po pitanju kažnjavanja nacisti-čkih
zločinaca i iskorjenjavanju
onih koji već sad kuju planove
za treći svjetski pokolj
Ako želimo da se to više ne ope-tuje
ako smo odlučili u buduće ži-v- iti
u sigurnosti mi i nove genera-cije
ako nećemo više da majke
radjaju i uzgajaju djecu u strahu
pred novim ratovim I fašističkom
opasnošću Kanada mora izvrša-vati
svoju savezničku dužnost
potpuno i točno
s n
Pravda je po vrijedjen a
jedan
zlo-čine
Na slici se vidi gospodja Koosevelt
potrebu prikupljanja pomoći za
i dvoje kako manifestiraju
Jugoslaviju
Putevi Europe
ILIJA ERENBURG
Prošao sam na hiljade milja kroz Europu Vidio sam ru-ševine
Bude i po neprijatelju porušene masline Dalmacije vi-dio
sam žene Crne Gore kako žaluju za svojom djecom vidio
sam i djecoubice u Nurenbergu Prolaznici se ne mogu danas
diviti izgledu Europe i 3miriti: svaki kamen pobudjuje misao
svaki grob traži odgovor
Ljude slabog duha mogao bi uhvatiti strah I previše je
ruševina za jedan kratki život Vidio sam strašne rane Europe
ali iza ruševina i rana iza grobova opazio sam novi dan novi
život
Rano u jutro pred zoru teško je sve točno razgledati Za
moderne slikare baš ni nema mnogo razlike izmedju dana i
noći Ali pisac mora znati točno vrijeme
Na općinskoj zgradi u Pragu bio je nekada divni sat: o
podne njegova vrata bila bi se širom otvorila i došla bi velika
procesija da uveliča podne Sat je uništila bomba Ali stojeći
irpred ruševina stare općinske zgrade na trgu Praga znao
sam da je to rano jutro u Europi
Podne je vrijeme kada dozrijeva voće kada je sreća naj-dublja
Nemojmo se varati u vremenu i pogrešno uzeti teški
dan za još tamnu zoru Zora je samo predhodnica novoga
dana
Koliko srdžbe su fašisti donjeli svijetu! Oni su puzavi
odvratni mrski mizerni podlaci: jedni od njih nalaze se pred
licem pravde na sudu u Nurenbergu Sjedio sam blizu njih i
cijele sate pokušavao odokriti što se krije iza njihovih maska
Iza njih se ne krije ništa drugo nego duboki bijes i sramotni
strah
Funk ubojica Poljaka počeo je jecati kada je u pokret-nim
slikama gledao lješine naroda koje su Nijemci mučili do
smrti u koncentracionim logorima Funk je vidio Trembljenku
i Majdanek u punoj stvarnosti kad su se tamo provodile stra-hote
onda nije plakao Što ga je natjeralo na jecanje koje
mi je mrsko nazivati plač? To je bila bojazan za njegov život
vidjevši dokumentarni film Funk je shvatio da se stvari kre-ću
prema vješalama Čovjek koji je plinom pomorio milijune
naroda ne plače za njima nego za svojom sudbinom
Kako mrsko i kako odvratno! Kad čovjek putuje od zem-lje
do zemlje posvuda gleda iste ruševine isti pepeo i istu
žalost: divljaci su počinili ogromne zločine
Ljudi se u obliku razlikuju jedni od drugih i to je možda
najveće uživanje Ali grobove samo male daske razlikuju jed-ne
od drugih Vrijeme prolazi daske istrunu odnese ih vje-tar
pa čak ne možemo više ni znati tko tamo leži
GRADOVI KAO GROBOVI
Gradovi Europe su se razlikovali jedan od drugoga ali
prolazeći sada kroz ruševine izgleda kao kad čovjek prolazi
kroz groblje Bez razlike prolazili kroz 30-- ti 50-- ti ili 100-- ti grad
čini vam se kao da ste došli na poznato mjesto kao da ste
cijelog života boravili u pepelu i ruševinama
Ruševine Niša su jednake ruševinama Orela Tu je sredi-šte
Sofije tamo je Podgorica Ploesti Budimpešta Nurenberg
okruži Brna Kako možete reći gdje se nalazite?
