Nase Novine, June 22, 1983

              &
; 1 ! . iVi rt '
'?'№
лГ it
--У
May 4,1983, NASE NOVINE --9
8-- NASE NOVINE, May 4,1983.
Propaganda
MO$KW — Gotovo 250 sovef-sc7- 7
akademika uputilo je apel svim
naudnicima sveta, kao i svim Ijudi-m- a
dobre volje, sa upozorenjem da
od nuklearnih raketa nema odbrane i
da je Reaganov plan za stvaranje
"odbrambenog oruzja" na zemlji i u
kosmosu "najopasnija iluzija".
Oslanjajudi se na znanja kojima
mi, kao naudnici, raspolalemo i,
polazedi od razumevanja same priro-de
nuklearnog orulja, mi sa svom
odgovorno§6u izjavljujemo, da u
nuklearnom ratu efikasnih odbram-beni- h
sredstava nema i da je njihovo
stvaranje praktidno петодибпо" —
izridito tvrde sovjetski akademici,
medu kojima su Kapica, Koteljni-ko- v,
Магбик, Aleksandrov, Ambar-cumja- n,
Basov, Dubinjin, Paton,
Sjedov, dazov i mnogi drugi.
ZNAKZAUZBUNU
Akcija sovjetski h naudnika, bez
sumnje, izazvana je dubokom zabri-nuto§- 6u
zbog opasnosti da se dalja
trka u nuklearnom naoruzavanju
otme kontroli zdravog razuma i da se
svet neposredno suodi s nuklear-nom
katastrofom. Znakza uzbunu je
bio govor ameridkog predsednika
Reagana od 23. marta, kada je on
predlozio ameridkom narodu stvara-nje
gigantskog kompleksa antiraket-n- e
odbrane. Takvo "odbrambeno
oruzje" — tvrdesovjetski akademici,
pozivajudi se i na slidna miSljenja
svojih kolega iz 36 zemalja, ukljudu-ju- di
SAD — gotovo пШа ne mole da
pruzi zemlji koja je podvrgnuta
iznenadnom koncentrisanom napa-d- u,
jerje ono nesposobno da zaStiti
najvedi deo stanovniStva.
Prema oceni sovjetskih akademi-ka,
koriSdenje antiraketnog oruzja
trebalo bi da sluzi pre svega zemlji
koja napada i koja pokuSava da
smanji mod uzvratnog udara. "To
oruzje, medutim, ne mote u potpu-nos- ti
da spredi uzvratni udar".
Reaganov plan za stvaranje "od-brambenog
oruzja" — napominju
akademici — "neizbezno 6e se uliti
u pojavu Jos' jednog elementa, kojim
Odmrzavanje odnosa
AustralijeiSSSR
SYDNEY, Tanjug — Novi laburistiiki
premijer Australije Robert Hawke najavio je
postupno "odmrzavanje" australskih odnosa
sa SSSR-o- m.
Istina, od januara 1980. godine, tako je
bivsa konzervativna vlada Australije objavila
bojkot, prije svega kulturnih i sportskih veza
sa Sovjetskim Savezom, robna razmjena
izmedu dviju zemalja nesmetano se razvija-l- a
pri cemu je Australija izvozom 2ita i vune
biljezila pozitivan saldo.
Obracajudi se stranim novinarima u
Canberri, Hawke je stav bivse vlade nazvao
licemjerstvom, nagla§avajuci da je zbog
takvog stava vise Stete pretrpjela Australija,
osobito u razmjeni tehnickih dostignuca, i
kojoj je prethodnih godina bio postignut
visok stupanj suradnje.
U Zap. Njemadkoj su "otkrili"
Hitlerove "dnevnike" i podeli da ih
objavljuju.
Neki strudnjaci tvrde da je to
namjeSteno. Poznato je da Hitler
nije pisao dnevnike. Ne podudara se
ni njegov rukopis, a ni sadrzina.
Izgleda da je to napravljeno da se
Hitleru dade publicitet i pokuSa
opravdati njegova zlo6inadka djela.
bi bio ројабап ameridki potencijal
prvog udara".
