Nase Novine, June 22, 1983

              ,1.
- .,v. r' May 4,1983, NASE NOVINE -1- 1 Viiesti iz Juaoslaviie
SISS3Z2£SSE22SSE3Z2ZE!3SEi JJ222nS ,....,. ,....,,, .-- -.. ,„-,,-:-,- n.m ati'-VJig-ig"
af-.g."."'1?.1'""''""!"'!.-"!.1'"-
?;;."1.:;.1
чЖч%гм; ?? '. . :,. s , ,:_-- - y f r '
"PLAOA" 60
POSTO ZAPOS- -
ss@lj®siies
SARAJEVO, Tanjug — Matica
iseljenika Bosne i Hercegovine ost-varu- je
sve uspjeSniju informativnu,
kulturno-prosvjetn- u i sportsku su-radn- ju
sa naSim iseljenicima i
njihovim potomcima iz cijelog svije-t- a.
Ta suradnja posebno je proSirena
u protekle cetiri godine — гебепо je
danas u Sarajevu na konstituirajucoj
sjednici Republicke konferencije
Matice iseljenika BiH.
U posljednje 6etiri godine ova
republika bila je domacin tridesetak
folklornih i drugih grupa iseljenika iz
cijelog svijeta. Znafcajno je — kako
je receno — da kod naSih radnih
ljudi i gradana sve vi§e ovladava
svijest o tome da suradnja sa
iseljenicima jeste i mora biti sastav-n-i
dio spoljne politike naSe zemlje.
U narednom periodu treba stalno
poboljSavati postojede i iznalaziti
nove oblike suradnje sa naSim
iseljenicima i njihovim potomcima.
Posebno se — kako je zaklju6eno —
mora ubrzati aktivnost na izdavanju
prikladnog udzbenika o пабој zemlji
za potomke naSih iseljenika.
Na ovoj sjednici za predsjednika
Republi6ke konferencije Matice ise-ljenika
BiH izabran je Sukrija Uzuno-vi- c,
6lan PredsjedniStva RK SSRN
BiH.
primjenasunCeve energije
Neki hoteli u Dalmaciji koji su se
upustili u primjenu sunceve energi-je,
ostvaruju i prve uStede. Primjeri-c- e,
hotel "Albatros" iz Cavtata uz
ротоб ugradenih postrojenja za
zagrijavanje vode u jednom danu u
punoj sezoni osigurava 50.000 litara
vode zagrijane na izmedu 40 i 45
stepeni C. Lani je "Albatros" na taj
na6in uStedio viSe od 75.000 litara
tekudeg goriva, vrijednog dva mili-jun- a
dinara.
SLOVENSKI VOCNJACI U BANATU
ZRENJANIN — Radna organizacija "Fruk-tal- "
iz AjdovS6ine, poznati proizvodac
sokova, udruiila je preko 25 milijuna dinara
za podizanje vocnjaka u Banatu. U selu
Kleku, nedaleko od Zrenjanina, ve6 je робе1а
sadnja prvog od planiranih 40 hektara pod
marelicama, a na јоб 60 hektara naci ce se
viSnje, tresnje i breskve. S poljoprivrednim
dobrom "Zrenjanin", odnosno OOUR
"Rasadnik", slovenski proizvodaC
sokova potpisao je sporazum o financiranju
podizanja vocnjaka, a zauzvrat 10 godina ce
preuzimati cjelokupnu proizvodnju voca po
trziSno] cijeni.
ISLAMSKI SKUP
BAGDAD, Tanjug — Vrhovni poglavar
Islamske zajednice Jugoslavije reis-ul-ule- ma
Hadii Nairn efendija Hadziabdic,
pozlvajudi se natradlcije Korana, zalozlo se
za hitno miroljubivo гјебепје ira6ko-iransk- og
rata. Govoreci na velikom skupu vjerskih
islamskih voda iz oko 50 zemalja, koji se
odrzava u Bagdadu, on je, izmedu ostalog,
istaknuo da se "jugoslavenska vlada" na
svim medunarodnim forumima zalaze za
mirno rjeSenje sukoba. Reis ul ulema je
podsjetio na stav Jugoslavije da se sukobi
slicne vrste moraju rjeSavati iskljufcivo
mirnim putem kroz pregovore.
Reis-ul-ule- ma Hadziabdic je u govoru
pred udesnicima skupa istaknuo da su
vjerske stobode u Jugoslavlji zagarantlrane
Ustavom. On je iznio i statisti6ke podatke o
broju muslimana u Jugoslavlji, kao i o
islamskim vjerskim institucijama u zemlji.
Чг. Чч. W.KSri rati --ЛЧмакЗЖ , ~. --ssfisv - .„ ~-",- '~zr . ,.~" '-- _-', jt. ; p"-.u_- ~
Na raznim stranama Kanade i
Sjed. Drzava, kuda stize list "NaSe
novine", ima na§ih ljudi iz Novog
Pazara i okoline. Njih sigurno
zanimaju vesti iz rodnoga kraja, i za
njih pi§em ove redove.