Majka žali za svojim prvim sinom pa bio on glasoviti pjes-nik
ih običan čovjek njezina žalost je jednaka Fašisti su raz-bili
starodrevne gradove i spomenike čija umjetnost je draga
svem čovječanstvu Čak ako jedan grad nema naročitih zani-mivos- ti
koje bi svratile pozornost putnika ali ako je grad bio
ispunjen ljubavlju stanovnika oni takodjer žale za njihovim
običnim ulicama jer i sve ulice kao i ljudi imaju svoju proš-lost:
iza sebe imaju dugi život rada tuge i veselja
Spomenuti ću jedan mali narod — Crnogorce Bilo ih je
350000 85000 ih je izginula Crnogorci imali
industrije
derni grad Podgoricu Ništa drugo rastreseni kameni u
ostali od njega U Crnoj je
su mali ali mo
ali niti
nego
Gori
djece
najmanja tvornica nije tamo ostala Nema trokova nema go-riva
pa je teško žito u brijegove narod prosto gla-duje
Sa brijegova mole se vidjeti kotorski zaljev: tamo na Jugu
ima maslina u izobilju i oko kuća su zasadjem ruže Ali u bri-jegovi- ma
je zima glad kamenje ruševine i grobovi Sto Je
prisililo narod da se nastanio medju golim kamenjem? Odgo-voriti
će historičari- - stanovnici iz ovih visočina branili su svo
ju slobodu od turskih osvajača
Ima tamo nešto boljeg od maslina: tamo j sloboda I bos
možda radi toga što su ljudi dali sve za slobodu Crne Gore
preživjele su ruže najteže godine u obalnim spasili
su ih crnogorski topovi
ministarstvo
dopremiti
krajevima- -
Posvuda se opažaju gubitci i štete: opaža se fašističko zk
Dućani u raznim zemljama Europe prodavaju robu od male
koristi narodu: svjećnjaci su za prodati tamo gdje nema svije-ća
kutije za ulje su za prodati tamo gdje nema ulja četke za
čišćenje cipela tamo gdje je narod bos
(Nastavit će se)
_ _ ______ MMM&ure je--
m
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, January 24, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-01-24 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000762 |
Description
| Title | 000034 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | FWP$faZ2i" ' "" TRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 24 januara 1946 NOVOSTI Published every Tuesdcry Thursday and Saturday by tho Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registared in the Registrv Office for the City of Toronto cn the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP Authorizcd as Second Clas Mail Post Office ADRESA: 208 Adeloide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Balkanska reakcija U izvjesnom broju europskih Department Ottana slije rata zaista demokratske i zaista representativne vlade vlade sastavljene iz predstavnika borbe protiv fašizma i ljudi u koje narodne mase imaju široko povjerenje Medjunarodna reakcija ustala je medjutim baš protiv tih vlada tvrdeći da one nisu dovoljno demokratske i dovoljno representativne Dok tako o balkanskim zemljama njihova de-mokratska čustva nimalo ne vrijedja fašistički teror Frankove vlade u Španiji Oni se vrlo dobro slažu sa Salazorovom dikta-turom u Portugalu Nije zamjeravala ništa ni vladama Papan-dre- a i Vulgarisa koje su pozatvarale i pobile na hiljade grčkih rodoljuba i demokrata i nisu nikoga predstavljale osim malog broja krupnih financijera i fašista Ali za to medjunarodna reakcija preko svoje štampe ne prestaje tvrditi pored ostalog i to da je vlada Otačenstvenog fronta u Bugarskoj vlada ko-joj je bugarski narod na slobodnim izborima ogromnom veći-nom izglasao povjerenje nedovoljno representativna jer ne predstavlja sve demokratske grupe Tako isto govorilo se i za vladu maršala Tita u Jugosla-viji