Apel sovjetskih naudnika je ispu-nje- n
i dramatikom trenutka. Redeno
je da se "nikada tako oStro nije
postavljao zadatak oduvanja zivota i
mira na zemlji" i da se danas "na
vagi istorije nalazi na$a bududnost i
bududnost naSih potomaka". Aka-demici
kazu da je nastupio trenutak
"istorijske etidke duznosti naudnika
pred dovedanstvom" da se izjasne —
kuda treba da ide svet, da li ka
uzajamno uni§tavajudem konfliktu
Hi ka razoruzanju?
Izuzedan korak 250 akademika,
rekli bismo, uliva se u sovjetsku
kampanju za obustavljanjem trke u
nuklearnom naoruzavanju, koja ni-kada
nije bila veda i sveobuhvatnija,
nego Sto je danas.
Od najave Reagan ovog plana o
"odbrambenom oruzju", odnosno
od objavljivanja njegove "privreme-n- e
varijante" za ogranidavanje sred-njometn- ih raketa u Evropi, sovjetske
novine svakodnevno pi§u kuda to
vodi, iznosedi do sada najdetaljnije
podatke o balansu nuklearnih snaga
izmedu dveju velesila.
Sovjetski komitet za evropsku
bezbednost i saradnju objavio je
broSuru "Kako sprediti opasnost po
Evropu" i odrzao je medunarodnu
konferenciju za Stampu na tu temu.
Centralni komitet KPSS poslao je
opSirno pismo 16. kongresu Socia-listi6ke
internacionale, koje je pro-zet- o
apelom da se sve antiratne
snage zauzmu za spredavanje nukje-arn- e
katastrofe. "Nijedan odgovorni
politidar ne mole da ne bude
svestan dinjenice — гебепо je
izmedu ostalog u pismu — da je
vreme za reSavanje problema razoru-zanj- a
i bezbednosti ogranideno i da
se sve vi§e smanjuje". Postoji
opasnost, kako se napominje — da
se sve brza trka u naoruzanju otme
kontroli.
R. Bajalski
("Politika")
NAJSKUPLJI GRADOVI NA SVETU
2ENEVA — Najskuplji grad na svetu
danas je Lagos, a odmah za njim sledi
Tokio, Kairo, Karakas i Dzakarta — navodi
se u izvestaju "Biznis internesenel korpo-rejSn- ",
istraiivackegrupekoja prati troskove
zivota u svetu.
Podaci ove grupe zasnivani su na ceni
prosecne, "korpe hrane", prevoza, rekreaci-je- ,
stanovanja i opreme za ku6u. Lagos je vec
drugu godinu zaredom prvi na listi najskup-Iji- h
gradova, ali su se prvi put posle du2eg
vremena medu prvih 20 na listi nasli i neki
amerifiki gradovi — San Francisko, Cikago i
Njujork. Najskuplji grad u Evropi je Oslo, a
s'lede ga Cirih i 2eneva. U relativno jevtinije
gradove spadaju Frankfurt, London, Pariz,
Rim, Stokholm i Moskva. Za poslovne ljude,
medutim, najskuplji boravak je u Londonu,
Kuvajtu, Hong Kongu, Njujorku i Tokiju.
PROFIT 184 MILIJUNA
Telefonska kompanija Bell Cana-da
je u prva tri mjeseca ove godine
imala 184 milijuna dolara profita, 24
i pol milijuna vi§e nego u prva tri
mjeseca pro§le godine.
Njezin profit u cijeloj pro§loj
godini iznosio je 626 milijuna do-lara.
Cuju se zahtjevi da se telefonske
kompanije nacionalizuju.
емм-мтитадииш- цта
Ronald Reagan, predsjednik Sje-dinjen- ih
Drzava Amerike ne propuS-t- a
prilike da u svojim govorima
napadne Sovjetski Savez kao "zariS-tezl- a
u modernom svijetu" (focus of
evil in the modern world)" i da svoje
sluSatelje podsjeti na biblijsku za-povij- ed, da se "odupiru grijehu i zlu
svom svojom moci".
