Nase Novine, June 22, 1983

              ',% '{ ,;' .- -.у: $ ; ' y -- u -- -
-- T - m "'_ r r I
'. j's1
V
May 4,1983, NASE N OVINE --3
v,. - ;
Nasa konferenciia UjSesrilci na konferenciji ClMESEHVALI CIUNIOZORKIN?
U nedjelju 24. aprila odrzana je
polugodiSnja konferencija "NaSih
novina".
Na konferenciji je bilo govora o
odnosima sa predstavnicima SFRJ,
o potpornim organizacijama, o crk-vam- a,
o zenama i omladini, o
nezaposlenosti i opasnosti nuklear-no- g
rata, o kampanji za pove6anje
lista na 16 stranica, o kvalitetnom
poboljSanju lista. Podnijet je finan-cijs- ki
izvjeStaj za proSlu godinu i
izvjeStaj o kampanji za fond za
kupnju nove slovoslagarske maSine.
U referatu je гебепо da treba
nastojati da se odnosi s predstavni-cima
SFRJ poboljSaju.
Mi smo uvijek bili, i biti cemo u
budu6e, za drzavnu zajednicu jugo-slavensk- ih
naroda i narodnosti na
federalnoj osnovi sa socijalistifikim
druStvenim uredenjem. Pravili smo i
greSke. Mi i o nekim medunarodnim
pitanjima piSemo neSto drukCije
nego jugoslavenska Stampa. Ali to
ne bi smjela biti zapreka dobrim
odnosima. Mozda to dolazi otuda
Sto se ne shvaca pravi karakier
атепбко-kanadsk- e emigracije. A
mozda ima i drugih razloga.
Istaknuto je da mi viSe nismo
samo Jugoslaveni, odnosno Srbi,
Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crno-gorc- i,
Muslimani, itd. ve6 smo mi i
Kanadani i Amerikanci, drzavljani
ovih zemalja, pa pored podupiranja
SFRJ mora da drzimo i s naprednim
i demokratskim snagama ovih zema-lja
- "to je zakonitost naSeg opstan-k- a
kao napredne druStvene snage".
PoboljSanje odnosa je od obostra-n- e
koristi.
Dalje je гебепо da mi u Kanadi
i Sjed. Drzavama danas imamo
veliku emigraciju, a veliko je i
potomstvo, osobito u Sjed. Drzava-m- a.
Ali nema organizirane napredne
druStvene snage kao Sto smo nekad
imali. Napredni dio doseljenika je
okupljen oko "NaSih novina". Na
listu je velika odgovornost.
Re£eno je da se u potpornim
organizacijama nalazi nekoliko sto-tin- a
hiljada doseljenika i njihovih
potomaka. O tome treba viSe voditi
габипа. Ove godine odrzat ce kon-venci- je
HBZ i SNS.
Veliki broj naSeg naroda okupljen
je u crkvama — katolidkoj i pravo-slavno- j.
Oko crkava su okupljene i
reakcionarne izbjeglicke snage.
U 6lanku o funkciji radni6ke
Stampe (mart 30, 1983), Dr. Mirko
Markovid je spomenuo dopis objav-Ije- n
ranije u "NaSim novinama" u
kojem je bilo dotaknuto i pitanje
ekonomskih kriza hiperprodukcije,
koje, kako гебе, neizbjezno prate
kapitalisti6ki nacin proizvodnje, ali
je dopisnik kazao da te krize nisu
"boljka samo kapital ist i6kih
zemalja".
Dobro je da je Mirko na to
upozorio.
Citaju6i starokrajsku Stampu иоб-Ijiv- o
je da se tamo govori o
"svjetskoj" ekonomskoj krizi, koja,
toboze, nije mimoisla ni socijalisti6-k- e
zemlje. Sve se trpa u isti koS, a
to, kao Sto Dr. Markovi6 kaze, nije
tocno. Cinjenica je da u socijalisti6-ko- m
пабјпи proizvodnje nema, i ne
moze biti ekonomskih kriza; prosto
zato sto se proizvodnja ne zasniva
na sticanju profita za pojedince Mi
skupine pojedinaca koji kontroliraju
sredstva proizvodnje i raspodjele
Napredni doseljenici su im dozvolili
da tamo slobodno djeluju. Vjeruje-m- o da ce izjave amerifikih i kanad-ski- h biskupa o nezaposlenosti i ekonomskim teSkocama i o opas-nosti- ma nukleamog rata imati efek-t- a na prave vjernike.
