Nase Novine, November 02, 1977

              Besposlica neizljeciva bolest
Posljednji izvjeStaj Statis-ticko- g
ureda Odjeljenja Rada
Sjedinjenih Drzava uzvrpo-Iji- o
je kapitalisti6ke politifia-re- .
NaSli su se na sto muka
kako da objasne najnoviji
porast besposlice, osobito
medu crnackom omladinom.
Nacionalni razmjer bespo-slenos- ti
porasao je proslog
mjeseca (kolovoz) do 7.1
posto sa 6.9 posto koliko je
iznosio u srpnju (julu). Me-duti- m,
razmjer besposlenos-t- i
medu crnadkim radnist-vo- m
porasao je do 14.5
posto, a medu crnackom
omladinom do 40.4 posto.
Ovo su sluzbene brojke
Statistickog ureda federalne
vlade. Medutim, poznata je
cinjenica da sluzbeni podaci
ne odrazavaju stvarno stanje
stvari. Mnogi radnici koji
izgubise posao postage ra-zo6ar- ani,
nakon duzeg traga-nj- a
za poslom i viSe se ne
prijavljuju u drzavnim upo-slenicki- m uredima. Oni koji
iscrpiSe besposleni6ku kom-penzaci- ju
i padose na izrav-n- u
drzavnu potporu (welfa-re),
ne ubrajaju se u statis-tiCki- m
izvjeStajima. Stoga se
slobodno габипа da je raz-mjer
besposlenosti za neko-lik- o
postotaka vecl nego se
sluzbeno priznaje.
Posljednji izvjeStaj Statis-ti6ko- g
ureda zabrinuo je vla-daju- du stranku s predsjedni-ko- m Carterom na celu. On je
u izbomoj kampanji pro§le
godine obedavao poduzeti
stanovite mjere za uposlenje
сгпабкод radniStva, osobito
omladine. Crnci koji polaga-S- e
u njega velike nade razo-бага- бе
se. Kad ga je nedavno
kritizirao direktor konzerva-tivn- e
Urban Lige, §to po
pitanju uposlenja Cmaca ne
polaze dovoljno paznje, pre-dsjedn- ik
se je potuzio da kri-ti- ka
nije pravedna, jer je
navodno u6inio sve Sto je
mogao. Drugi crnacki prvaci
pridruzise se predstavniku
Lige gosp. Jordanu. Posljed-nji
statistifiki podaci pokazu- -
ju da je kritika bila na
mjestu.
U sluCaju crnackih radnika
ocigledna je diskriminacija.
U kolovozu (augustu) je po-ras- la
i nejednakost u razmje-r- u
besposlenosti medu crna-cki- m
i bijelim radnicima.
Dok je razmjer besposlenosti
medu bijelcima bio.6.1 pos-to,
medu crnima je porasao
do 14.5 posto, Sto je najviSe
postotak u posljeratnim go-dina- ma.
Diskriminacija se praktici-r- a
na razne nacine. Poslo-dav- ci
se opravdavaju ispir-ko- m da crnackim radnicima
manjkaju kvalifikacije za
mnoge poslove, pa kad im je
potreban koji radnik uzimlju
onog koji ima kvalifikaciju.
Ukoliko je tofino da mnogi
cmi radnici, osobito omla-din- ci
nemaju kvalifikacije,
tome je svakako kriva diskri-minacija
ne samo sa strane
poslodavaca, nego i sa stra-ne
unijskih predvodnika, u
prvom redu onih u zanatskim
unijama — gradevnim, elek-triCarski- m, maSinisti6kim i
drugima. Mnoge unije imale
su diskriminatorna pravila
koja crnim radnicima zabra-njivaS- e
pristup. Primanje
Segrta bilo je rezervisano
samo za bijelce. Tako su
Crnci decenijama, kao zrtve
diskriminacije, bili prisiljeni
obavljati najsporije i najsla-bij- e
plarjene poslove kad su
bili potrebni poslodavcima.
Oni su uvijek bili najzadnji u
upoSljavanju, a prvi u otpuS-tanj- u.
Cak i natrazni predsjednik
AFL-CI- O, George Meany,
bio je prisiljen da u povodu
proslave Radnickog Dana
(Labor Day), dade kritidnu
izjavu o poslodavcima i
besposlici.
"Razbijanje unija i visoka
besposlica uvijek idoSe ruku
pod ruku... Broj i nacin neza-koniti- h
poslodavackih pos-tupa- ka
da se radnicima
uskrate njihova zakonita i
ljudska prava, raste zabrinja--
vajucom brzinom. Unijski
Clanovi shvacaju da mnogi
poslodavci iskoriSduju dana-sn- ji
visoki razmjer besposle-nosti,
da ustrase radnike
zainteresirane za unionizira-nje- ",
kazao je Meany, nado-davs- i:
"Mi smatramo da je potpu-n- a
uposlenost pozitivna i
prakticna. Mi smo miSljenja
da je mogucnost uposlenja
za svakog Amerikanca spo-sobn- og
i voljnog da radi,
jedno bitno ljudsko pravo".
Lijepo receno! Medutim,
Meany i njegovi pajdaSi na
celu amerifike radnicke sre-disnji- ce
nisu jos pokazali
voljnosti i spremnosti da
povedu borbu za izvojstenje
tin ciljeva. U odvise slucaje-v- a
oni sekundiraju vladaju-ci- m
krugovima i zapravo vrse
ulogu njihovih porucnika u
radnickim redovima. Ipak,
radnici bi trebali iskoristiti
gornju izjavu i traziti da vod-stv- o
AFL-CI- O poduzme nuz-n- e
korake za njezino ostvare-nj- e.