Tako je bilo tijekom prve polovice
marta (ozujka) kad je u Florldi
odrzao govor pred skupinom konzer-vativni- h
pripadnika jedne vjerske
sekte. Uzput ih je pozvao da
podupru njegov program naoruzava-nj- a
koji se provodi pod izlikom
"obrane" od navodne "sovjetske
agresije", i da se odupru prijedlozi-m- a
za "nuklearno zamrznuce". On
takoderznade reci dabi u svijetu sve
-- bilo mirno i dobro kad ne bi bilo
Spvjetskog Saveza.
Kako da se takve govorancije
uzmu ako ne kao zdvojni vapaj
jednog zagrizenog sluge krupnih
monopolija vicnih izrabljivanju i
plja6kanju kod ku6e i u svijetu, koje
strepe pred otporom koji se pojav-Ijuj- e
u jednom ili drugom obliku
Sirom svijeta.
Uzmimo kao primjer samo optuz-b- u
da je Sovjetski Savez kriv za
ustanak pucanStva malog Salvadora
u Srednjoj Americi, protiv, navodno,
"demokratske" i "zakonito izabrane
vlade". Cak i medu samim burzoas-ki- m
politi6arima, novinarima, knji-zevnici- ma, duhovnicima, pa i iskre-niji- m
kapitalistima, otvoreno se
govori i svjedo6i da je to ustanak
osiromasenih, do skrajnosti izrablji-vani- h
i obespravljenih seljaka bez-zemlja- sa, radnika nadni6ara, poSte-n- e
inteligencije i drugih pripadnika
sirokog narodnog fronta, kojima je
dojadilo izrabljivanje po jednoj broj-can- o
maloj domacoj oligarhijskoj
kasti u zagrljaju s amerifikim korpo-racijam- a.
Evo kako to izrazava jedan Ameri-kana- c
u pismu uredniStvu dnevnih
novina, koja narodni ustanak u
Salvadoru prikazuje kao primjer
vanjske subverzije:
"Borba koja se tamo vodi ukljufiu- -
Scena sa torontske demonstracije
§ 1
je osiromaSene radnike i seljake na
jednoj strani, a na drugoj oligarhiju
baziranim u glavnom u Sjedinjenim
Drzavama. Cak i amerifika vlada bila
je prisiljena priznati da opozicija
predstavlja viSe od 80 posto salva-dorsko- g
naroda. 06evidno, to je
amerifika vlada koja nastoji namet-nu- ti
represivnu i nepopularnu vladu
na salvadorski narod".
Ako bismo povjerovali Reaganu,
veleposjedni6ka izrabljivadka oligar-hij- a
i njezini militaristicki kolja6i u
Salvadoru, a isto tako u Guatemali i
Hondurasu, predstavljaju dobrotu i
bore se protiv zla. Oruzna i ekonom-sk- a
ротоб koju on (Reagan) pruza
tim kolja6ima, po njegovom bi
tumaCenju takoder trebala predstav-Ijat- i
dobrotu. No, nesrecaza njega i
ostale imperijalisticke sluge je to,
§to vecina Amerikanaca uvida da
wot
Ujutro 18. aprila 1943. do zuba naoruzani
esesovci i pripadnici Wehrmachta uSIi su u
varsavski geto da bi u trodnevnoj "specijal-no- j
akciji" ispraznili zgrade i preostale
Zidove otpremili u logore smrti. Po uskim
ulicama srednjovjekovne VarSave valjali su
se tenkovi, topovi i bacaii plamena. Za
njima su isli dinamitaSki odredi sa zadatkom
da ruse kucu po kucu. Odjednom su sa svih
strana odjeknuli pucnji, a na tenkove pofiele
padati boce sa zapaljivom teku6inom.
Oruzane zidovske grupe hrabro su se
upustile u borbu s nacistickim zlofiincima.
Bio je -- to jedinstven primjer otpora ljudi
opkoljenih i lisenih svake nade da mogu iSta
uciniti osim da sto skuplje prodaju svoju
glavu.