Govori se i danas i govoriti će se Čudo bi bilo kad nebi zemalja po tobož demokratske grupe govorili jer kad domaća i s'rana reakcija nebi vikala protiv nove narodne Jugoslavije kad toj novoj Jugoslaviji nebi re-cimo protivio Maček kralj i ostala izbjegla banda onda Jugoslavija nebi bila dobra narod već njih i interese njihovih reakcionarnih partija Dok oni protive novoj Jugo slaviji znak je da ta nova Jugoslavija kreće pravilnim koraci ma naprijed u bolju budućnost naših naroda Medjutim pokazalo se da i su te se ta za za se za koje se reakcija u raznim zemljama tako svesrdno zalaže nisu ništa drugo do elementi nereda u koje najveće nade polažu neprijatelji demokracije kako oni izvan zemlje tako i oni koji su ostali u tim zemljama Pokazalo se i pored toga još i to da te "demokratske" grupe nemaju sa stvarnom ništa zajedničkog osim praznog ime-na Jer ne može biti ni jedna grupa demokratska koja želi da se dokopa vlasti pomoću oružane ili diplomatske potpore iz inostranstva dok u isto vrijeme potpuno zanemaruje i igno-rira narodnu volju svoje zemlje Ovo se pokazalo očevidno u kraljevim i Mačekovim na-mjerama pokazalo se očevidnim i u bugarskom slučaju Na konferenciji ministara vanjskih poslova u Moskvi donesena je krajem decembra odluka u kojoj se u odnosu prema Bu-garskoj doslovno kaže: "Tri vlade su odlučile da sovjetska vlada preuzme na sebe misiju da bugarskoj vladi pruži prijateljski savjet o uv-lačenju u bugarsku vladu Fronta o čijem sas-tavu se još uvjek radi dva naknadna drugih demokratskih grupa a) uključiti dva onih partija koje sada ne uzimlju učešća u vladi i b) koji su stvarno pogodni i koji će stvarno i lojalno sa-radjiv- ati sa vladom Čim vlade Sjedinjenih Država Amerike i Ujedinjenog Kraljestva budu uvjerene da je bugarska vlada primila prija-teljski savjet i da su naknadni uvedeni u njen sastav vlada Sjedinjenih Država i vlada Ujedinjenog Kraljev-stva priznati će bugarsku vladu sa kojom vlada SSSR već podržava diplomatske odnose" Na osnovu ove odluke i savjeta vlade Sovjetskog Saveza i bugarska vlada Fronta uputile su pismeni predlog nacionalnom savezu i Ujedinjenoj stranci da imenuju kandidate izmedju kojih će biti izabrani njihovi predstavnici u vladi Pa umjesto da imenuju svoje ove grupe u svojim posebnim odgovorima kategorički zahtjevaju vlade raspuštanje narodnog Sobranja i provodjenje novih izbora Zatim kažu kako ne priznaju vanjsku ni unutar-nju politiku Fronta i osporavaju Narodnom Sobranju (Skupštini) pravo da odlučuje o sazivanju Velikog Narodnog Sobranja Drugim riječima ove grupice koje očevidno samo jednu malu neznatnu manjinu traže za sebe pravo da diktiraju svoju volju većini i još zahtjevaju da se bugarski narod odrekne svoje volje i velikih tekovina koje je za posljed-nju godinu dana pod cijenu velikih žrtava izvojevao Istakli smo ovaj bugarski slučaj jer je jako identičan sa našim tek sa tom razlikom da se više reakciju ne pita ni u obzir uzimlje ali kad bi ona bi po uzoru bugarske reakcije iste uvjete postavljala Pa to je nedavno napisao i Krnjević kad je iznio lini-ju svoje stranke zahtjevajući korjenitu promjenu sve dosadaš-nje politike narodne vlade te nove izbore provadjane po lju-dima koji su do p-čet-ka rata bili na vlasti i upravi — a to zna-či i Princ Pavle kombinaciji Za provedbu ovoga — kaže Krnjević — HSS jo pripravna na suradnju sa svim strankama i političkim grupama koje imaju korjena u narodu i nisu protivne temeljnim načelima HSS itd Znači dakle samo onda ako se bilo koja grupa ne protivi