Nase Novine, February 01, 1978

              SVEDSKA:KAMPANJA PROTIV DOSEUENIKA ZABRINULA
SVEDSKE VLASTI
' STOCKHOLM (Od doplsnlka
Tanjuga) — Netrpeljivost preraa
doseljenicima, kako Svedanl na-ziv- aja Ijude kojl su se doselill
n Svedska 1 radnlke na prlvre-mcDo- m radii, nije nova pojava u
ovoj nordijskoj zemljl. U posljcd-nj- e
vrljeme, medutlm, kampanja
protiv njih je uzela takve raz-mje- re da sn se vlasli zabrlnulc.
Novi minister za doseljenike
Eva Winther je izjavila: Jedi-- ni put da se dokrajfii takx neSto
jeste da se idejama, aktivnosti-m- a
i razgovorima poboljsaju od-no- si izmedu Svedana i doselje-nik- a. Treba nastojatt da se na-ciona- lne grupe medusobno razu-mij- u. Upravo sada radimo na ne-Ce- m §to se zove 'Svedski paket
ha prograhiu koji cVponioci da
se problem rijeSi.
Eva Winther je govorila l o
kampanji mrznje, izazvanoj ak-cij- om nepoznatih grupa koje su
Stockholm izlijeplle zutim plaka-tim- a
s natpisom: Zaustavite do-seljava- nje, obavjeStayajte ..polici-j- u
o nezakonitom doseljavaju,
postavite pitanje vladi. Budite
solidarni s nezaposlenim Sveda-nim- a.
Crnoglavci
Kad bi to bio pojetiinacan slu-C- aj,
o njemu bi pisale, t recimo,
vefiernje novine i ve6 sutradan
bi pao u zaborav. Ali, u Lundu
i Goteborgu, -- doseljenicima (cr--.
noglavcima — kako ih zovu mje-fita- ni) je zab'ranjen pristup --a ne-k- e
restorane, zbog Cega su kriv--ci
u Goteborgu. osudenti.
' Kad je nedavno u G5tebprgu
250 Grka slavilo svoj nacionalni
praznik, veCer se zavrSila, kako
izvjeStava Gotoborgs Posten, s
dva :tragltna dogadaja. Tfi'gved-sk- a
mladi6a su neo6ekivano s le-- da napala dvojicu Grka samo za-t- o
§to su stranci. Policija jebi-l- a
pasivna. Trebalo joj je 15 mi-nu- ta
da- - intervenira iako tim kra-je- m
grada stalno patrolira. .Kad
je konafino doSla, odbila je po-traz- iti
prekrSioce, iako su svje--,
doci znali tko su.
Policija ina6e prima mnogo te-lefons- kih prijava i rasistifikih pi-sa- ma. Sve.je јаба tendencija da
se doseljenici progone, izjavio
je policijskl komesar stokholm-sk- e
policije Hans Melin. Poseb-n-o
ako imaju ornu ikosu. ,
Cesto se u pozadini toga na-zi- re trag леопасМ1бк1ћ grupa,
pi§e_ Altonbladet. Njihov bijes
prema doseljenicima, -- je u biti ra-sisti- Cki
i golem.
ITALIJA Nastava na
OIUVCI lOlXUI El
Trst — Talijansko minis--
tarstvo za skole odobrilo je
formiranje samostalnog Dr-2avn- og zavoda indusfrijskog
smjera sa slovenskjm nas-taynl- m,
jezikpm, Do.sada su
se mladi Slovene! psposob-Ijava- li
u sklopu t'alijanske
industrijske Skole u Trstu.
Pryl: zahtjev sindikata slo-vens- ke
Skole, upravnlh orga-n- a,
op6ine i pokrajine, kao i
predstavnika progresivnlh
politickih stranaka da se osl-gu- ra
aUto'riomijia te slovens-k- Q
Skole, koju danas poha'da
vise bd 100 ибепЈка, ppstav-Ije- ni
su JoS u septembm
1970. godine.; ?
Izraiayaju6l zadovoljstvo.
torn odlukom talljanskog mi-nistarst- va, slovenski Kultur-noprivred- nl
sayez I sloven-sk- a
zajednlca smatraj u po-trebn- im da se poztiyno
rljeSi polozaj svih slovenskih
Skola u Italiji, kako bi se
mladlm Sloyencima pmogu-cil- o
da se Skoluju na svom
materinjem'jeziku. .
