000567 |
Previous | 9 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Lima (Tanjug) — Jedana-es- t
milijuna Cileanaca иб1о
je u petu godinu zivota u
sumomoj atmosferi dano-побпо- д
straha, osobne nesi-gurnos- ti,
terora i sve ve6e
nezaposlenosti i вкиробе.
Tu atmosferu je, kao jedi-n- u
mogudnost svog opstan-k- a
na vlasti, Cileu silom
nametnula vojna hunta s ge-neral- om
Augustom Pinoche-to- m
Ugarteom na бе1и. Јоб
11. rujna (septembra) 1973.
godine, odnosno istoga da-n- a
kad je pu6isti6kom zavje-ro- m
vjerolomnih oficira oko
Pinocheta nasilno sruSena
tadaSnja legitimna vlada na-rodn- og
jedinstva ustavnog
predsjednika Salvadora Al-lend- ea,
koji je istoga dana,
pruzaju6i otpor pufiistima,
ubijen.
Od toga dana, Cile bez
prekida zivi pod rezimom
opsadnog stanja i побпод
policijskog sata, koji je uvela
Pinochetova vojna hunta na
dan puca i odrzava ga do
danaSnjeg dana.
Prema vijestima iz Santia-g- a,
6ileanski vojni diktator
Pinochet je, na cetvorogo-diSnjic- u
риба, izjavio da 6e u
Cileu i dalje ostati na snazi
rezim opsadnog stanja i
no6ni policijski sat. Politi6-k-e
stranke su raspuStene, a
aktivnost sindikata prakticki
опетодибепа, zatvori se
danono6no pune fiileanskim
rodoljubima, dok svaki peti
stanovnik te andske zemlje
nema zaposlenja.
Nadnice i place danas vri-je- de
upola manje po svojoj
kupovnoj moci u usporedbi s
njihovom realnom vrijednoS-c- u
iz 1972. godine, kada je u
Cileu na vlasti bio prvi, legal- -
zaduzenjima"
novinara objaviti
idudeg mjeseca.
Sudenje terorlstlma
Krpan i Perovi6 optu2eni za
pokuSaj ubojstva
Disseldorf (Tanjug) — Po--
slije petnaest mjeseci istra
ge, u Disseldorfu je za 21.
bilo zakazano su--
Ш
no izabrani socijalisti6ki re-zim
u Latinskoj Americi.
Procjenjuje se da je samo
u prve dvije godine "pinociz-ma- "
dopalo zatvora viSe od
180.000 stanovnika. Od te
ogromnearmije pohapSenih,
pred sudove je izvedeno
samo — 2000. Na listi nesta-li- h
ve6 je viSe od 2500 Pino-chetov- ih
zato6enika. Cak
50.000 gradana Cilea, mora-l- o
je potraziti spas u bijegu
preko granice.
Ukopan u "zivo blato"
stranih dugova, koji ve6 pre-таби- ји
5 milijardi dolara,
Pinochetov faSistifiki rezim
gotovo svaki drugi dolar,
zaraden izvozom cileanske
robe, moraodvajati za р1аба-nj- e
prispjelih rata i kamata
na te dugove.
Uz prijetedu
industrije i visoku stopu
mflacije, Pinochetova vojna
hunta odrzava se na vlasti
sistemom policijske prisile.
ZastraSivanjem i samovolj-ni- m
hapSenjima onih koje
smatra "opasnim protivni- -
cima .
Suzbijajuci na taj naCin
svaku perspektivu izlaska
Cilea iz ove te§ke politi6ke i
ekonomske situacije, Pino- -
chet je u nedavnom govoru,
na seoi svojstven, sarKasu-6a- n
na6in, "dopustio mogu-6nost- "
da njegova hunta,
eventualno, ustupi vlast civi-lim- a
— 1986. godine.
IZrael OStajena
Washington — Po razgo--
vorima sa predsjednikom
Carterom. zraelski ministar
vanjskih poslova MoSe Dajan
rekao je na konferenciji za
be da su njihovi novinarl
istodobno bill i suradnici
obavje6tajne sluZbe.