temeljnim načelima HSS Krnjevićeva grupica je voljna suradjivati inače ne Ovo Krnjevićevo znači i to — ako hoćeš kako ću ja do-bro ako n nećeš nikako I to bi se po Krnjeviću zvala d e m o-- _ kracija Glupost! Ova izbjegla reakcionarna gospoda hrvatska isto kao i bugarska si još uvjek utvara da oni jesu netko i da nekoga Tako si je utvarala i čeljad kad ih je ono 1917-191- 8 ruski narod potjerao iz svoje zemlje pak su 2crvrštli glancanjem cipela u Parizu i Londonu Tako će završiti i ova naša izbjegla reakcija sa glancanjem cipela samo šteta to što će sa sobom potegnuti i po kojeg poštenog i čestitog ali zavedenog brata j "i?mi njene želje uspostavljene medjunarodna demokracijom Otačenstvenog predstavnika predstavnika predstavnici Otačenstvenog zemljoradničkom socijal-demokratsk- oj predstavnike rekon-strukciju Otačenstvenog predstavljaju jugoslavenskim jugo-slavensku programatsku Cvetković-Mače- k predstavljaju bjetogardistička Primjenjivanje moskovskog sporazuma na Dalekom Istoku Medju najbolje strane moskov-skog sporazuma svakako spada i to Sto je na dnevni red stavljeno pitanje 25 milijuna korejskog na-roda na Dalekom Istoku Na os-novu sporazuma sovjetski i ame-rički komandiri će u roku od dva tjedna odlučiti o formi privreme-ne demokratske vlade koja će obuhvaćati sovjetsku i američku okupacionu zonu Komandiri će se savjetovati sa predstavnicima Sov-jetskog Saveza Sjedinjenih Drža-va Kine i Britanije ali konačna odluka će ostati na njima Poslije toga podnesti će se pred-loži pomenutim državama novo osnovanoj vladi i organizacijama korejskog naroda za provadjanje reformi i popravak općeg života U roku od pet godina Koreja ima postati nezavisna država Moramo uzeti u obzir da će pi-tanje karaktera privremene vlade i predloži za unapredjenje korej-skog života naići na poteškoće u sovjetsko-američk- oj komisiji No u tome će mnogo pomoći činjenica 0 samokritici J V STALJIN Iz referata drujja J V Sta-ljina u aktivu Moskovske or-ganizacije SKP (b) o radu aprilsKog ujedinjenog plenu-ma CK i CKK 13 aprila 1928 godine Ja mislim drugovi da nam je samokritika potrebna kao zrak kao voda Mislim da bez nje bez samokritike naša Partija ne bi mogla ići naprijed ne bi mogla otkrivati naše rak-ran- e ne bi mo-gla likvidirati naše nedostatke A nedostataka imamo mnogo To treba priznati otvoreno i pošteno Parola o samokritici nije nova parola Ona leži u samoj osnovi boljševičke partije Ona leži u os-novi režima diktature proletarija-ta Ako je naša zemlja — zemlja diktature proletarijata a dikta-turom rukovodi jedna partija ko-munistička partija koja ne dijeli i ne može da dijeli vlast s drugim partijama zar nija jasno da mi sami moramo otkrivati i ispravlja-ti svoje griješke nko hoćemo da se krećemo naprijed zar nije jas-no da ih nema tko drugi otkrivati i ispravljati Zar nije jasno dru-govi da samokritika mora biti jedna od najozbiljnijih snaga koje pokreću naprijed naš razvitak? Parola o samokritici osobito se jako razvila poslije 15 kongresa naše Partije Zašto? Zato što se poslije 15 kongresa koji je likvi-dirao opoziciju stvorila nova si-tuacija u Partiji o kojoj moramo povesti računa U čemu se sastoji novija situacija? U tome što mi nemamo ili gotovo nemamo vi Se opozicije ( misli se na trockističku opoziciju) u tome što se zbog lake pobjede nad opozicijom koja (to jest pobjeda) sama po sebi pred-stavlja veoma ozbiljan plus za Partiju u Partiji može stvoriti opasnost da ljudi zaspu na lovo-rikama da se predadu miru za-drijem- aju malo i zatvore oči pred