Onim Svedanima, koji nisu op-terec- eni sll6nim predrasudama
prema drugim narodima i rasa-m- a,
neugodna je takva netrpe-ljivost,
pa podsjecaju i na ono
Sto je predsjednik nove vlade Ola
Ullsten proCitao o doseljenicima
u svojoj prograrnskoj deklariciji
u parlamentu. Doseljenici su
blagodat za nasu zcmiju. Oni ima-j- u
pravo na puni dlo blagosta-nj- a,
u бЦет; stvaranju i sami su-djelu- ju. Moramo svesrdno nasto-ja- ti da suzbijemo soeijalne raz-do- re i zategnute odnose izmedu
doscljenika i Svedana.
Finski problem
Medu nezaposlenima Svedske
mnogo je doscljenika. Slufcbeni
statistidki podaci pokazuju da je
nezaposlenost medu njima dvo-stru- ko
ve6a nego medu Svcdskim
drzavljanima — 5,8 posto prema
2,3 posto. Doseljenicima starijim
od 20 godina u trecem kvartalu
-- ove godine nije bilo Iako: bez
posla je ostalo 9,5 posto svih do-seljen- ika
u starosnoj grupi 20—24
godine i 4,8 posto u starosnoj
grupi 25—34 godine.
Najve6i broj doseljcnika jc iz
Flnske. Predsjednik finske vla-de
Kalcvi Sorsa je nedavno do-puto- vao
u Svedski grad Boros ka- ko, bi sudjelovao u proslavi 25.
godiSnjice finskog udruzenja. Tom
prilikom je u' svom pozdravnom
govoru kazao da se mriogi Find
— .usprkos dugo razvijanog sved-sko- g
socijalnog osiguranja — u
ovoj zemlji osje6aju nesigurnlma
i brinu zbog sutrasnjice.
Sorsa je govorio, i o tome da
e upravo po6inje javljatl pro- blem druge generacije dosclje-nika.
Njihovl su roditeljl dose-lill
u Svedsku u vrijemc vispkc
privredne kbhjukture Sezdesetih
godina, rekap je, a tada je bi-lo
nemogu6e predvidjcti da ce
djeca, koja su u Svedskoj stasa-l- a
do dobi kad se trcbaju zapo-slit- l,, biti euoieni' s novom poja-vom- 'u drugoj polovici sedamdcse-ti- h
godina: nezaposlcnoScu dos-cljenika.
' '
Medu finskim drZavljanlma iz-medu
16 i 19 godina je 14 posto
nezaposlenih. To je dvostruko vi-se
nego medu svedskom omladi-no- m; Kalevi Sorsa ,je, takoder,
govori 6 problemu jezika kao o
jednoni od najtezih problema do-scljenika
iz .Einske. Danas zna-m- o
koliko je veliko znafienjc ma-terinj- eg jezika kod djece. u nji-hov- om najvaznijem razvojnom
razdoblju.
ZVONKO LETICA
Genocid
udzungli
Nedavnom odlukom brazilske
de da uQyoV zakori k°Jlm 6e se
najaviti emancipate brazilaklh In- -
dijanaca zapoCet ce, mnogi atra- - ЈГ . , IT iiiuijaiiorMii pioiiionn tuja jus uuiia
vaju u diungiama oveproBtrane
zemIinilrUjieIJaJiniuvrzineoawAmnwueturrtijlkwae.,ueuawH;, a иnшa ш.иa
pod zastitom dr2ave . (to lm je,
nalme, status), pa Ipak se njihov
broj stalno smanjuje, zahvaijuju6i
bljeilm uljezima kojl bezakonlto I
nekaznjlvo desetkuju ove Ijude, a
budu II јоб prepuStenl sami sebl,
LIJDIOI, ISUJI OD IIOpiOIIUIIU
i w u w ж Z u r"a'iГiim?iiii Zriu uCiiuiiii :7uni тк:л
klvatl i ub'ijatl, pa 6e njihov kraj
d' o6uiosnteaoifoimek,ivaonvoo nbirjzeo.prvi put sto
antropoiozi svijeta strahuju nad
sudblnom ovlh primltlvnih pleme- -
na koja su tek po6eia da stupaju u
dodlrsacivllizacljom,,asadalm je
ovim zakonom, ukoliko se ipak
usvojl Izrecena smrtna osuda
л,Ј8нРО??,а1пк,1?,1га21УГ
u
stoijedu, indijanaca je tu bilo oko з
mllljuna, a sada se габипа da Ih
ima jedva oko 200 hiijada i, ukoliko
Ih se, barem za neko vrljeme ne
ostavi na.mlru, sasvlm ce neatatl,
TVi."' ,'
ШyШ ШL.ШUШ UWНМ1кa'Л%.1 '''
J
.Ciudaci Mexico r-- Energi--
бпот osudom dlktatura u
LatinskoJ Americi I upozore- -
njem da trka u naoruzanju
ugrozava ekonomskl- - i socl--
jalni razvo] zemalja u a lav- -
nom gradu Mekslka je zavr--
бепо nedavno zasjedanje La--
tlnskoamerldkog parlamen- -
ta.
