000449 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i! M' 'tt vj' Quh; tf£ j;r ' : ' : 4? 1, I' ? j i f ? ' _--i . ,4 4 2-- NASE NOVINE, November 25, 1981 PROSlflUn 50 (Nastavak sa st. 1 ) rad i doprinos stamper rekao je Miosic. "Mi nismo velika snaga u opcem sklopu i zbivanjima, ali smo pozi-tivn- a drustvena snaga i to se cijeni", rekao je dalje. On je naglasio da je "mir glavni cilj naseg lista — bio je dosad i biti ce i u buduce... Nema alternative za mir". Mi se takode borimo da "svijet postane bolji, a kad kazem bolji, mislim da treba da bude bolji za svakoga — za sve ljude — ne samo za pojedince ili grupe pojedinaca". "Drugo sto je za nas bilo vazno — i ostaje vaznim — jeste polozaj naseg covjeka — doseljenika i radnika — u novoj drustvenoj sredini — u Kanadi i Sjed.Drzava-ma- , njegova prava i gradanske obaveze. Tu je opet vazna nasa sloga i drustvena djelatnost". Govoreci o nasim odnosima prema narodu od koga potjecemo, Miosic je kazao: "Mi smo uvijek bili na njihovoj strani - prije rata, u vrijeme rata i narodnooslobodila£-k- e borbe, u poslijeratnom periodu i izgradnji socijalistickog drustve-no- g poretka. Mi smo podupirali njihovu borbu i napore da stvore bolje drustvo, a to demo 6initi i u buduce... To sto mi na rieka medunarodna pitanja- - gledamo drukcije ne smije biti zapreka razumjevanju, slozi i suradnji". Miosic je izrazio "zabrinutost zbog onoga sto radi americki predsjednik Reagan". Izrazio je nadu da je to "privremena pojava i narodi svijeta ce savladati sile koje traze rjesenje problema ratom". . Dalje je rekao: "Vi u Vancouveru niste prednjacili samo u radu za stampu vec i svemu drugom, u svakom drustvenom radu. Imali ste jake organizacije. Vi stariji I sada imate dobru organizaciju... Mladi traze svoj put. Oni treba da stvore svoju organizaciju. Ja cvrsto vjeru-je- m da hoce. Stampa ce pomagati njihove napore". Spomenuo je "teskoce koje su nas suocavale, greske koje smo pravili — sve to treba da nam sluzi za pouku u nas em daljnjem radu". Zatim je naglasio vaznost da se list odrzi. "Oko njega se danas okupljaju mladi ljudi... Ne ide im lako. Problema je mnogo. Mi stari moramo im pomagati, list je nase zajednidko dobro..." 3t3t3t$3gt33№y3t33tStSt3t3itJtSt3lSt V Pri kraju je spomenuo da mi proslavljamo ne samo 50-godisnji- -cu napredne stampe u Kanadi vec i 74-godisnj- icu napredne stampe u Sjed. Drzavama. "Nase novine" su danas zajednicki list svih napred-ni- h doseljenika iz Jugoslavije u Kanadi i Sjed. Drzavama". "Hvala vam, drugovi i drugarice, na onome sto ste dosad uradili, ucinili ste veliko djelo; nastavite da radite i dalje", rekao je Miosic na kraju i zavrsio s pozivom: "Pomazj-mo- , sirimo i branimo svoju stam-pu". Zabava je trajala do jedan sat poslije pola noci. J. P. r@z©Sueije435 Predstavnici "Kontakt-grupe- " koju safiinjavaju Sjedinjene Атепбке Drzave, Velika Britanija, Francuska, SR Njemadka i Kanada, u prvoj od tri faze pregovora nastoje stvoriti klimu optimizma nadajuci se da 6e tako postupno ukljuciti sve zainteresirane strane u mirovni proces i nagnati ih na ivrsce obaveze. SWAPO i zemlje prve borbene linije: Tanzanija, Zambija, Angola, Mozambik, Bocvana i Zimbabve trebaju uskoro odrzati sastanak nakon kojeg ce "progovoriti jednim glasam". U dosada5njim pojedi-na6ni- m reagiranjima dominiralo je, medutim, insistiranje na nepromjenljivosti rezolucije 435. Vijeca sigurnosti UN kao osnove za rmroljubivo гјебепје namibij-sko- g problema. lako ova strana istifie da je najozbiljnija u nastojanju za ostvarivanje miroljubivog гјебепја problema i da u tome posrednici mogu raCunati na njezinu