nedostacima našeg rada Laka po-bjeda nad opozicijom je veoma ve-liki plus za našu Partiju Ali ona u sebi krije svoje naročite minuse koji se sastoje u tome što Partiju može da obuzme osjećanje samo- - dopadanja osjećanje zaljubljenosti u sebe i što može ona zaspati na lovorikama A što znači zaspati na lovorikama? To znači staviti križ na naše kretanje naprijed A da se to ne bi desilo nama je po-trebna samokritika — ne ona kri-tika pakosana i u suštini kontra- - revolucionarna koju je sprovodtla opozicija — nego kritika poštena otvorena boljševička samokritika 15 kongres naše Partije poveo je računa o toj okolnosti kada je dao parolu o samokritici Od tog vremena talas samokritike raste stavljajući svoj pečat i na rad ap-rilsk- og plenuma CK I CKK Čudno bi bilo bojati se Ja će naši neprijatelji neprijatelji unu trašnji isto kao i neprijatelji vanj ski iskoristiti kritiku naših nedo stataka i podići dreku: aha kod njih boljševika nije sve u redu! Čudno bi bilo kad bismo se mi boljševici svega toga platili Sna-ga boljševizma sastoji se baš u to-me što se on ne boji da prizna svoje griješke Neka Partija neka boljševici neka svi pošteni radni ci i radni elementi naše zemlje ot-krivaju nedostatke našeg rada ne-dostatke naše izgradnje neka obi-lježuju puteve za likvidaciju na-Si- h nedostataka di u raScm radu i u našoj izgradnji ne bi bilo za-stoja blata truljenja da bi se sav naš rad sva naša izgradnja poboljšavala iz dan u dan i da bi se išlo od uspjeha k uspjehu To je sad glavno A naši neprijatelji neka brbljaju o našim nedostatci- - ma — takve tričarije ne mogu i što se po moskovskom sporazumu mora u mnogo čemu pitati i sam korejski narod da i on kaže svoju riječ o njegovoj sudbini U moskovskom sporazumu uzet je u obzir i jedan drugi važan pro-blem na Dalekom Istoku — prob-lem koji se odnosi na Kinu što se tiče povlačenja stranih sila iz kineskog teritorija Sovjetski Sa-vez ostaje kod svojeg ranijeg sta-novišta tj da se ne miješa u unu-tarnje poslove kineskog naroda Medjutim Amerikanci se još nisu tako jasno izrazili o njihovom sta-novištu u Kini rod izgovorom "razoružavanja" Japanaca oni pomažu kretanje trupa Chiang Kai-she- ka u sjevernu Mandžuriju Kad znamo da su Sovjeti porazili razoružali i deportirali snažne ja-panske sile u sjevernoj Mandžuri-j- i Chiang Kai-she- k nema razloga ulaziti u sjevernu Mandžuriju ra-zoruža- vati Japance štoviše kad su Sovjeti bili u stanju tako brzo razoružati i de-portirati Japance zašto nisu to ne treba da zbunjuju boljševike Na kraju ima još jedna okol-nost koja nas goni na samokriti-ku Imam u vidu pitanje o masa-ma i vodjama U posljednje vrije-me kod nas su se počeli stvarati neki naročiti odnosi izmedju vo-dj- a i masa S jedne strane kod nas se izdvojila historijski se stvorila grupa rukovodilaca čiji se auto-ritet diže sve više i više i ona po-staje gotovo nedostižna za mase S druge strane mase radničke kla-se prije svega mase trudbenika uopće podižu se iieobično sporo one počinju gledati na vodje odoz-do naviše zatvorenih očiju i često se boje da kritiziraju svoje vodje Svakako ta činjenica da se kod nas stvorila grupa rukovodilaca koji su se uzdigli suviše visoko i imaju veliki autoritet — ta činje-nica je sama po sebi velik uspjeh naše Partije Svakako da bi bez takve autoritativne grupe rukovo-dilaca bilo nemoguće rukovoditi velikom zemljom Ali ta činjenica da se vodje uzdižući se udaljava ju od masa a maso počinju da na njih gledaju ozdozdo gore i ne usudjuju se da ih kritiziraju — ta činjenica mora stvarati