Novi Pazar je zaista novi grad,
roden nedavno na temeljima starin-ski- h
sandza6kih киба, povu6enih
stidljivo iza visokih zidova, zavu6e-ni- h
medu zelenilo zbunova i mirisa-vo-g
cve6a. Retko se susredu boso-nog- e
kone §to kao lepooke srne u
nanulama, s kamena kaldrme na
kamen gaze i zure u susednu avliju
svojoj koni na kahvu. Danas su to
vec povijene starice na koje paze
unuke da bezbedno predu asfaltnim
Kroz Homolje — perom i kamerom
Homolje — Sumovite Homoljske i zivopis-n- e
GornjaCke planine, kao i prekrasna
planina Beljanica, raspolazu sa velikim
brojem, manjih i vecih, pecina. Neki, bolji
poznavaoci ka2u da In u ovom kraju ima oko
stotinu. PoSto je Homolje od davnina bilo
poznato po hajdu6iji i po gajenju ovaca, one
su svojevremeno najviSe koristile hajducima
i iobanima. Medutim, najviSe su in koristili
cobani, i to za vreme nevremena, kada su se
u njih sa svojim stadlma ovaca sklanjali. Ali,
kako je broj ovaca u Homolju u toku
nekoliko poslednjih godina potpuno deset-kova- n,
jer se ovce danas vrlo retko mogu
videti u ovom delu SR Srbije, homoljske
pecine sada druguju sa slepim miSevima i
zmijama otrovnicamal!
Tomislavl, VUJClC
Veliko Laole
(kod Petrovca na Mlavi)
JUGOSLAVENI U
Prema posljednjim podacima pot-kr- aj
1982, u Zapadnoj Evropi ima
oko milijun Jugoslavena i to 590.000
zaposlenih, a ostalo su dlanovi
porodice. U SR Niemadkoj je
632.000, od toga zaposleno 320.000,
uAustriJi 130.000 (95.000), Francus-ko- j
78.000 (42.000), Svicarskoj
86.000 (70.000). U Svedskoj 51.000
(22.000). Od toga 5 posto su
muSkarci 45 posto tene, tredina
ispod 35 godina, tredina strudnjaka i
kvalificiranih radnika. Svi oni borave
u inozemstvu prosjedno 12 godina.
--
. " ,rv' . - r"--.- " i,~trj~Kr £ —h"rJ' £Г4..".,"V ЛЈ'Г. =
-- . i- - tty Љ," - v t } " ,, 'i-- . S
putem, dok nisu naisla brza kola,
limuzine i kamioni.
Danas se samo preprifiava o
minulim vremenima, spominju se
zbog uspomena, a nove planske
ku6e lepotice divno ргШбе svakom
stanovniku bivSe kasabe. Ali su
mudri neimari preneli mnoge starin-sk- e
elemente lepote i uzitka iz
nekada§njih avlija i sagradili кибе
naSeg domaceg stila, kakvih nema
ni u najblizoj susednoj okolini: uz
glatke stazice pune su avlije zelen-kad- a,
zumbula i sardona, Sarene
koprivice i bosiljka, toga Sto se
poklanjalo devojci kada se aSikovalo
i uzdisalo. I prozori su nasi zadrzali
obelezja uglova gde se muhabeti
ispod tanke koprenaste zavesice, a
povetarac njome maSe kao lepezom,
rashladuje i propu§ta zvuke molitve
sa minareta, i tonove nove muzike
"Mala, mala, iz Novog Pazara".
Nema coveka koji je 6uo za Novi
Pazar a da nije био za hotel "Vrbak"
— novoga lepotana u obliku broda
Sto stoji na obali reke RaSke i
raznosi po svetu istoriju proSlosti i
sadaSnjosti. U torn zdanju bili su
ugoSceni mnogi naSi zemljaci —
iseljenici koji su dolazili da obidu i
Stari kraj. Oni su dolazili sa kanad-sko-ameri6k- og
kontinenta, videli
svojim o6ima, doziveli i zapamtili
zauvek lepote naSeg zavi6aja, puno-g- a
spomenika stare i nove kulture.
Do6eka6emo i njihove potomke joS
lep§e, prihvatajuci ih u okrilje grada
gde mi zivimo svoj novi vek.
Dusanka Licina
Novi Pazar
o o
BEOGRAD — Najavljujuci predstojedu
zajednicku sjednicu SkupStine Saveza kul-turno-prosvje- tnih
zajednica Jugoslavije i
Saveznog odbora Sindikata radnika u djelat-nostim- a
obrazovanja, znanosti i kulture
Jugoslavije, koja ce biti posvedena aktual-ni- m
pojavama triiSta kulture, sekretar
PredsjedniStva Saveza KPZ Vojislav Marko-vi- 6,
u utorak je na konferenciji za novinare
iznio niz zanimljivih podataka o tome kamo
se "kotrlja" dinar radnog dovjeka i gradanina
namijenjen kulturi.