punu suradnju, krajnji odgovor zavisit 6e umnogome od stava koji prema najnovijim prijedlozima bude zauzela rasisticka Juznoafrifika Republika. Manjinski rezim iz Pretorije pak, nastoji umanjiti svoju ulogu — krijudi se iza uskladivanja glediSta s jedino od nje priznatim "unutraSnjim stankama" u Namibiji. Time misli sa sebe skinuti odgovornost za budude teskoce u prego-vorim- a pa cak i za eventualni neuspjeh. Jer, koliko god Juznoafricka Republika ne zeli slobodne i postene izbore u Namibiji, na kojima je vjerojatni pobjednik SWAPO, njoj ne ide u prilog ni remecenje, u ovom trenutku, srdaCnih odnosa sa SAD. A administracija predsjednika Ronalda Reagana ne krije da zeli na njezin nafiin zamisljenu nezavisnost Namibije, kao prvi krupan vanjskopoliticki uspjeh. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACK! SAVET: UIIoS Grubii, Voiin Grbid, Josip Kovaiid, Stanko Muideka, Milena В0Г16, Mca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovii, Rozali'a Divfakavid, Duro Maljkovi6, Ivan Pribani6, Mile Baljak, Itlja Bubalo. Pavao Radmanid, Boia Pavletid, Ostoja Kova6evid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanid, Paul Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Mtlica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednik), Stjepan Mioili (drustveno-polltlck- a pitanja), Daniel Pixlades (druSUena pitanja i knjlievnost), Katarina Kostl6 (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrilovii (literatura I umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noilnli. STALNI DOPISNICI: WSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevii (Los Angeles), Miroslav Blalevid (Chicago), Boio Spadek (New York), Frank Fudun'6 (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Korusa i kulturna publlcistlka u Americi), Anton Kostelac (reportaie i price iz useljeniKog iivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lllo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosl $20.00 godlSnje; pojedlnl prlmjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodlll llstovl "Novostl", "Srpski Gtasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" 1 "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I druglh naprednlh llstova koji su mu prethodlll -- u Sjedlnjenlm Diiavama. - 4"' tf.'? w ; "' 'W """"l " L'JJNUl'g..-=- , - --.i -- 111 Jill Fl PI Toronto — Poslije dulje i teske bolesti umro je poznati nam dugo-godisn- ji doseljenik, prijatelj i brat, Mijo (Mike) Strucelj. Njegovo mrt-v- o tijelo lezalo je u Ryan and Odette Funeral Home, gdje mu je odar bio okicen brojnim vijencima i cvijecem, ukljuciv i vijenac Odsje-k- a 832 HBZ i vijenac "Nasih novina", kao pretplatniku, citaocu i graditelju nase radnicke stampe. Poslije pogrebnog obreda uz prisustvo njegove bliske rodbine, brojnih starijih i mladih prijatelja, seljana i znanaca, posmrtni ostaci pokojnog Struclja odvezeni su u subotu prije podne, 14 novembra, uz pratnju duge kolone automobila u Mount Pleasent Cemetary i polozeni u grob na vjecni pocinak. U ime clanova Odsjeka 832 HBZ i u ime prijatelja i rodbine odriao je oprostajni govor odsjecni pred-sjednik, John Manestar. Oprostaj-n- u rijec odriao je i katolicki svecenik. Pri kraju svog govora brat Manestar je pozvao prisutne na karmine u Wedgewood restauraci-ju- , gdje se sabralo prilicno veliko drustvo i gdje su istaknuti izrazi saucesca rodbini pokojnog Struc-lja. Mijo Strucelj roden je 8. novembra 1898.godine u selu Gorscaki, opci-n- a Ozalj, kotar Karlovac. U Kanadu je dosao 1930. godine da se negdje zaposli i olaksa zivot sebi i svojoj familiji, koju je ostavio u starom kraju. Posto