izvjesnu opasnost odvajanja vodja od masa i udaljavanja masa od vlada Ta opasnost može da dovede do toga da se vodje mogu uzoholiti i po-misliti da su nepogriješivi A šta Kurt Mejer nij bio obični ge-neral koji je rukovodio samo voj-nim operacijama primao naredje-nj- a od vrhovne komande i davao zapovjedi svojim podčinjenim Ni ' din njemački general ni oficir nije bio obični vojni koman-dir kao što i rat kojeg je provo-dila nacistička Njemačka nije bio obični rat Hitlerova Njemačka tj njema-čki generalni štab i nacistička partija provodili su po jedinstve nom planu totalni rat rat siste-matskog rušenja paljenja pljač-kanja 1 uništavanja svega što je stajalo na putu njihovoj ratnoj mašini i što su ljudske ruke sto-ljećima gradile rat nemislosrdnog i bezobzirnog mučenja i na razne načine ubijanja milijune nevinih muškaraca žena djece i staraca rat najvećih barbara u historiji čovječanstva čiji su se mozgovi zapalili i otrovali racizmom mis- - I leći cijeli svijet porobiti i ebi podčiniti U tom ratu sudjelovao je i Kurt Meyer On je bio general koman dant SS trupa nacista i zločinac Da li je on osobno provodio i zakrvavio ruke to sad nije pitanje Činjenica je da je on bio jedan od onih kroz koje su se ti mrski planovi provodili Meyer je pao u ruke kanadskih vojnih vla-sti i priveden je sudu da odgovara optužbi i pravdi U osobi Mevera pred kanadski srd je došao nje-mački fašizam protiv kojeg je ra-tovala i Kanada Cijeli anti-fašis-tič- ki svijet je očekivao da će Ka-nada na prvom ovakvom njezinom sudu odlučno i strogo kazniti na-cističkog zločinca 'er to je nastav-ljanje borbe za uništenje fašizma koju su kanadski vojnici sa dru-gim savezničkim armijama otpo-čeli na Dieppe u Africi Siciliji Italiji Normandiji i drugdje U ostalom Kanada je saveznička zemlja koja ima svoje obaveze za iskorjenjavanje fašističkih ostata-ka i osiguranje svijeta od ponov-nih agresija i ratova Optužba na sudu je govorila govorilo je osamnaest grobova ka-nadskih vojnika tražeći osvetu Govorilo je milijune žrtava njema Tučinile i Sjedinjene Države? Ova ko se može reći samo to da Ame-rikanci ne govore točno kad tvrde da moraju biti u Kini dok se ra-zoruža i deportira Japance Pa i bez toga situacija u Kini nije još ni izdaleka čista i sredje-n- a Komunisti žele zadržati svoje položaje i sačuvati svoja demo-kratska postignuća Oni hoće da ostanu tamo gdje jesu i spremni su ujediniti se sa ostalim partija-ma u koalicionoj vladi na osnovu priznanja njihovog položaja u Sje-vernoj Kini Oni hoće mir i jedin-stvo a to je potrebno svem kine-skom narodu Na drugu stranu Koumintang partija partija kineskih bogataša i reakcije boji se mira jer zna da poslije toga neće dugo vremena podržavati diktaturu nad kines kim narodom koji traži demokrat-ski uredjaj života Sjedinjene Dr-žave su pak zainteresirane u vla-stiti vojni položaj u Sjevernoj Ki-ni i Mandžuriji pa zato iskorišću-j- u i pomažu vladine trupe Ispunjavanje obaveza moskov-skog sporazuma će najbolje pomo-ći u rješavanju kineskih problema i tamošnjem narodu olakšati da si ostvari svoje želje za mir i demo-kratsku rekonstrukciju DESET RUSKIH IZDAJNIKA POČINILO SAMOUBOJSTVO Cad Toelz Njemačka 21 Jan — Deset ruskih izdajnika i 21 drugih koji su se borili na strani Nijemaca protiv Crvene Armije na istočnom frontu počinili su ovdje samoubojstvo kad su ih američke vlasti htjele na osnovu sporazuma u Jalti predati sovjetskim časti-ma može biti dobro u tome ako se rukovodeći vrhovi uzohole i počnu gledati na mase odozgo dole? Ja-sno je