Re6eno je da se mora viSe pisati o
polozaju i pravima zene, a isto tako i
omladine. Treba povecati broj su-radni- ka. Treba donositi englesko
Stivo.
NaglaSeno je da je list zadovolja-vajud- e
pisao o opasnostima nuklear-no- g
rata, kao i nezaposlenosti.
Izrazeno je uvjerenje da ce naSi
Citaoci joS viSe sudjelovati u akcija-m- a
koje se vode za osiguranje
svjetskog mira.
PoboljSavanje lista je stalan
posao. Treba raditi da se poveca
broj stranica. I da se unapredi rad
administracije.
Konferenciji je saop6eno da su
naSi primici proSle godine iznosili
$60.205,06, izdaci $63.157,72, pa
imamo deficit od $2.951,66.
Bilo je prijedloga da se poveca
cijena pretplate, a zaklju6eno je da
se ostavi IzvrSnom odboru da to
pitanje razmotri. Sada se pla6a 34
centa za svaki primjerak lista koji se
Salje u USA i prekomorske zemlje.
Saopdeno je da je kampanja za
fond za kupnju nove slovoslagarske
maSine bila vrlo uspjeSna; sabrano
je $20.950. U toku su pregovori za
kupnju takve maSine.
Prihvaden je prijedlog da se pode
u kampanju za 200 novih pretplata;
kampanja da traje do 1. novembra,
kada se navrSava 52. godina naSe
Stampe.
Bilo je i prijedloga da se trazi 300
novih pretplata, jersamo to mo2e da
osigura da se tiraz pove6a za 200,
poSto ce neke pretplate biti izgublje-n-e.
NaglaSeno je da se istekle
pretplate trebaju bolje obnavljati i
ako se budu obnavljale, sa 200 novih
mo6i 6e se preci na povecanje lista
na 16 stranica.
UCesnici u diskusiji su stalno
naglaSavali da se "ne treba zatrCava-ti- "
u povecanju lista na 16 stranica.
Sada svi treba da se zalozimo da
se pretplate obnove i da se dobije
200 novih.
Na kraju je izvrSena reorganizacija
IzvrSnog odbora, koji sada ima devet
6lanova.
ve6 na drustvenoj svojini i druStve-ni-m
potrebama.
Citaoci бе se sjetiti da je joS prije
objavljivanja napisa dra. Markovi6a,
objavljen jedan б1апак u kojem je
dopisnik upozorio kako kapitalistib-k- a
Stampa stalno piSe o "svjetskoj"
ekonomskoj krizi i objavljuje svako-jak- a
natucanja o navodnim "slabos- -
tima" u privredi Sovjetskog Saveza i
ostalih zemalja socijalisti6ke zajed-nic- e.
Ona to svjesno 6ini sa ciljem
da zavede Siroke slojeve pu6anstva,
osobito radni6ku klasu, koju svaka
ekonomska kriza najteze pogada.
Kao Sto Dr. Markovi6 kaze, privredne
krize su svojstvene kapitalisti6kom
пабјпи proizvodnje. Mirko je to
ргШбпо dobro objasnio, uklju6uju6i
i revizionisti6ke pojave i njihovo
Steto6instvo.
Usput zelim upozoriti da je u
б1апки "Rooseveltov New Deal"
(mart 16) робтјепа krupna greSka
tamo gdje pisac spominje otpor
Vrhovnog Suda Rooseveltovim re- -
I
Marijan Kruzi6
i MiloSGrubi6
ШШШШШШ¥ШжШШЖШШ?!?Гг- - 'vr
l2ж..шУгSHs&J!r'? fiorvTvMf&'TNl
MikeGrbich
епжамх &:тм2 -- г~ атшшшл 'i--:- .
т§тч "жкга. иж
Ifv, £Hn' .'Л,: ' & $Џ?Ч t!-- V'i?;."l
-- Ш
Bozo Pavkovi6
¥.-?- '. Ч
IONJEZAPROBE
Joe Clark, koji se opet natje6e za
vodu Konzervativne stranke je izja-vi- o
da se on slaze da se u Kanadi
vrSe probe krstare6ih raketa (Cruise
missile).