je u onim danima — Povijest nece oprostiti oklije-van- je revolucionarima koji su mogli pobijediti danas a riskirali da sutra izgube mnogo, riskirali da izgube sve. Oklijevanje u akciji zna6i smrt. Po svaku cijenu treba ve6eras, jos no6as, uhapsiti vladu, posto se prethodno razoruzaju junkeri! Taj borbeni Lenjinov. poziv pokrenuoje7. novembar 1917. (25. oktobar po starom kalendaru) nezaustavljivi val velike socijali-stifik- e oktobarske revolucije. Osje-caju- di duhom pravog revolucionara potrebu za odlufinim udarom Lenjin je u Smoljnom preuzeo rukovodenje ustankom protiv privremene vlade Kerenskoga koja je dan ranije pokuSala onemogu-cit- i revoluciju. Za samo nekoliko sati crvenoaardijci, vojnici i mornarni — viSe od 200 tisuca ljudi teske ekonomske krize bio problem naci uposljenje, Mijo se prihvatio posla kakvog je mogao dobiti. Radio je po zlatnim rudnicima sjevernog Ontaria i Quebeca i u jednom rudniku izgubio posao jer je pomagao na osnivanju rudarske unije, sto kompaniji nije bilo po volji. Radio je neko vrijeme po sumama i farmama. Kada je dosao u Toronto zaposlio se na gradevinarstvu, gdje je u jednoj grupi radnika stavljao az-best- os omote po cijevima za grijanje. Bio je to unijski posao. U Torontu je imao priliku da iz starog kraja dopremi svoje dvije kcerke i njihove familije. Supruga mu, Ana, umrla je u starom kraju pred 21 godinu. Pokojnog Struclja poznavali smo kao naprednog i drustvenog radni-ka. Skoro odmah po dolasku u Kanadu stupio je u redove Hrvatske. bratske zajednice i sa prestupnim listama pristupao u odsjeke tamo gdje je radio. Bio je jedno vrijeme i clan Jugoslovensko-kanadsko- g penzionerskog kluba u Torontu, ali zbog loseg zdravlja nije dugo ostao aktivan. Bio je i pretplatnik, citaoc i graditelj nase radnicke stampe, pa se i njegovo ime nalazilo medu onima koji su darovali po 50 dolara, dolar za svaku godinu njenog izlazenja. Kad god se radilo o finansijskom pomaganju nekih korisnih drustvenih stvari, skoro uvijek se tu naslo ime i pokojnog Mije Struclja. Davao je i obilne priloge za posljeratnu pomoc staroj domovi-ni- . Poslije rata svoj rodni kraj posjetio je nekoliko puta. Mijo Strucelj ostavio je iza sebe u Torontu dvije kcerke i njihove familije — kcerku Dragicu udatu za Dragana Cule i kcerku Maricu udatu za Vida Ivacko. Ostavio je i troje unucadi i cetvero praunucadi. U starom kraju ostavio je kcerku i sina, kcerku Ljubicu i Mija Novo-se- l, te Dragana i Katicu Strucelj. Tamo jos ostavlja cetvero unucadi i sest praunucadi, kao i drugu brojnu rodbinu i prijatelje. Neka bratu i prijatelju Miji Strucelj bude laka gruda kanadske zemlje, daleko od zemlje njegovog rodenja. Rodbina pokojnog Struclja zeli se ovim putem srdacno zahvaliti svi-m- a koji su posjetili pokojnikov odar, polozili vijence i ispratili ga na njegov vjecni pocinak. S.Bolf 1 м Ш DO — proveN su brzom i efikasnom akcijom Lenjinovu odluku u djelo. U ротоб pobunjenom Petrogradu priskodili su i brodovi Baltifike flote. Dok su revolucioname snage zauzimale najvaznije drzavne institucije, generali u petro-gradsko- m Vojnom okrugu nisu jos slutili svoj kraj, iako su u svom zadnjem izvjeStaju napisali da se "Privremena vlada nalazi u prije-stolni- ci neprijateljske drzave". Preuzimanje vlasti izvedeno je tako munjevito da jedinice vjerne Kerenskom nisu mogle pruziti ozbiljniji otpor. Vec u 10 sati ujutro Vojno-revolucionar- ni komitet uputio je cijeloj zemlji svoj prvi bilten o pobjedi. Napisao ga je svojerufino Lenjin." (Nastavak na st. 3)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 04, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-11-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000130 |