Spijunaza— "usputna
zaduzenja"400 novinara
New York (AP) — ViSe od Prema tvrdenju lista, ko- -
400 ameri6kih novinara u riste6i se paravanom dopi- -
proteklih 25 godina IzvrSili snika iz inozemstva, za
su odredene zadatke za Cen- - CIA-- u su radili i suradnici
tralnu obavjeStajnu agenciju najvecih agencija AP, UP! i
Reuter, listova "New York
(CIA) dok su obavljall redov- - Tlme8.. -- Post", "News- -
ne novlnarske zadatke za week", "Herald Tribune" i te- - svoje listove, radio ili tv mre-- evlzljskih mreza NBCf ABc,
ze. To objavljuje njujorSki CBS. Predstavnici svih optu-6asop- is
"Rolling Stone", tvr- - 2enih listova i tv stanica, me-de- 6i
da ce detalje o ovim dutim, odbacili su te optu2- -
"usputnim a-meri- 6kih
po6etkom
September
stagnaciju
denje teroristima Marku Kr--
panu i Pavlu Perovi6u, koji
su proSle godine pokuSali
ubiti jugoslavenskog vice-konzu- la
Vladimira Topi6a.
Javni tuiilac u Disseldorfu
tereti Krpana i Perovica za
pokuSaj ubojstva.
Krajem decembra profile
godine Pavle Perovic uspio
je da pobjegne usred dana iz
zatvora u Kelnu pa se preba-ci- o
u Kanadu, gdje je uhva-ce-n
i na zahtjetf organa SR
NjemaCke vracen u istrazni
zatvor u Disseldorfu.
Duga i spora istraga oko
ovog zlo6ina, ciji su vinovni-c- i
uhvaceni nadjelu, ubrzana
je u posljednje vrijeme.
Buconjic
odgovara
za pokusaj
dvostrukog
ubojstva
Bonn (Tanjug) — U Min-chen- u
je pred vijecem pokra- -
jmskog suda робе!о sudenje
39-godi§nj- em emigrantu
Scepu Buconjidu, koji je u
jesen 1975. godine poslao
dvije eksplozivne poSiljke
clanovima jugoslavenskog
Generalnog konzulata u gla- -
vnom gradu Bavarske. Bu-conj- i6
je tako, prema optuz-ni- ci
"pokuSao izvr§iti dvos-truk- o
podmuklo ubojstvo".
ZahvaNuju6i oprezu na§ih
diplomatsko-konzularni- h
predstavnika i Minchenu, na
koje su smrtonosne poSiljke
bile adresirane, рокибај ate-nta- ta
je propao.
Drzavni tuiilac dr Herbert
Kraft naveo je u optuznici da
je u istrazi, u Buconjicevom
stanu pronadena municija.
Istrazni organi utvrdili su da
je Buconjid u pripremanju
atentata imao dva sau6esni- -
IStim pOZICIjama
Stampuda Izrael nece nikada
dozvoliti osnivanje palestin--
ske drzave.
Izrael se, rekao je јоб
Dajan, пебе odreci ni Citavog
okupiranog teritorija. Neki
dijelovi' tog teritorija bi bili
ustupljeni susjednim arap-ski- m
zemljama, a &o se ti6e
Palestinaca — oni mogu
"ako ho6e" iivjeti zajedno sa
Zidovima. Izrael takoder od-bi- ja
da pregovara sa Palesti-nski- m
oslobodilafiklm po-kreto- m,
ali bi kao pristao da
PLO роба1је nekoliko svojih
predstavnika u sastavu jor-dans- ke
delegacije na even-tualn- u
konferenciju u 2ene-v- i.
Sjedinjene Driave navod-n- o
urgiraju obnavljanje 2e-nevs- ke
konferencije i prista-l-e
bi da istoj prisustvuje i
PLO, ali pod uvjetom da
Palestinci pristanu na rezo-luci- ju
UN kojom se prlznaje
postojanje izraelske drzave.
= U vi§e od 20 americkih gradova odrzane su demonstracije za Ц
Ц oslobodenjedesetonce crnaca koji su osudeni na dugogodis- - =
f§ nju robiju (ukupno 282 godine!) zatoStosu se borili za ravno- - =
s pravnost amerifikih gradana erne koie. Naslici: Demonstraci- - 5
5 ja pred uredom Demokratske partije u New Yorku =
lllllllllllllllllllllllllllllllllilllllinillilllllllllllllllllllllllllllllliilllllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllllll
ka, ali oni nisu pronadeni.