Komandant zlocinafike akcije SS-gener- al
Stroop kasnije je izvjestio svog sefa Him-mler- a:
"Cim je operacija pocela, upali smo u jaku
koncentriranu vatru Zidova i bandita. Tenk i
dva oklopna automobila zasuta su "molotov-Ijevi- m
koktelima". S obzirom na taj neprija-teljs- ki
napad, morali smo se povuci..."
VarSavski geto nastao je u kasno Ijeto
1 940. godinu dana poslije okupacije Poljske,
kada su na Himmlerovu direktivu esesovci
protiv krstarecih raketa
©
podupiranje izrabljivaSa i njihovih s
koljaca u zemljama Srednje Ameri-ke,
nju
ne predstavlja niSta dobra, ve6
straSno zlo, i sramotu za Sjedinjene
Drzave Amerike.
U istu kategoriju spada Reagano-v- o
podupiranje i podrzavanje krvavih
militaristickih protunarodnih rezima
u zemljama Juzne Amerike, pa
bijelih rasista i tlacitelja сгпабкод
naroda u Juznoj Africi, te raznih
imperijalisti6kih izme6ara u drugim
zemljama Afrike i Azije.
Sve ve6i i veci broj Amerikanaca
osuduju Reaganovu latinsko-ameri6k- u
politiku. Mnogi protestira-j- u
u pismima svojim mjesnim listo-vim- a.
U raznim gradovima izbijaju i
javne demonstracije u kojima se
osobito istiCu pripadnici raznih vjer-ski- h
skupina. Posebno se isti6e
katolifika hijerarhija koja je u pro§-los- ti
bila poznata po svom podrzava- -
изглдаааталммн-д!- г
jftVK- - Mmh
satjerali oko 400 tisuca 2idova u stari dio
Varsave, oko cetiri kilometara dug i kilome-ta- r
i pol Sirok. Taj je prostor orgraden
visokim zidom i potpuno odvojen od ostalih
Wm. Gropper
јиетмсиадигдадд
multinacionalnim korporacijama
oligarhijskih militaristidkih rezi-ma
u zemljama Srednje i Juzne
Amerike. Ona je osudila i njegove
insinuacije da njezino zagovaranje
prekida vatre, dijaloga i pregovora s
narodnim frontom u Salvadoru, sluzi
"marksisti6kim interesima".
Reagan i njegovi savjetnici prora-6unat- o
namjerno lazu kad narodni
oslobodila6ki pokret u Salvadoru i
susjednim zemljama prikazuju
"marksisti6kim", ne da je biti mark-sisto- m
nekakvo zlo, ve6 jednostavno
zato §to to nije istina. Sluze6i se
svakodnevno s tim baukom, oni
racunaju da ce Amerikancima lak§e
prodati rog za svecu. Sreca je §to
sve veci broj Amerikanaca prozire te
lazi. Jedna na§a narodna poslovica
dobro kaze: "Gdje laz ruca, tamo ne
ve6era!" Americki citalac
imjjmi tMwiwpfwmwwi ч!
tw
dijelova grada. Njemacki guverner Frank
odbio je zatocenicima dostavljati hranu pa
su zatofienici bili osudeni na polagano
umiranje od gladi i bolesti. Unatoc tome,
umiranje, po Himmlerovu ukusu, nije bilo
dovoljno brzo. Ljeti 1942. §ef SS-- a i
njemacke policije naredio je da se "iz
razloga sigurnosti" uklone svi Zidovi iz
varsavskog geta. Do 3. oktobra "preseljeno"
je oko 310 tisuca iznemoglih ljudi, zena i
djece. Zapravo, oni su prebaceni u logor
Treblinku i ondje ubijeni u plinskim komo-ram- a.
Pocetkom 1943. pala je odluka da se
pobije i preostalih sezdesetak tisuca Zidova.
Akcija je povjerena generalu SS-- a Jurgenu
Stroopu i njegovim ubojicama iz nacisticke
policije, a pridruien im je i odred regularne
vojske. Vec prvi dan nacisticki zlocinci naiSI
su na neocekivan otpor. Ofiajni Zidovi
usanfiili su se u kanale i podrume, i osul
napadace vatrom iz nekoliko revolvera
puSaka i prokrijumcarenih mitraljeza. urn
jesto tri dana, kako su predvidali esesovci
akcija "Cis6enja" trajala je nekoliko tjedana
Zaprepasceni Stroop nije mogao shvatiti
zasto se "taj olo§ i ti podljudi", kako je
nazivao opkoljene Zidove, ne predaju i mirno
prepuste likvidaciji.