Description
Title | 000449 |
OCR text | i! M' 'tt vj' Quh; tf£ j;r ' : ' : 4? 1, I' ? j i f ? ' _--i . ,4 4 2-- NASE NOVINE, November 25, 1981 PROSlflUn 50 (Nastavak sa st. 1 ) rad i doprinos stamper rekao je Miosic. "Mi nismo velika snaga u opcem sklopu i zbivanjima, ali smo pozi-tivn- a drustvena snaga i to se cijeni", rekao je dalje. On je naglasio da je "mir glavni cilj naseg lista — bio je dosad i biti ce i u buduce... Nema alternative za mir". Mi se takode borimo da "svijet postane bolji, a kad kazem bolji, mislim da treba da bude bolji za svakoga — za sve ljude — ne samo za pojedince ili grupe pojedinaca". "Drugo sto je za nas bilo vazno — i ostaje vaznim — jeste polozaj naseg covjeka — doseljenika i radnika — u novoj drustvenoj sredini — u Kanadi i Sjed.Drzava-ma- , njegova prava i gradanske obaveze. Tu je opet vazna nasa sloga i drustvena djelatnost". Govoreci o nasim odnosima prema narodu od koga potjecemo, Miosic je kazao: "Mi smo uvijek bili na njihovoj strani - prije rata, u vrijeme rata i narodnooslobodila£-k- e borbe, u poslijeratnom periodu i izgradnji socijalistickog drustve-no- g poretka. Mi smo podupirali njihovu borbu i napore da stvore bolje drustvo, a to demo 6initi i u buduce... To sto mi na rieka medunarodna pitanja- - gledamo drukcije ne smije biti zapreka razumjevanju, slozi i suradnji". Miosic je izrazio "zabrinutost zbog onoga sto radi americki predsjednik Reagan". Izrazio je nadu da je to "privremena pojava i narodi svijeta ce savladati sile koje traze rjesenje problema ratom". . Dalje je rekao: "Vi u Vancouveru niste prednjacili samo u radu za stampu vec i svemu drugom, u svakom drustvenom radu. Imali ste jake organizacije. Vi stariji I sada imate dobru organizaciju... Mladi traze svoj put. Oni treba da stvore svoju organizaciju. Ja cvrsto vjeru-je- m da hoce. Stampa ce pomagati njihove napore". Spomenuo je "teskoce koje su nas suocavale, greske koje smo pravili — sve to treba da nam sluzi za pouku u nas em daljnjem radu". Zatim je naglasio vaznost da se list odrzi. "Oko njega se danas okupljaju mladi ljudi... Ne ide im lako. Problema je mnogo. Mi stari moramo im pomagati, list je nase zajednidko dobro..." 3t3t3t$3gt33№y3t33tStSt3t3itJtSt3lSt V Pri kraju je spomenuo da mi proslavljamo ne samo 50-godisnji- -cu napredne stampe u Kanadi vec i 74-godisnj- icu napredne stampe u Sjed. Drzavama. "Nase novine" su danas zajednicki list svih napred-ni- h doseljenika iz Jugoslavije u Kanadi i Sjed. Drzavama". "Hvala vam, drugovi i drugarice, na onome sto ste dosad uradili, ucinili ste veliko djelo; nastavite da radite i dalje", rekao je Miosic na kraju i zavrsio s pozivom: "Pomazj-mo- , sirimo i branimo svoju stam-pu". Zabava je trajala do jedan sat poslije pola noci. J. P. r@z©Sueije435 Predstavnici "Kontakt-grupe- " koju safiinjavaju Sjedinjene Атепбке Drzave, Velika Britanija, Francuska, SR Njemadka i Kanada, u prvoj od tri faze pregovora nastoje stvoriti klimu optimizma nadajuci se da 6e tako postupno ukljuciti sve zainteresirane strane u mirovni proces i nagnati ih na ivrsce obaveze. SWAPO i zemlje prve borbene linije: Tanzanija, Zambija, Angola, Mozambik, Bocvana i Zimbabve trebaju uskoro odrzati sastanak nakon kojeg ce "progovoriti jednim glasam". U dosada5njim pojedi-na6ni- m reagiranjima dominiralo je, medutim, insistiranje na nepromjenljivosti rezolucije 435. Vijeca sigurnosti UN kao osnove za rmroljubivo гјебепје namibij-sko- g problema. lako ova strana istifie da je najozbiljnija u nastojanju za ostvarivanje miroljubivog гјебепја problema i