Nase Novine, June 07, 1978

              ".чг1. wi.'uшi vt;' Vj шттшштшџтттшттшттш:ЦШмш% рш
Ovih dana milijuni ljudi u Sjed. Drzavama i
Kanadi vidjeli su na televiziji film "Holocaust" koji
prikazujG kako su njemacki faslsti unistavall I
unistill 6 milljuna 2ldova u proslom raju. .
1 Noma filmskog stvaraoca koji bi mogao da
predstavi sve strahote logora smrti koji su posto-ja- li
po cijeloj porobljenoj Evropi, all ono Sto je
prikazano u fiimu "Holocaust" bilo je dovoljno da
potrese. Pitanje je koliko je onih koji su ga gledali
reklo da se to ne smije ponoviti i da su oni sprem-n- i
nesto udiniti da se ne ponovi.
Strasno i potresno!
Ali isto.je tako strasno Sto stotine hiljada
zlocinaca jos uvijek slobodno бебе po Njemadkoj i
drugim zemljama, бак i ovdje u Kanadi i Sjed.
Drzavama, danisu kaznjeni.
Strasno je da ima onih koji razotkrivanje
fasistickih zlocina pokusavaju opravdati i tvrde da
takvi pothvati predstavljaju napad na njemadki
narod.
Strasno je da ima dobronamjernih ljudi koji
kazu da je od rata proslo vise od trldeset godina i
da bi ono sto se u njemu dogadalo treba predati
zaboravu... Da im se ne kvari raspolozenje.
Ne, nikada se ne smije zaboravit sta su fasisti
radili sa" Zidovima, Ciganima, Slavenima, pa i
samim Njemcima koji se nisu slagali s njihovom
politikom i zlocinstvom.
. ' ' Treba se energicno suprotstavljati raspiriva-cim- a
rasne'mrznje, propovjedacima nacionalne
superiornosti i svemu onome sto vra6a u divljas- -
tvo- -
'
.u . i AKo,se,o4p,m fij.mu mpzenesto zamjerit to je
1 da je sudbinu Zidova pokusao predstavit odvojeno
od sudbine ostalih porobljenih naroda, a neke se
cak optuzuje za suradnju sa okupatorom. Da, bilo
je Ukrajinaca, Poljaka i drugih — bilo je toga u
svakoj okupiranoj zemlji — koji su se stavili u
sluzbu okupatora i vrsili njegova naredenja; to je
bio drustveni olos, nacionalisticki fanatici i slicna
stvorenja. Porobljeni narodi su patili i stradall
zajedno sa Zidovima. I sto je jos-vaznij- e, vedina
Ukrajinaca, Poljaka se borila protiv fasistickih
okupatora zajedno s Rusima i svim narodima
- Sovjetskog Saveza, zajedno s narodima Jugosla- -
vije, Cehoslovacke i drugih porobljenih zemalja...
Smrtni udarac njemackom fasizmu zadan je bojis- -
tima Istocne Evrope...
Ne smiju se zaboravit zrtve ni zidovskog ni
bilo kojeg naroda... A isto tako ni niciji doprinos
pobjedi nad fasizmom. Najvaznije od svega je da
se daje otpor onima koji raspiruju rasnu, naclonal- -
nu i vjersku mrznju i pripremaju nove pokolje i
genocid. l
HI ll)H B BB 0 ei B
Citalac Nesko Varnicic iz Toronta u pismu
koje donosimo na drugom mjestu kaze i ovo:
"Pisete dosta o ustaskim I cetnlckim zlodelima.
Moje je misljenje da im ne treba davati publicite- -
ta..." „
I ranije smo dobivali takvih savjeta; slusamo
ih godinama i moramo iskreno re6i da ih dpsad
nismo mogli prihvatit. I dvojimo da bi i odsad
mogli postupati drukcije nego smo postupali
dosad. Nevaljale stvari nece nestati iz naseg
Irustvenog zivota ako budemo pretendirali da ih
ie vidimo.