Eksplozivne poSiljke bile su
izradene tako Sto je u debe-lo- j
knjizi napravljeno lezi§te
za eksploziv koji se imao
aktivirati cim bi netko knjigu
рокибао otvoriti. Optuzeni
Buconji6 je na prvom saslu-бапј- и
poricao da stoji u bilo
kakvoj vezi s pokuSajem
atentata. Kada mu je skrenu- -
SAD — SSSR
Sovjetskim
sindikalistima
otvorena vrata
Washington (Reuter, AFP)
— Prvi put od po6etka "hlad- -
nog rata State Department
jf- - kako javlja AFP, odobrio
cetvprici sovjetskih sindi- -
Kdimn ruKovoauaca aa pos-jet- e
Sjedinjene Americke Dr-zav- e.
Sovjetski rukovodioci do-puto- vat
6e u SAD na poziv
"Sindikata za akciju i demo-kracij- u"
u Chicagu.
Odluka da se sovjetskim
sindikalnim rukovodiocima
odobri viza, u skladu je s li-beraliz-acijom
атепбке poll-tik- e
u pogledu ulaska u SAD
predstavnika komunistidkih
partija i organizacija.
sredstva da omogu6i pales-tinsko- m da nsnnstavi
svoju drzavu. Ovo je izjavio
saudijski ministar spoljnih
ta paznja na dinjenicu da su
na knjizi koju je poslao
Jugoslavenskom Konzulatu
pronadeni otisci njegovih
prstiju, on je, pritisnut doka-zim- a,
робео ponavljati, kako
je to "svejedno, jer kad bi
pronaSli otiske svih njegovih
deset prstiju, on sa tim aten-tatim- a
nema ni§ta zajedni6-ko- ".
Sudenje se nastavlja.
220.000
Zairaca u
izbjeglickim
logorima
Luanda — Kako javlja
kubanska novinska agencija
Prensa Latina iz Luande, naj-man- je
220.000 zairskih izbje-glic- a
zivi u improviziranim
logorima u pograni6nim an-golski- m
provincijama Luan-da
i МобЈко, na istoku ove
afri6ke zemlje.
Ovaj dio Angole nedavno
je posjetila delegacija Ujedi-njeni- h
naroda, koju je vodio
visoki komesar za izbjeglice
Nicolas Bawakiri. On je kao
uzroke masovnog 'bjezanja
Zairaca iz provincije Kivu i
Saba naveo progone i teror
zairskih trupa.
raditi na tome da se Izrael
Povu6e sa svih okupiranih
arapskih teritorija.
Saudijska Arabija podriava
stvaranje palest inske drzave
Rijad (SPA) — Saudijska poslova princ Fejsal, doda- -
Arabija бе UpOtrebiti SVa „Л на Ло RauHiiska Arahiia
narodu
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 02, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-09-28 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000037 |
Description
| Title | 000567 |
| OCR text | Lima (Tanjug) — Jedana-es- t milijuna Cileanaca иб1о je u petu godinu zivota u sumomoj atmosferi dano-побпо- д straha, osobne nesi-gurnos- ti, terora i sve ve6e nezaposlenosti i вкиробе. Tu atmosferu je, kao jedi-n- u mogudnost svog opstan-k- a na vlasti, Cileu silom nametnula vojna hunta s ge-neral- om Augustom Pinoche-to- m Ugarteom na бе1и. Јоб 11. rujna (septembra) 1973. godine, odnosno istoga da-n- a kad je pu6isti6kom zavje-ro- m vjerolomnih oficira oko Pinocheta nasilno sruSena tadaSnja legitimna vlada na-rodn- og jedinstva ustavnog predsjednika Salvadora Al-lend- ea, koji je istoga dana, pruzaju6i otpor pufiistima, ubijen. Od toga dana, Cile bez prekida zivi pod rezimom opsadnog stanja i побпод policijskog sata, koji je uvela Pinochetova vojna hunta na dan puca i odrzava ga do danaSnjeg dana. Prema vijestima iz Santia-g- a, 6ileanski vojni diktator Pinochet je, na cetvorogo-diSnjic- u риба, izjavio da 6e u Cileu i dalje ostati na snazi rezim opsadnog stanja i no6ni policijski sat. Politi6-k-e stranke su raspuStene, a aktivnost sindikata prakticki опетодибепа, zatvori se danono6no pune fiileanskim rodoljubima, dok svaki peti stanovnik te andske zemlje nema zaposlenja. Nadnice i place danas vri-je- de upola manje po svojoj kupovnoj moci