da u tome posrednici mogu raCunati na njezinu punu suradnju, krajnji odgovor zavisit 6e umnogome od stava koji prema najnovijim prijedlozima bude zauzela rasisticka Juznoafrifika Republika. Manjinski rezim iz Pretorije pak, nastoji umanjiti svoju ulogu — krijudi se iza uskladivanja glediSta s jedino od nje priznatim "unutraSnjim stankama" u Namibiji. Time misli sa sebe skinuti odgovornost za budude teskoce u prego-vorim- a pa cak i za eventualni neuspjeh. Jer, koliko god Juznoafricka Republika ne zeli slobodne i postene izbore u Namibiji, na kojima je vjerojatni pobjednik SWAPO, njoj ne ide u prilog ni remecenje, u ovom trenutku, srdaCnih odnosa sa SAD. A administracija predsjednika Ronalda Reagana ne krije da zeli na njezin nafiin zamisljenu nezavisnost Namibije, kao prvi krupan vanjskopoliticki uspjeh. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACK! SAVET: UIIoS Grubii, Voiin Grbid, Josip Kovaiid, Stanko Muideka, Milena В0Г16, Mca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovii, Rozali'a Divfakavid, Duro Maljkovi6, Ivan Pribani6, Mile Baljak, Itlja Bubalo. Pavao Radmanid, Boia Pavletid, Ostoja Kova6evid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanid, Paul Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Mtlica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednik), Stjepan Mioili (drustveno-polltlck- a pitanja), Daniel Pixlades (druSUena pitanja i knjlievnost), Katarina Kostl6 (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrilovii (literatura I umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noilnli. STALNI DOPISNICI: WSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevii (Los Angeles), Miroslav Blalevid (Chicago), Boio Spadek (New York), Frank Fudun'6 (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Korusa i kulturna publlcistlka u Americi), Anton Kostelac (reportaie i price iz useljeniKog iivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lllo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosl $20.00 godlSnje; pojedlnl prlmjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodlll llstovl "Novostl", "Srpski Gtasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" 1 "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I druglh naprednlh llstova koji su mu prethodlll -- u Sjedlnjenlm Diiavama. - 4"' tf.'? w ; "' 'W """"l " L'JJNUl'g..-=- , - --.i -- 111 Jill Fl PI Toronto — Poslije dulje i teske bolesti umro je poznati nam dugo-godisn- ji doseljenik, prijatelj i brat, Mijo (Mike) Strucelj. Njegovo mrt-v- o tijelo lezalo je u Ryan and Odette Funeral Home, gdje mu je odar bio okicen brojnim vijencima i cvijecem, ukljuciv i vijenac Odsje-k- a 832 HBZ i vijenac "Nasih novina", kao pretplatniku, citaocu i graditelju nase radnicke stampe. Poslije pogrebnog obreda uz prisustvo njegove bliske rodbine, brojnih starijih i mladih prijatelja, seljana i znanaca, posmrtni ostaci pokojnog Struclja odvezeni su u subotu prije podne, 14 novembra, uz pratnju duge kolone automobila u Mount Pleasent Cemetary i polozeni u grob na vjecni pocinak. U ime clanova Odsjeka 832 HBZ i u ime prijatelja i rodbine odriao je oprostajni govor odsjecni pred-sjednik, John Manestar. Oprostaj-n- u rijec odriao je i katolicki svecenik. Pri kraju svog govora brat Manestar je pozvao prisutne na karmine u Wedgewood restauraci-ju- , gdje se sabralo prilicno veliko drustvo i gdje su istaknuti izrazi saucesca rodbini pokojnog Struc-lja. Mijo Strucelj roden je 8. novembra 1898.godine u selu Gorscaki, opci-n- a Ozalj, kotar Karlovac. U Kanadu je dosao 1930. godine da se negdje zaposli i olaksa zivot sebi i svojoj