Besposlica je rak rana
kapitalistickog drustva. Ona
najteze pogada radnistvo i
prouzrocuje mnoge nevolje.
Pod profiterskim sistemom
nema joj trajnog lijeka. Ona
ce biti njegov pratilac sve
dok radnistvo, koje sacinja-v- a
ve6inu pufianstva, dode
do spoznaje da mu je
povijest namijenila zadatak,
da sistem koji je odigrao
svoju ulogu zamijeni novim,
koji ce svima ljudima omo-gucii- ti da obavljaju neki dru§-tve- ni koristan posao, i da svi
prema svome doprinosu uzi-va- ju
blagodati svoga rada.
Razumljivo je da se takva
promjena ne moze provesti
Italija
Rim (Specijalno za "Vjes-nik- ")
— "Ja sam se upisala u
socijalizam jos 1898. godi-ne,
i trazim da mi dadete
partijsku knjizicu s torn
godinom...
— Ma, kako Adele da ti
damo partijsku knjizicu s
torn godinom kada onda
partije nije ni bilo, znaS da je
Komunisti6ka partija osno-van- a
tek 1921. godine...
— Znam, znam ja to
dobro. Onda nije bilo komu-nist- a.
Bio je car (kralj) ali u
Italiji se, svejedno, pricalo
najviSe o socijalizmu. I ja
sam sa svojih 18 godina tada
bila uvjerena socijalistkinja,
bila sam aktivna, i hocu da
imam knjizicu koja kaze ono
Sto je istina: da sam ostala
vjerna idealu socijalizma joS
od svoje 18 godine, od 1898.
godine i dan-dana- s..
— Sto smo mi tu mogli,
kazu partijski funkcionari
s ff wm -- , tMRmsg Л ~i
so
1Л
лVа" 1V ,0K
&~кГЛrJ& v 9C W SV'
preko noci. Stoga je radnis-tvo
prisiljeno da vodi svaki-dasnj- u
borbu za svoj opsta-na- k.
Radnik
Potkomisija UN
I Romima
ista prava
Zeneva (Reuter, UPI) —
Potkomisija UN za spreca-vanj- e
diskriminacije i zaStitu
prava manjina usvojila je
nedavno rezoluciju u kojoj se
zemlje pozivaju da Romima
daju ista prava koja uzivaju
ostali gradani.
Ш Ш
KPI. Adele je malko tvrdo-glav- a,
dali smo joj knjizicu
kako je trazila...
Ali starica ima u biti
pravo. Njoj ce biti ovog sep-temb- ra
punih 97 godina, a
jos uvijek svakodnevno zivi s
partijom i za partiju. Neka-dasn- ja
uciteljica nikako se
ne predaje. Odlicno govori i
pise engleski i njemacki. "S
rjecnikom mogu i ruski".
Pise 6lanke partijske sekcije
mjesta Cuneo, nedaleko od
industrijskog Torina.
Svakog radnog dana Adele
Faradiana ide dva puta u
sjediSte partijske organiza-cij- e
— ujutro i poslije podne.
PjeSice dva puta prede o-samd- eset
stepenica.
— Treba noge malo vjez-bat- i,
mene to drzi...
— Gospodo Adele, zar ne
smatrate da ste dosta ucinili
u svom zivotu, da se trebate
malo viSe odmarati? —
pitaju novinari.
September 28. 1977ЦД]
0 oto.yл1 Ллл'
о с,гљ' г&
.CX. _-- Г СЧ ' .гЈЛ t-- " .Л&& .
lVi. г7о&. .?rJi&
-- o 0— opu фр'
Potkomisija UN za ljudska
prava donijela je ovu rezolu-ciju
poslije optuzbi o losem
postupanju prema Romima
koji zive u SAD, na srednjem
istoku, zapadnoj i istocnoj
Evropi.
U svijetu danas zivi oko 10
milijuna Roma. Oni zive u
"bijednim uvjetima", kaze se
u rezoluciji.
Moskva ima
7,819.000
stanovnika
Moskva (UPI) — Prema najnovi-ji- m
statistiikim podacima, broj
stanovnika Moskve ove se godine
popeo na 7,819.000 osoba, a grad
se prosirio na 878,7 cetvornih kilo-metar- a.
— Nikad covjek ne uradi
dovoljno, uvijek se moze
vise. Osim toga rad je zivot,
a rad u partiji i za partiju
zadovoljstvo koje osjeda sva-tk- o
tko zeli sudjelovati u
zajednickom stvaranju ono-g- a
sto je dobro za ljude, za
паби djecu...
Pasija ove vitalne starice
je citanje, stalno cita. I to
bez naocala. "Ne gledam
televiziju jer ne zelim pokva-ri- ti
vid".
Adele je rodena 1880.
godine, ostala je bez muza
prije 63 godine. odnjegovala
dvije djevoj6ice i sada zivi od
toga sto je bila "upisana u
socijalizam" jos 1898. godi-ne,
sto je torn idealu budu6-nos- ti
ostala vjerna, pa i
dan-dan- as torn idealu pos-vecu- je
sa zadovoljstvom svo-je
posljednje godine, ili
mozda, kako kaze i desetlje-ca.- ..
Hade Vukcevic
! в