Pri tome, do tih podataka morala je tragati
sama struCna sluiba Saveza KPZ, jer se time
ne bavi ni jedna institucija — od statlstike,
SDK, pa sve do Zavoda za proufiavanje
kulturnog razvitka. Da jetopopust, pokazuje
i ova slika:
Godine 1981. radni ljudi I gradani izdvojili
su za kulturna dobra I usluge 45,9 mllljardi
(novih) dinara, Sto je 6etlri puta viSe nego
PROSJEKA
BEOGRAD, Tanjug — Oko 60 posto
zaposlenih sada ima osobni dohodak nizi od
prosjecnog koji u ovoj godini iznosi 12.500
dinara. I veliki broj penzionera ima niska
osobna primanja — ne prelazi 60 posto od
prosjecnog osobnog dohotka zaposlenih.
Zato su ove kategorije radnika i clanova
njihovih obitelji najviSe ugro2eni stalnim
rastom cijena koje su u oZujku ove godine u
odnosu na proSlu godinu povecane vec za 20
posto.
Stalnim povecanjem cijena nitko ne
dobiva, ali svi gube. Polozaj grana i
grupacija ni uz pomoc vecih cijena se ne
mijenja pa time ni polozaj radnika u njima.
Treba se zato suprotstaviti svim pokuSajima
drZavnih organa i tehnokratske strukture da
odobravaju povedanja cijena i istodobno
tvrde kako na taj na6in 5tite Zivotni standard
radnika.
JEDAN LIJECNIK NA
620STANOVNIKA
LJUBLJANA, Tanjug — S jednim Нјебт-ko- m
na 620 stanovnika i 6,9 bolesniikih
kreveta na tisucu stanovnika Slovenija se
svrstava medu zemlje sa dosta razvijenim
zdravstvenim standardom. Takav polozaj, a i
potrebe cjelokupne zdravstvene djelatnosti i
farmaceutske industrije ukazuju da sloven-sk- o
zdravstvo treba joS viSe da se ukljuCi u
medunarodnu suradnju na torn podrufcju. To
se odnosi i na zemlje u razvoju, i na razvijene
zemlje.
O ovim pitanjima je bilo rijedi na
savjetovanju o medunarodnoj suradnji Slo-veni- je
sa inozemstvom, na kojem je ukazano
na konkretne korake za organlziraniji nastup
i dugorofiniju usmjerenost, suradnje u
zdravstvu.
NOVI ZAKON O NACIONALNOM
PARKU "OERDAP"
BEOGRAD — Nacionalni park "Oerdap"
bide ubudude ve6i za oko 14.000 hektara i
prostirace se, obalom i priobaljem Dunava,
od drevnoga gVada Golupca pa nizvodno sve
do Oerdapskog jezera i Hidroelektrane, na
ukupnoj povrSini od 64.000 hektara. O
uredenju i zaStiti obilja kulturno-istorijski- h
spomenika (Lepenski vir, Trajanova tabla I
dr.) i o£uvanju prirodnih lepota starace se
Samoupravna interesna zajednica za nacio-nalni
park "Oerdap", 6ije se osnivanje
predvida u bliskoj budu6nosti.
Kulturno-umjetnick- o
drostvo Rugina i
Ukrajinaca
OSUEK (a E.) - Na poticaj omladine,
uz podrsku drastveno-politicki- h organi-zacija
Osijeka i Saveza Rusina i Ukrajina-ca
SR Hrvatske, u Osijeku ce se osnovati
kulturno-umjetnick- o drustvo Rusina i
Ukrajinaca."
© 1
Sto je za iste svrhe skupljeno u svim
SIZ-ovi- ma kulture (ima ih 527 u Jugoslavlji).
OCigledno da je interes gradana za kulturu
ve6i nego Sto se to pokazuje kroz SIZ-ov- e.
Tih 45,9 milijardi u орбој i zajedni6koj
potroSnji 6ini 5,9 posto, u osobnoj 4,02, a u
druStvenom prolzvodu 2,08 posto.
Za knjige I dasopise te 1981. godine
gradani su dali devet milijardi (novlh) dinara,
Sto pokazuje da je triiSte knjige u nas Ipak
dosta razvijeno. Naravno, mnogo je razvije-ni- ji
promet preko estrade, gdje je u toj
godini ostvareno oko 73 milijarde (novlh)
dinara. Zanimljlvo je da "izvikani" nogomet
godiSnje odnosi mnogo manje sredstava —
24,9 milijardi dinara.
Konstatacija naSeg sugovornika Vojislava
Markovica je da je nesumnjivo razvljena
trziSna razmjena i u oblasti kulture, da se I tu
ostvaruje znatan dio dohotka i da se toj
pojavi ubudu6e mora posvetiti mnogo ve6a
paznja.
mm