u usporedbi s njihovom realnom vrijednoS-c- u iz 1972. godine, kada je u Cileu na vlasti bio prvi, legal- - zaduzenjima" novinara objaviti idudeg mjeseca. Sudenje terorlstlma Krpan i Perovi6 optu2eni za pokuSaj ubojstva Disseldorf (Tanjug) — Po-- slije petnaest mjeseci istra ge, u Disseldorfu je za 21. bilo zakazano su-- Ш no izabrani socijalisti6ki re-zim u Latinskoj Americi. Procjenjuje se da je samo u prve dvije godine "pinociz-ma- " dopalo zatvora viSe od 180.000 stanovnika. Od te ogromnearmije pohapSenih, pred sudove je izvedeno samo — 2000. Na listi nesta-li- h ve6 je viSe od 2500 Pino-chetov- ih zato6enika. Cak 50.000 gradana Cilea, mora-l- o je potraziti spas u bijegu preko granice. Ukopan u "zivo blato" stranih dugova, koji ve6 pre-таби- ји 5 milijardi dolara, Pinochetov faSistifiki rezim gotovo svaki drugi dolar, zaraden izvozom cileanske robe, moraodvajati za р1аба-nj- e prispjelih rata i kamata na te dugove. Uz prijetedu industrije i visoku stopu mflacije, Pinochetova vojna hunta odrzava se na vlasti sistemom policijske prisile. ZastraSivanjem i samovolj-ni- m hapSenjima onih koje smatra "opasnim protivni- - cima . Suzbijajuci na taj naCin svaku perspektivu izlaska Cilea iz ove te§ke politi6ke i ekonomske situacije, Pino- - chet je u nedavnom govoru, na seoi svojstven, sarKasu-6a- n na6in, "dopustio mogu-6nost- " da njegova hunta, eventualno, ustupi vlast civi-lim- a — 1986. godine. IZrael OStajena Washington — Po razgo-- vorima sa predsjednikom Carterom. zraelski ministar vanjskih poslova MoSe Dajan rekao je na konferenciji za be da su njihovi novinarl istodobno bill i suradnici obavje6tajne sluZbe. Spijunaza— "usputna zaduzenja"400 novinara New York (AP) — ViSe od Prema tvrdenju lista, ko- - 400 ameri6kih novinara u riste6i se paravanom dopi- - proteklih 25 godina IzvrSili snika iz inozemstva, za su odredene zadatke za Cen- - CIA-- u su radili i suradnici tralnu obavjeStajnu agenciju najvecih agencija AP, UP! i Reuter, listova "New York (CIA) dok su obavljall redov- - Tlme8.. -- Post", "News- - ne novlnarske zadatke za week", "Herald Tribune" i te- - svoje listove, radio ili tv mre-- evlzljskih mreza NBCf ABc, ze. To objavljuje njujorSki CBS. Predstavnici svih optu-6asop- is "Rolling Stone", tvr- - 2enih listova i tv stanica, me-de- 6i da ce detalje o ovim dutim, odbacili su te optu2- - "usputnim a-meri- 6kih po6etkom September stagnaciju denje teroristima Marku Kr-- panu i Pavlu Perovi6u, koji su proSle godine pokuSali ubiti jugoslavenskog vice-konzu- la Vladimira Topi6a. Javni tuiilac u Disseldorfu tereti Krpana i Perovica za pokuSaj ubojstva. Krajem decembra profile godine Pavle Perovic uspio je da pobjegne usred dana iz zatvora u Kelnu pa se preba-ci- o u Kanadu, gdje je uhva-ce-n i na zahtjetf organa SR NjemaCke vracen u istrazni zatvor u Disseldorfu. Duga i spora istraga oko ovog zlo6ina, ciji su vinovni-c- i uhvaceni nadjelu, ubrzana je u posljednje vrijeme. Buconjic odgovara za pokusaj dvostrukog ubojstva Bonn (Tanjug) — U Min-chen- u je pred vijecem pokra- - jmskog suda робе!