To je stanoviSte i Konzervativne
stranke, ali Sestorica njezinih б1апо-v- a
u parlamentu su iz izjasnili protiv
proba.
formama. Naime, гебепо je da je on
savladao taj otpor pove6anjem broja
sudaca svojim sljedbenicima, da
dobije vecinu. Istina, on je imao tu
namjeru, ali ju nije uspio provesti.
Kongres se nije suglasio, pa Vrhovni
Sud i danas broji samo devet
6lanova.
Stari citatelj
Poslijeratni dotepenac iz starog
kraja po imenu Mladen Giunio, s
nekakvom doktorskom titulom i
pridjevkom Zorkin, koji se ve6
nekoliko godina parnifii s Juricom
Kmjevi6em i njegovim starim pred-ratni- m
"seljacima" za kontrolu tako-zvan- e
Selja6ke stranke u Kanadi,
objavio je u glasilu svoga krila te,
nazovi stranke, navodni razgovor s
nekim Vladimirom Vidovi6em isti6u-6- i
njegov informerski rad u Kanadi i
Sjedinjenim Drzavama.
Kad je 1946. stigao na ameri6ki
kontinent kolale su glasine na
temelju njegova vlastitog pripovje-danj- a
da je pobjegao u London joS
prije oslobodenja zemlje. Bojao se
je nove narodnevlasti koja je uskoro
bila uspostavljena u Splitu, jer je za
vrijeme talijanske okupacije, navod-n- o,
6inio usluge Englezima.
StigavSi na ameri6ki kontinent,
nastavio je sa svojim starim zana-to- m.
Kaze da je najprije otiSao u
Ottawu i trazio da ga prime u
Senatu. Bio je, kaze, primljen 27.
lipnja (juna) 1947. i ispitivan dva
sata. Pozirao je kao "stru6njak" za
navodnu "komunisti6ku opasnost".
Dali su mu, kaze 26 "komunisti6kih"
novina, da analizira "6lanke i oglase
kojima se truju iseljenici".
Giunio se takode hvali kako je
takoder bio pozvan i pred Kongres
SAD u Washingtonu, da "obrazlozi
teoriju o komunisti6koj konspira-ciji- ".
Bio je, tvrdi, tri puta ispitivan
pred Kongresom, onda je takoder
bio pozvan pred State Department i
tamo bio ispitivan tri dana. Dalje
kaze: "Tu sam udario najtezu Stetu
komunistima, jer je State Depar-tment
na temelju mojih dokaza o
komunisti6koj konspiraciji od 1942.,
kao i od Kongresa Slavena u
Detroitu i onoga 1945. u Chicago,
odlu6io zabraniti izdavanje putni-c- a
ameri6kim gradanima koji poti6u
iz drzave iza 'zeljezne zavjese' ".
Ne dvojimo da je u Kongresnim
odborima i State Departmentu bilo
profaSisti6kih elemenata. Bilo ih je i
za vrijeme Rooseveltova zivota. On
je sam gledao s prezirom na Sefa
Neameri6kog odbora Predstavni6-ko- g
Doma, Martina Diesa, i smatrao
ga tako odvratnim da je javno znao
re6i da ga se "ne bi zelio dotaknuti
ni sa deset stopa duga6kom mot-kom- ".
I bivSi kraljevski diplomat, sada
ustaSki apologeti6ar, Pogdan Radi-c- a,
pisao je ve6 viSe puta o svojim
informerskim djelatnostima u Wa-shingtonu.
Bilo je i drugih, poput
DinkaSuljka, koji su zasluzili prezir
svih 6estitih ameri6kih Hrvata, koji
su se zduSno zalagali za poraz
nacio-faSisti6k- ih osvaja6a i njihovih
kvizlinga u starom kraju.
Americki Hrvat
Nedavnoj rimskoj manifestaciji
protiv gladi u svijetu izobilja (sudje-lova- li
su i neki nobelovci, uz
obaveznog Marca Pannellu, koji se
fizidki dobrano stanjio od destih
Strajkova gladu protiv gladi) vaian
doprinos je dao direktor Svjetske
zdravstvene organizacije koje je
pruiio na uvid (i razmiSljanje) dvije
brojke:
— 5000 rn Hijuna djece u svijetu trpi
od pothranjenosti,
— ove 6e godine od gladi umrijeti
(ako se neSto nepoduzme, a пебе se
vjerojatno niSta poduzeti) devet
milijuna djece.
To je svijet u kome se bojimo da ne
izbije rat. Zar on ved ne traje?
— JoSko PalavrSic
("Vjesnik")