Ovih dana procitall smo u jednom americkom
listu odgovor onima koji smatraju da ne bi trebalo
pisati o nacistl6klm grupama u toj zemlji i misllmo
MTMST'
LLLLH
-- LLLr LLLH '""' LLLLm LLLV iLLLb LLLI iLLH LLLH шшш LLLB LLLH LLLLLLv LLLB .LLm. LLLH
Ako su ulice u Sao Paolu na ovaj praznik
pune nepreglednih masa u ilvom rltmu kojije
svojstven za Juinu Ameriku, nemojmo zam-jerit!
tpj 2ivoj mnogoobojenoj rljeci $tp ne
pjeva borbene pjesme koje se u isto vrljeme
pjevaju u dalekom Ulan Batdru. Ne trailmo
ratne parole na kudama u Honolulu, Jer e
ovdje mnogo lljepog cvljeda I mnogo Ijjepih t
djevojaka. Budlmo strpljlvl na dolazak sllje-ded- ih
prvlh majeva I znajmo da oni i tamo
postoje u obliku koji ml ne moiemo bar z&
sada da shvatimo.
Ne tralimo razliku u svedanim povorkama
u Moskvi I Los Angelesu, u Beogradu I To-ronto,
u Havani I Madrldu Hi u drugim mjes-tim- a,
jer svak na svoj osobeni nadln izrasta u
t Maju. Prldlmo radnim ljudima na poljlma,
plantaiama, u fabrlkama, rudnicima, na
brodovima, vlakovima, zavlrimo u kutak du§e
svakog od njlh I pitajmo do koje mjere ide
njihovo tratenje I ispitivanje Zlvotnih тодиб-nost- i;
do koje mjere su sredni I koliko je
v'eliko njihovo stradanje za svoju zemlju Hi
kolika je solidarnost za sve radne ljude svije-t- a.
Podimo otima punim proljeta da ispita-m- o
kako se ono raznobojno svida ljudima sa
Aljaske ill sa Barbadosa. Zaustavimo se za
6asakLu njihovim prebivalis'tima i pitajmo
djecu koliko je daleko do sunca njihovlh
o6evaLm$jki ffoji se umornl vra6a'ju;s;po'sla'z'
takode misle6i o divnom'Majuu.njihpvim
zemljama. . . .
Zaustavimo u prolazu politidare, filozofe,
umjetnlkej vasionske putnike na raznim
meridijanima Zemlje neba i pitajmo In o
Prvom maju. Pitajmo ih sve do jednog u bilo '
kojem dijelu svijeta.
Jedni 6e reti da je praznovanje 1. maja
duhovna potreba radniStva. Da je to negdje
uiitak, negdje bljesak nade, a ponegdje ne
nastojanje da se kroz Yazne vidove otpora
udovolje zahtjevi za boljim uvjetima zivota.
Drug! 6e re6l da je u pitanju vlzija bududeg
svijeta, vi§e . ipekatadru§tvenog kretanja I
previranja, prinoSenje nairtvenik pravde svo
bogatstvo uma, iskustva I drugih vrijednosti
dovjeka da se ostvari besklasno druStvo u
kojem nestaju svepozicije sila, sva okorelost
izrabljlvada, divljanje strasti I pohlepe, .
apetlti za ugnjetavanjem I razaranjem Ijud-ski- h
dobara. ' ' "
da nije na odmet da se ponovi; tamo se kaze:
"Ima Iskrenih anti-nacis- ta koji smatraju da ne
bi trebalo davati publiciteta malim nacistickim
grupama. Istina je da su to male grupice. All
iskustvo nacisticke Njemacke pokazuje da opasne
grupe, ma kako bile malene, ako sef ne zaustaye na
samom pocetku, mogu da se sire poput raka.
Maleni I prezreni, nacisti imaju sayeznike, ovdje I
u drugim zemljama..: Njlhovl su sayeznici Klu
Klux Klan, John Birch Society, razne grupice koje
se krste"krs6anskim". Oni Imaju podrsku naclsti-cki- h
zlodinaca koji su nasli utoclste u nasoj zemlji.
Oni se obracaju najzaostalijim slbjevima stanov-nistv- a,
osobito onima koji lako nasjedaju raslsti-m- a.