Osmog juna 1982. godine amerid-ki
predsjednik Reagan je u britan-sko- m
parlamentu objavio napada6-k- u
kampanju protiv SSSR-a- , ostalih
socijalistiCkih zemalja, nerazvijenih
zemalja i — svakoga tko se protivi
njegovim imperijalistickim cilje-vim- a.
Osnovni razlozi za to su bili...
- Socijalizam stalno poja6ava
svoju ekonomsku moc, a kapitali-za- m
posr6e.
Po svijetu se rapidno Sire
ideje socijalizma i zahtjevi naroda za
mir.
c Washington misli da te sve
to zaustaviti Sirenje anti-socijalistiC- -ke
propagande svugdje po svijetu.
To uklju6uje napad na SSSR i
njegove saveznike, i okretanje njiho-vo- g
naroda protiv njihovog sistema.
Vode6a uloga u tome data je
ameriikoj agenciji za informacije
(U.S. Information Agency, ukratko
USIA), koja vodi ameriCku propa-gand- u
u drugim zemljama.
Ta agencija bila je stvorena u
Drugom svjetskom ratu; godine
1939. zvala se Military Information
Board. RaspuStena 1945., pojaviia
se 1953. kao USIA, u hladnom ratu
protiv SSSR-a-. Uskoro je obuhvatila
U.S. Information Service i prvi radio
Glasa Amerike.
Aktivnost USIA je bila razlidita
pod raznim predsjednicima. Javnost
na Zapadu nije mnogo znala o
njezinim aktivnostima.
Pod predsjednikom Carterom ime
je promjenila nekoliko puta, a danas
je opet USIA.
CARTEROVA AKTIVNOST
Carter jeznatno proSirio aktivnost
USIA, davSi joj mnoge radio i
televizijske stanice, filmove, izda-vafi- ke
ku6e i ustanove za "kulturnu
razmjenu". Tako je USIA pove6ala
svoju aktivnost za 600 posto i sada
troSi preko 500 milijuna dolara
godiSnje.
Propaganda se danas vodi iz 302
centra u 124 zemlje i zapoSljava
preko 8.000 osoba.
Ali ova "sluzbena" slika ne omo-guca- va
da se shvati pravo stanje.
"Reorganization Plan No. 2" . je
omogucio USIA da proSiri svoju
djelatnost po svijetu izvan kontrole
Kongresa Sjed. Drzava. Time je
"J.'j"' " 'if: 'Ј.Ч.ИУ .-.- -'-
Ј.ч" K.Ll.™™""j~"™..""AiulffiA ffftjyTigm
Kad je uvidio da pojedinaCnim akcijama
niSta ne moze uciniti protiv hrabrih zidov-ski- h
boraca, odlucio je unistiti citavo
podrufije sistematskim paljenjem stambenih
blokova. Zatim je u izvjestaju opisao ono sto
je slijedilo:
"2idovi su ostajali u gorucim zgradama
sve dok iz straha da ne budu zivi spaljeni
nisu podeli skakati s gornjih katova.
Smrvljenih tijela, jos su se uvijek pokusavali
otpuzati preko ceste do zgrada koje nisu bile
u plamenu. Usprkos opasnosti da budu zivi
spaljeni radije su se vracali u vatru nego da
nama padnu u ruke..."
U neravnoj borbi izginuli su svi ustanici, a
malobrojne prezivjele nacisti su pobili na
lieu mjesta ili otpremili u Treblinku na
likvidaciju. Za Nijemce je to bila tek
neznatna akcija u kojoj su izgubili stotinjak
vojnika. Za okupiranu Poljsku, medutim, taj
gest beznadne i lude hrabrosti varSavskih
Zidova bio je snaian poticaj i opomena da je
bolje umrijeti boreci se nego pokorno ici na
gubiliste. Za utjehu povijesti ostaje cinjeni-c- a
da je brutalni ubojica Stroop godine 1951 .
objesen na mjestu svog zlocina i da je
njemacki kancelar Brandt za posjeta Polj-sk- oj
odao po6ast neznanim junacima varSav-sko- g
geta.