U zavrSnlm dokumentima
.qfi nsnhitn nqudiilft diktator--
ski reiim aenerala Somoze u
Nikaragvi, kao najflagrantnl- -
ji primjer кгбепја ljudsklh
prava u Latinskoj Americi I rpim ппга1л Pinnrhfita u
Cileu. koil "nastoii oomocu
novog Ustava institucionali- - stvu promatra6a su bill pfed-zira- ti
fasizam na vlastl". stavnici Cllea, Argentine i
Osobito гпабајпо mjesto Urugvaja.
FRANCUSKA:
rehabilitacije nacizma
Pariz — u Franeuskoi ne
prestaje одогбепје poslije
ufiestalih рокибаја na teleyi-zi- ji
i u neklm sredstvima
Inform Iranja da se rehablliti-r- a
nacizam, rasjzam i antise-minlza- m
i o ratnim zloCfnci-m- a
govori kao b ,,obi6nim
ljudima". Naime, prvi prog-ram
Francuske televlzije e-mlti- rao
je, u televizljskom
dnevniku, nedavno, repor--
tazu 'Bez rezervi", o ratnom
I4UJ jB .UNO 'I'flia rNOU nacistlcka. kuia Iz. Tula
u6esnik u vjeSanju devede
set devet francuskih rodo
KOSTARIKA-NIKARAG- VA Sukobi
nagranici
San Jose (Reuter) — Vla-da
Kostarike je svojlm oruza-ni- m
snagama naredila da
otvore. vatru na pripadnike
Nacionalne garde Nikaragve
ukoliko ponoo predu na
njen terltorlj.
Mlnistardr2avnesigurnos-t- l
Kostarlke Jose Echeveria
izjavio je na konferencljl za
novinare u San Joseu da su
nedavno truDe aenerala So- - N
moze vi§e puta upale na teri- -
+orii Kostarike i da su hall
kopteri Nacionalne garde
izazvali vise incidenata U
р?9Гат jOJ5on!J "u'i ?i" I
8mS ' i? u? p fj,'" s
OlMII ££311 ICIIICl I1I1IIU ZJaxl tiZ.A h v . :-T- Tv; proiuaviqnsKO naoruzapje.
kako. pi SG SUprotstavila ag- -
resiji iz susjedne Nikaragve,
rekao je Echeveria.
Napetost Izmedu dvlje ze--
mje je u porastu od kada je
Naclopalna garda Nikaragve
proSlog septembra u krvl
"uv9ujd,VikatatPoOraUnSuomnoazroed. aNplkroa---- s
ragva optuiuje Kostarlku da s
je dopustila borcima Sandi- -
nistlCke fronte da OSnujU s
svoje baze na njenom terlto- -
rjju da odatle Odiaze U
oruzane akcije protiv dlkta--
torovjh trupa Rosljednjih
tjedana vladaГ u San Joseu
izvjestila je o vISe slufiajeva
uPad?
.
VOjnlka Nacionalne
Qarde. N Ikaragve na svoj terl- -
torlj, kao I bombard! ran je"
pogranidnih zona. S
-- menJta Tdл 9t1 o' i јd'в- - л raspravii o
opasnosti ojd trke П naoruia- -
nju u.ve6ini zemalja Latinske
Amerike i njezinom Stetnom
djelovanju na ,akono'mskl i
druStveni razvoj.
Jedini izlaz za budu6nost
Latinske Amerike, istaknuto.
je na zasjedanju, je uspos--
tavljanje demokratsklh vla--
da, koje bl bile autenti6ni
predstavnici volje ve6lne na--
roda.