da iz toga ne može da iza-dj- e ništa drugo za Partiju do pro-past AH mi hoćemo da se kreće-mo naprijed i da poboljšavamo svoj rad a ne da upropašćujemo Partiju I baš zato da bi se išlo naprijed i da bi se poboljšavali odnosi izmedju masa i vodja tre-ba ventil samokritike stalno drža-ti otvoren treba sovjetskim ljudi-ma pružiti mogućnost da "psuju" svoje vodje da kritiziraju njiho-ve griješke da se vodje ne bi uzo-holile a mase udaljile od vodja Ponekad se pitanje o masama i vodjama brka s pitanjem o izdi-zanju To je nepravilno drugovi (Nstavak na str 4) čkog fašizma i tražilo pravedan odgovor Potvrdivši optužbu su-dište je izreklo kaznu — smrt strijeljanjem Pravdi je bilo udo-voljeno I dogodilo se čudo kojeg nitko nije očekivao Glas optužbe je ugušen pravda je istjerana iz sud-nice život Mevera je spašen na "doživotnu" robiju u Kanadi "Meyer nije bio izravno odgovoran za smrt bilo kojeg zarobljenika" — rekao je kanadski general Vokes koji je izdao naredbu za iz-mjenu kazne Pa tko je onda kriv? Tko je zločinac? Mejer nije mož-da svojom rukom ubijao kanad-ske zarobljenike u Normandiji pa nije bilo ni potrebno jer su to dru-gi izvršavali No činjenica ostaje da se to radilo u onoj diviziji čiji je on bio komandant da se radilo po njegovom naredjenju Možda ni Goering Ribbentrop Hess Pa-pe- n Keitel Jodl i drugi hitlerovci diplomati i generali nisu lično ok-rvavili ruke nad nevinim žrtva-ma pa ipak su kao ratni zločinci privedeni medjunarodnom sudu i optužba protiv njih traži smrtnu kaznu Pomilovanjem Mtj'era kanadska demokratska javnost se nikako ne može pomiriti i neće se pomiriti jer ne može razumjeti zašto se spašava život i namjerava dopre-miti u Kanadu zločinca koji je kriv što se mnogi naši vojnici vi-še nikada neće povratiti Pomilo-vanju se raduju samo prijatelji nacizma i neprijatelji demokraci-je ne zato što je Meveru pošte-dje- n život nego zato Sto je ovim sudom Kanada pokazala gdje sto-ji po pitanju kažnjavanja nacisti-čkih zločinaca i iskorjenjavanju onih koji već sad kuju planove za treći svjetski pokolj Ako želimo da se to više ne ope-tuje ako smo odlučili u buduće ži-v- iti u sigurnosti mi i nove genera-cije ako nećemo više da majke radjaju i uzgajaju djecu u strahu pred novim ratovim I fašističkom opasnošću Kanada mora izvrša-vati svoju savezničku dužnost potpuno i točno s n Pravda je po vrijedjen a jedan zlo-čine Na slici se vidi gospodja Koosevelt potrebu prikupljanja pomoći za i dvoje kako manifestiraju Jugoslaviju Putevi Europe ILIJA ERENBURG Prošao sam na hiljade milja kroz Europu Vidio sam ru-ševine Bude i po neprijatelju porušene masline Dalmacije vi-dio sam žene Crne Gore kako žaluju za svojom djecom vidio sam i djecoubice u Nurenbergu Prolaznici se ne mogu danas diviti izgledu Europe i 3miriti: svaki kamen pobudjuje misao svaki grob traži odgovor Ljude slabog duha mogao bi uhvatiti strah I previše je ruševina za jedan kratki život Vidio sam strašne rane Europe ali iza ruševina i rana iza grobova opazio sam novi dan novi život Rano u jutro pred zoru teško je sve točno razgledati Za moderne slikare baš ni nema mnogo razlike izmedju dana i noći Ali pisac mora znati točno vrijeme Na općinskoj zgradi u Pragu bio je nekada divni sat: o podne njegova vrata bila bi se širom otvorila i došla bi velika procesija da uveliča podne Sat je uništila bomba Ali stojeći irpred ruševina stare općinske zgrade na trgu Praga znao sam da je to rano jutro u Europi Podne je vrijeme kada dozrijeva voće kada je sreća naj-dublja Nemojmo se varati u