о sudenje 39-godi§nj- em emigrantu Scepu Buconjidu, koji je u jesen 1975. godine poslao dvije eksplozivne poSiljke clanovima jugoslavenskog Generalnog konzulata u gla- - vnom gradu Bavarske. Bu-conj- i6 je tako, prema optuz-ni- ci "pokuSao izvr§iti dvos-truk- o podmuklo ubojstvo". ZahvaNuju6i oprezu na§ih diplomatsko-konzularni- h predstavnika i Minchenu, na koje su smrtonosne poSiljke bile adresirane, рокибај ate-nta- ta je propao. Drzavni tuiilac dr Herbert Kraft naveo je u optuznici da je u istrazi, u Buconjicevom stanu pronadena municija. Istrazni organi utvrdili su da je Buconjid u pripremanju atentata imao dva sau6esni- - IStim pOZICIjama Stampuda Izrael nece nikada dozvoliti osnivanje palestin-- ske drzave. Izrael se, rekao je јоб Dajan, пебе odreci ni Citavog okupiranog teritorija. Neki dijelovi' tog teritorija bi bili ustupljeni susjednim arap-ski- m zemljama, a &o se ti6e Palestinaca — oni mogu "ako ho6e" iivjeti zajedno sa Zidovima. Izrael takoder od-bi- ja da pregovara sa Palesti-nski- m oslobodilafiklm po-kreto- m, ali bi kao pristao da PLO роба1је nekoliko svojih predstavnika u sastavu jor-dans- ke delegacije na even-tualn- u konferenciju u 2ene-v- i. Sjedinjene Driave navod-n- o urgiraju obnavljanje 2e-nevs- ke konferencije i prista-l-e bi da istoj prisustvuje i PLO, ali pod uvjetom da Palestinci pristanu na rezo-luci- ju UN kojom se prlznaje postojanje izraelske drzave. = U vi§e od 20 americkih gradova odrzane su demonstracije za Ц Ц oslobodenjedesetonce crnaca koji su osudeni na dugogodis- - = f§ nju robiju (ukupno 282 godine!) zatoStosu se borili za ravno- - = s pravnost amerifikih gradana erne koie. Naslici: Demonstraci- - 5 5 ja pred uredom Demokratske partije u New Yorku = lllllllllllllllllllllllllllllllllilllllinillilllllllllllllllllllllllllllllliilllllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllllll ka, ali oni nisu pronadeni. Eksplozivne poSiljke bile su izradene tako Sto je u debe-lo- j knjizi napravljeno lezi§te za eksploziv koji se imao aktivirati cim bi netko knjigu рокибао otvoriti. Optuzeni Buconji6 je na prvom saslu-бапј- и poricao da stoji u bilo kakvoj vezi s pokuSajem atentata. Kada mu je skrenu- - SAD — SSSR Sovjetskim sindikalistima otvorena vrata Washington (Reuter, AFP) — Prvi put od po6etka "hlad- - nog rata State Department jf- - kako javlja AFP, odobrio cetvprici sovjetskih sindi- - Kdimn ruKovoauaca aa pos-jet- e Sjedinjene Americke Dr-zav- e. Sovjetski rukovodioci do-puto- vat 6e u SAD na poziv "Sindikata za akciju i demo-kracij- u" u Chicagu. Odluka da se sovjetskim sindikalnim rukovodiocima odobri viza, u skladu je s li-beraliz-acijom атепбке poll-tik- e u pogledu ulaska u SAD predstavnika komunistidkih partija i organizacija. sredstva da omogu6i pales-tinsko- m da nsnnstavi svoju drzavu. Ovo je izjavio saudijski ministar spoljnih ta paznja na dinjenicu da su na knjizi koju je poslao Jugoslavenskom Konzulatu pronadeni otisci njegovih prstiju, on je, pritisnut doka-zim- a, робео ponavljati, kako je to "svejedno, jer kad bi pronaSli otiske svih njegovih deset prstiju, on sa tim aten-tatim- a nema ni§ta zajedni6-ko- ". Sudenje se nastavlja. 220.000 Zairaca u izbjeglickim logorima Luanda — Kako javlja kubanska novinska agencija Prensa Latina iz Luande, naj-man- je 220.000 zairskih izbje-glic- a zivi u improviziranim logorima u pograni6nim an-golski- m provincijama Luan-da i МобЈко, na istoku ove afri6ke zemlje. Ovaj dio Angole nedavno je posjetila delegacija Ujedi-njeni- h naroda, koju je vodio visoki komesar za izbjeglice Nicolas Bawakiri. On je kao uzroke masovnog 'bjezanja Zairaca iz provincije Kivu i Saba naveo progone i teror zairskih trupa. raditi na tome da se Izrael Povu6e sa svih okupiranih arapskih teritorija. Saudijska Arabija podriava stvaranje palest inske drzave Rijad (SPA) — Saudijska poslova princ Fejsal, doda- - Arabija бе UpOtrebiti SVa „Л на Ло RauHiiska Arahiia narodu |
Tags
Comments
Post a Comment for 000567