Na sastanku u Meksiku
sudlelovali su Dredstavnlci
parlamenta Iz Mekslka, Ko- -
lumbije, Kostarlke, Gvate- -
male, Nikaragve, Domini- -
kanske ReDublike. Surlnama
i Nizozemskih Antlla. U svol- -
Poku§aji
liuba. Umlesto otkazane e
mislje o Albertu бреги, Hit--
lerovom armteKtu i mmistru,
prlkazana je na tre6m pro
gramu televizije emisija o Evi
Braun, koja je predstavljena
kao bezazlena Ijepotica vjer-n-a
"6ovjeku svog zivota"
Adolfu Hiileru. O zlo6inima
ni rije6. Саби je.prellla repor--
HSLJL.£?1IS"! l',t _1лоН10о уј .au.w... ..v.u- -
.". ~.".A"~"~"~~ ~~ 4 .. ~ri V. Тб„„ГпТ
,уЈ , WJ. JS.r.w.w.,wwr. -
z dpvsKa pjtanja viaae џ
Orili'wno
.1 franruqkom Par--
lamentu nije zab jezena tak- -
vasug asnost6etin politiCke
nartiiP kao nvfli nut kari чи
uAon uunpiuiullun jIoe pniloeimiivn lrunlrrwriwr-- --
diocima sva tri programa
Francuske televizije i radija u
kojem ih upozorava da se ne
igraju s nacizmom.
.i'n ПаК аOпIIчIмV 1KиVпOгO1IпOнII
Moskvi,
utovanja Translblrskom
Moskvi
letovallsta.
a
Wellesley
t, Pozovite za detalje na
b.
Pinbdhetbva
rezima
Madrid (Reuter) — U Mad-rid- u
je zavr§enacetverodnev-n- a
svjetska konferehcija so-lidarno- stl narodom Cilea.
Pbzivom da se zabrani pro-dajaoru- zja
total itarnom re2i-m- u
Augusta Pinocheta i da
se poltuju ljudska prava
stanovniStva ove zemlje. O-k- o
300 delegata iz 53 zemlje
prihvatill su zajedn!6ki doku
merit, nazvan Madridski
akt koilm se ostro osuduje
rezimuClleu i vlade i institu- -
cije koje ga pomaZu.
Istaknuto je da je Pinoche
tova vlada dobi la od nekih
zemalja, medunarodnih or-gan
izacija i privatnih bana-k- a
oko tri milijarde dolara za
kupovlnu oruzja. Zahvaljuju-- 6
tim sredstvima, navodi se
u dokumentu, Pinochetov
rezlm je postao ozbiljna.
opasnost4-z-a mir na juzno-ameri6ko- m
kontinentu, bo-rb- a
dileanskih demokrata je
—produzena otezana.
Nagraden
Andrej
Voznesenski
Г1ГпгН&па rlr4oina
grada Sovjetskog Saveza za
.k..n iBUnnRt , .J.w. .WWW, "kVnj a __W UHWr.HUJlVo_ иЈе u Povodu Oktobarske
Ru AHrQiy,
2а. zbrku 'pjesama Majstor
oboieno9 Stakla".
' Poezia Voznesenskog
jdsn0i preokupacije
PJesnlKa koi' ie P° profesi i
r r u uuwn u inozemstvu nakon objavljlva- -
nja njegove prve zbirke pje-sa- ma "Parabola", 1960. go- dine. On se sada nalazl na
turneji po SAD.
s
1чггч1 meeta to fllinnrtilorlll '
Wl Vj IIID9IH VllllipiJUHU.
s
dya u Irkutsku i detirl dana
zeleznlcom;
I sest dana jeonom oa i
Do slededlh Olimpijskih Igara u Moskvi ostalo je , J
ln£ Inrlvfl nnSfn mnnle od rive aotHnG. Ali. flko zelite da h
lm prisustvujete — nemojte. 6ekatl. Broj mestaje,
сдгап1беп, a popunjava se veoma brzo. r
ЛПЛ.
.'- - Paket usluga je veoma zanlmljlv. Evo nekoliko kombl--
nacija za dvonedeljnl boravak:
— 7 dana Moskvi i po tri dana Kijevu i Lenin-gradu;
— 8 dana u Moskvi i net Taskentu:
— 7 dana u
— 7 dana u H crncmcrsklh
s
,
a
У07П65вПВкпт
CH
u
I
u u
u
Cone aranzmaha kredu se od 1 .300 — 1 .800 dolara.
Ukljuceni hrana i preioz.
U paket usluga икјјибепо je I pet ulaznlca za razna
takmlcenja na Ollmpijadl.
Za navedehe I druge (nepomenule) kombinacije
obratite se na:
199
nas
Travel Ltd- - ч 4-- '
St. East u Torphtu
tel . 924-556- 0 IH 924-659- 0
-- гЛ .