vremenu i pogrešno uzeti teški dan za još tamnu zoru Zora je samo predhodnica novoga dana Koliko srdžbe su fašisti donjeli svijetu! Oni su puzavi odvratni mrski mizerni podlaci: jedni od njih nalaze se pred licem pravde na sudu u Nurenbergu Sjedio sam blizu njih i cijele sate pokušavao odokriti što se krije iza njihovih maska Iza njih se ne krije ništa drugo nego duboki bijes i sramotni strah Funk ubojica Poljaka počeo je jecati kada je u pokret-nim slikama gledao lješine naroda koje su Nijemci mučili do smrti u koncentracionim logorima Funk je vidio Trembljenku i Majdanek u punoj stvarnosti kad su se tamo provodile stra-hote onda nije plakao Što ga je natjeralo na jecanje koje mi je mrsko nazivati plač? To je bila bojazan za njegov život vidjevši dokumentarni film Funk je shvatio da se stvari kre-ću prema vješalama Čovjek koji je plinom pomorio milijune naroda ne plače za njima nego za svojom sudbinom Kako mrsko i kako odvratno! Kad čovjek putuje od zem-lje do zemlje posvuda gleda iste ruševine isti pepeo i istu žalost: divljaci su počinili ogromne zločine Ljudi se u obliku razlikuju jedni od drugih i to je možda najveće uživanje Ali grobove samo male daske razlikuju jed-ne od drugih Vrijeme prolazi daske istrunu odnese ih vje-tar pa čak ne možemo više ni znati tko tamo leži GRADOVI KAO GROBOVI Gradovi Europe su se razlikovali jedan od drugoga ali prolazeći sada kroz ruševine izgleda kao kad čovjek prolazi kroz groblje Bez razlike prolazili kroz 30-- ti 50-- ti ili 100-- ti grad čini vam se kao da ste došli na poznato mjesto kao da ste cijelog života boravili u pepelu i ruševinama Ruševine Niša su jednake ruševinama Orela Tu je sredi-šte Sofije tamo je Podgorica Ploesti Budimpešta Nurenberg okruži Brna Kako možete reći gdje se nalazite? Majka žali za svojim prvim sinom pa bio on glasoviti pjes-nik ih običan čovjek njezina žalost je jednaka Fašisti su raz-bili starodrevne gradove i spomenike čija umjetnost je draga svem čovječanstvu Čak ako jedan grad nema naročitih zani-mivos- ti koje bi svratile pozornost putnika ali ako je grad bio ispunjen ljubavlju stanovnika oni takodjer žale za njihovim običnim ulicama jer i sve ulice kao i ljudi imaju svoju proš-lost: iza sebe imaju dugi život rada tuge i veselja Spomenuti ću jedan mali narod — Crnogorce Bilo ih je 350000 85000 ih je izginula Crnogorci imali industrije derni grad Podgoricu Ništa drugo rastreseni kameni u ostali od njega U Crnoj je su mali ali mo ali niti nego Gori djece najmanja tvornica nije tamo ostala Nema trokova nema go-riva pa je teško žito u brijegove narod prosto gla-duje Sa brijegova mole se vidjeti kotorski zaljev: tamo na Jugu ima maslina u izobilju i oko kuća su zasadjem ruže Ali u bri-jegovi- ma je zima glad kamenje ruševine i grobovi Sto Je prisililo narod da se nastanio medju golim kamenjem? Odgo-voriti će historičari- - stanovnici iz ovih visočina branili su svo ju slobodu od turskih osvajača Ima tamo nešto boljeg od maslina: tamo j sloboda I bos možda radi toga što su ljudi dali sve za slobodu Crne Gore preživjele su ruže najteže godine u obalnim spasili su ih crnogorski topovi ministarstvo dopremiti krajevima- - Posvuda se opažaju gubitci i štete: opaža se fašističko zk Dućani u raznim zemljama Europe prodavaju robu od male koristi narodu: svjećnjaci su za prodati tamo gdje nema svije-ća kutije za ulje su za prodati tamo gdje nema ulja četke za čišćenje cipela tamo gdje je narod bos (Nastavit će se) _ _ ______ MMM&ure je-- m |
Tags
Comments
Post a Comment for 000034