№Драш
postignuto ukljufienje privatnih pot-hva- ta
u kampanji USIA.
Kao da to nije bilo dosta, Bijela
ku6a je uputila joS 20 vladinih
odjeljenja (ministarstava) da se
uklju6e u kampanju protiv socijaliz-ma;
tako je uklju6eno joS 20.000
propagandista, 6iji budzet iznosi
viSe -- od 2 milijarde i 500 milijuna
dolara.
Cilj je veoma Sirok: postici da sve
Sto je атепбко i Sto Sjed. Drzave
rade bude prihvaceno u svakoj
zemlji...
Na 6elu toga sada se nalazi glavni
Reaganov savjetnik, Charles Wick,
koji povezuje National Security
Council i State Department u ovoj
kampanji.
To ipak nije bilo dosta Ronaldu
Reaganu. Njegova nova direktiva
ukljucuje Central Intelligence Agen-cy
(CIA), agenciju za javnost odelje-nj- a
obrane, agenciju za nacionalnu
sigurnost, Peace Corps (koji djeluje
u mnogim zemljama) i Board for
International Broadcasting.
Sada se u kampanju ukljufiuju i
takozvane "hit forces" stvorene za
mijeSanje u Iranu, Afganistanu, El
Salvadoru, Nikaragui, Poljskoj, Li-bano- nu,
itd.
U kampanju je uklju6en i komitet
za informaciju i kulturne odnose
NATO pakta
Копабпо — u kampanju su se
ukljufiili desni6arski pojedinci, kao
Podhoretz, urednik anti-sovjetsk- og
6asopisa Commentary, Valenti (ho-livuds- ki
stru6njak propagande) i
Borchgrave ("autoritet" za suzbija-nj- e
sovjetske propagande).
Silna propagandistidka maSina.
Cilj je da se ljudi prisile da misle i
aktuju za anti-sovjets- ki propagan-disti6- ki
rat...
Ako americki Vrhovni sud odobri,
odrzat 6e se i medunarodna konfe-rencij- a
da narodima socijalistifikih
zemalja pokaze kako da sruSe svoje
vlade. To 6e biti svojevrsni "legal
aid" (zakonska ротоб) desnim tero-ristim- a.
Kako izgleda, ovaj nevjerojatni
propagandistifiki rat treba da osigu-r- a
pobjedu.
CEKAIHNEUSPJEH
Ali kadase bolje pogleda, proizla-z- i
6injenica: sva ta propaganda treba
da opravda orijaSko атепбко naoru-zavanj- e.
Propaganda istovremeno treba da
prikrije ekonomske i druStvene sla-bos- ti
kapitalistifikog druStvenog sis-tema.
Ali najvaznije je to da ova ogrom-n- a
amerifika propaganda ne uspije-va- .
Pravi Skandal izazvao je "Projekat
istine" (The Truth Project), kojega je
Washington stvorio da upozorava
narod na svjetske "lazi". Sami su
morali skinuti to ime jer im se narod
(osobito Evropljani) rugao da hoce
mir zato Sto im je to preporu6io
SSSR.
Dok ovo piSemo, predsjednik
Reagan je morao da unajmi bivSeg
urednika Reader's Digest Tomliso-na- ,
da "reformira" citavu operaciju
USIA — ona se diskreditirala zbog
sirenja neistine, kao Sto su price da
jeSSSR "angaziran" u El Salvadoru,
da Sovjeti "truju" narode Azije i da
Moskva upravlja svjetskim pokretom
protiv nuklearnog rata, i slifino.
Americka propagandistifika kam-pan- ja
nece uspjeti ako svi budemo
aktovali za istinu.
(Ovo je napisano prema 6lanku
kojega je objavio kanadski ба- -.
sopis "Northern Neighbours").
шш