Zato predstavljaju opasnost".
Neki od njlh 6e reti da je ogromna vedina
dovjedanstva zakoradila u one viSe sfere
svoga stremljenja bez obzira na razliku prlla-ienj- a
krajnjem cilu i da to treba da bude i
na$e zadovoljstvo I podstrek da svako od nas
trail svoje mjesto u ovom osudnom velikom
trenutku.
Bite i takvih koji te reti da je ovo vrijeme
nepodmltljfvo, jer nema dvoumljenja ni na
jednoj geografskoj Sirini i da nema odstupa-nj- a
od smjera, sa pololaja osvojenog i usvo-jeno- g.
Da podjeljenost u narodima, u teritori-jam- a,
u smislu sveopSteg napretka, nije
poieljna Isto tako kao -- Sto nije u ovoj borbi
potrebno okoliSavanfe, zataurenost i malo-duSno- st.
Reti te da radniStvu nije potreban
bilo kakav rjetnik da prevodi druge Hi bude
prevedeno. Jer, kaiu oni, dvojezitnost i mno-gojezidn- ost
je rijeSena, jer se na svim kon-tinenti- ma
govori jednim istim poznatim
jezikom. A to je odlutnost ka boljem, ka
ekonomskoj i polititkoj pravdi,- - Ovi isti te
zakljuditi, da su nadela te pravde u iivotu
ujedinjenog, proletarijata — temelj na koji se
dograduje zivot sadaSnjih i budutih gene-raci- ja
u svoj svojoj velitini i sjaju.
Statistitari te datiMvazenim govornicima
podatke o rastu proizvodnje ove Hi one grane
privrede, o pu&tanju u pogon novih fabrika,
postrojenja, o proizvodnji automobila po
glavi stanovniStvaVo samoiipravnim sistemi-(n- a,
o povetanju standarda'za toliko i toliko
procenata. A govornici te pred radnim naro-do- m
izvoditi takve Hi onakve zakljutke i reti
te dokle smo doSH i StajoS treba da se udini
da slijedeteg Prvogmaja bude sve to nasto-janje
prikazano u sjajnijem svijetlu.
Ali bez sumnje bite i takvih statistidara
koji su se pobrinuli 'da ustanove koliko je
ratova sramno izgubljeno, a koliko dobijeno.
Koliko djece u svijetu je ostalo, bez oca i
koliko je ljudi umrlo od gladi.
A §to temo mi reti?
Izidimo na ulice i pridrulimo se Sarenim
povorkama. Podimo tako putem da ispitamo
sebe, do koje mjere smo se saiivjeli sa ovim i
svim pros' lim Majevima.
Ne budimo nijemi u jedinstvenoj.pjesmi
radnog tovjeka titavog svijeta.
Jer ta pjesma je I naSa! 0. Ljubimirovic
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505.
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario - M4Y 2LB
Telephone: 961-801- 8, Area Code 416
Urednlk — Editor
Anton Kostolac
Tehnltko obllkovane — Technical assembly
Graphic Line, Toronto
Second Class Mall Registration No. 0378
Pretplata:$15 00godlsne, pojodlnl prlmerak40centl,
avlonska posta (prokomorske zemlo) $40.00 godlsnje,
redovnom poSlom (u kuvortl) $25.00 godlSnje.
Novfiano doznako samo cokom I pofitanskom (III
bonkovnom) doznailcom (Monoy Order) na Ime llsta
("Naso novlne") III Izdavafia (Yugoslav Canadian
Publishers Inc )
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall
525.00 per year.
Advertising rates on request.
Money should be sent by chequo or Money Order
in name ol "NaSo novlno" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potplsanl ilnncl sadrze ml5lono nlhovlh autora.
Rukoplsl se ne vrafiaju.
"NaSo novlno" su nasljodnlk. u Kanadi: Medlnstva",
'Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl",' "Slobodne
Mlsll" I "Borbo", u S)ed. Drzavama: "Narodnog
Glasnlka" 1 1 1 si ova kol su'mu prethodlll.
..идавмадо;вд8 ЖЛ