familiji, koju je ostavio u starom kraju. Posto je u onim danima — Povijest nece oprostiti oklije-van- je revolucionarima koji su mogli pobijediti danas a riskirali da sutra izgube mnogo, riskirali da izgube sve. Oklijevanje u akciji zna6i smrt. Po svaku cijenu treba ve6eras, jos no6as, uhapsiti vladu, posto se prethodno razoruzaju junkeri! Taj borbeni Lenjinov. poziv pokrenuoje7. novembar 1917. (25. oktobar po starom kalendaru) nezaustavljivi val velike socijali-stifik- e oktobarske revolucije. Osje-caju- di duhom pravog revolucionara potrebu za odlufinim udarom Lenjin je u Smoljnom preuzeo rukovodenje ustankom protiv privremene vlade Kerenskoga koja je dan ranije pokuSala onemogu-cit- i revoluciju. Za samo nekoliko sati crvenoaardijci, vojnici i mornarni — viSe od 200 tisuca ljudi teske ekonomske krize bio problem naci uposljenje, Mijo se prihvatio posla kakvog je mogao dobiti. Radio je po zlatnim rudnicima sjevernog Ontaria i Quebeca i u jednom rudniku izgubio posao jer je pomagao na osnivanju rudarske unije, sto kompaniji nije bilo po volji. Radio je neko vrijeme po sumama i farmama. Kada je dosao u Toronto zaposlio se na gradevinarstvu, gdje je u jednoj grupi radnika stavljao az-best- os omote po cijevima za grijanje. Bio je to unijski posao. U Torontu je imao priliku da iz starog kraja dopremi svoje dvije kcerke i njihove familije. Supruga mu, Ana, umrla je u starom kraju pred 21 godinu. Pokojnog Struclja poznavali smo kao naprednog i drustvenog radni-ka. Skoro odmah po dolasku u Kanadu stupio je u redove Hrvatske. bratske zajednice i sa prestupnim listama pristupao u odsjeke tamo gdje je radio. Bio je jedno vrijeme i clan Jugoslovensko-kanadsko- g penzionerskog kluba u Torontu, ali zbog loseg zdravlja nije dugo ostao aktivan. Bio je i pretplatnik, citaoc i graditelj nase radnicke stampe, pa se i njegovo ime nalazilo medu onima koji su darovali po 50 dolara, dolar za svaku godinu njenog izlazenja. Kad god se radilo o finansijskom pomaganju nekih korisnih drustvenih stvari, skoro uvijek se tu naslo ime i pokojnog Mije Struclja. Davao je i obilne priloge za posljeratnu pomoc staroj domovi-ni- . Poslije rata svoj rodni kraj posjetio je nekoliko puta. Mijo Strucelj ostavio je iza sebe u Torontu dvije kcerke i njihove familije — kcerku Dragicu udatu za Dragana Cule i kcerku Maricu udatu za Vida Ivacko. Ostavio je i troje unucadi i cetvero praunucadi. U starom kraju ostavio je kcerku i sina, kcerku Ljubicu i Mija Novo-se- l, te Dragana i Katicu Strucelj. Tamo jos ostavlja cetvero unucadi i sest praunucadi, kao i drugu brojnu rodbinu i prijatelje. Neka bratu i prijatelju Miji Strucelj bude laka gruda kanadske zemlje, daleko od zemlje njegovog rodenja. Rodbina pokojnog Struclja zeli se ovim putem srdacno zahvaliti svi-m- a koji su posjetili pokojnikov odar, polozili vijence i ispratili ga na njegov vjecni pocinak. S.Bolf 1 м Ш DO — proveN su brzom i efikasnom akcijom Lenjinovu odluku u djelo. U ротоб pobunjenom Petrogradu priskodili su i brodovi Baltifike flote. Dok su revolucioname snage zauzimale najvaznije drzavne institucije, generali u petro-gradsko- m Vojnom okrugu nisu jos slutili svoj kraj, iako su u svom zadnjem izvjeStaju napisali da se "Privremena vlada nalazi u prije-stolni- ci neprijateljske drzave". Preuzimanje vlasti izvedeno je tako munjevito da jedinice vjerne Kerenskom nisu mogle pruziti ozbiljniji otpor. Vec u 10 sati ujutro Vojno-revolucionar- ni komitet uputio je cijeloj zemlji svoj prvi bilten o pobjedi. Napisao ga je svojerufino Lenjin." (Nastavak na st. 3) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000449