Novosti, September 12, 1944

              %
19
1
%
naHMJHHMimaiaaiiiH
STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 12 sept 1944 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdav omd Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Stani tamo gdje ti je mjesto
U zadnje vrijeme ušlo je u modu da se govori o poslje-rcrtni- m
planovima i rekonstrukciji I ako još rat nije gotov po-litičari
su čini nam se sa ratom svršili i već zaposleni poslje-ratni- m
problemima Naravno svaki vuče na svoju stranu i
gradi upliv svoje stranke više radi sti crnačkih nego narodnih
interesa
Uzbudjenje uvjetovano činjenicom da će ovaj veliki na-rodni
rat biti pobjedonosno završen po planovima Ujedinje-nih
Nacija stvara se ujedno utisak da će poslije ovog krvavog
obračuna sa svjetskom reakcijom i fašizmom nastati u svijetu
velike društvene promjene Reakcionarni i anti-narod- ni režimi
u nizu europskih zemalja padati će u to nema dvojbe Na
njihovo mjesto dolaziti će novo mladje zdravije i narodnije
Narod Europe do sada zasužnjen raznim fašističkim režimi-ma
traži promjenu na bolje ne vraćanje na staro nesigurno
i ne-narod- no doba Režimi i političari koji su doveli do stup-nja
rata i pustoši nestajati će da budu zamjenjeni demokrat-skim
narodnim upravama prema odlukama u Teheranu i At-lantskoj
Povelji
Nesumjivo te će promjene utjecati i na nas u ovim zem-ljama
Znakovi boljeg posljeratnog života zapažaju se već i
kod nas po nizu pitanja Pripremaju se planovi o boljem po-sljeratn- om
životu i kako smo rekli u početku političari raznih
gospodskih partija staraju se da taj bolji život koji će nesum
njivo nastati poslije rata pripisu u zasluge svojih partija 1
programa umjesto milijunima žrtava koje su pale da oni koji
cstanu mogu bolje živjeti
Gledajući na svoj rad i postignuća u posljednjih nekoliko
godina kanadski radnici sa ponosom mogu reći da su časno
Ispunjavali svoju zadaću prema zemlji i stvari za koju se bo-rimo
Kanadski radnici mogu sa ponosom reći i to da su do
znatne mjere proširili i ojačali svoje organizovane redove da
se njihova svijest podigla na veći stupanj i da se njihov upliv
po svuda više osjeća
To je točno No gledajući takodjer i unapred na velike
mogućnosti pa i velike odgovornosti veće nego ikada u his-toriji
kanadski radnici trebaju znati da oni mogu i trebaju
vršiti odlučujuću ulogu u vodjenju zemlje u progres demo-kraciju
i ekonomsku sigurnost ne puštati stvar na razne gos-podske
političare koji kako rekosmo vode politiku u interesu
svoje partije ne kanadskog naroda U protivnom slučaju ako
organiziram radnici i čitavi radnički pokret ozbiljno ne shvati
svoje zadaće i odgovornosti omogu6ti će reakcionarnim i
krupnim interesima torijevaca da se domognu VLASTI i do-nesu
nesreću kanadskom narodu na prvom mjestu radničkom
pokretu Takva je danas situacija i takvim se izlazom suočuju
kanadski radnici u ovim sudbonosnim i odlučujućim danima
Svoju ulogu su radnici u ovom ratu časno izvršili To so
zna i priznaje Sa istom odlučnoeću vršiti ju moraju i poslije
rata ako žele da podnesene žrtve i napori ne prodju uzaludno
Nesretne i oportunističke politike vodstva CCF partijo
radnici ne žele i ne smiju prihvatiti jer ona nije izraz njihovih
misli ona nije politika u interesu kanadskog naroda a naj-manje
njegove radničke sekcije
Za vrijeme rata vodje CCF su nebrojeno puta dokazali
da se njihov rad i politika ne podudara sa interesima zemlje
i rata Kampanji za otvaranje drugog fronta stalno su se
protivili dok je većina radnika u njihovim redovima bila u
prilog drugog fronta koji danas ubrzuje pobjedu Svojom po-litikom
vodje CCF razdvajaju nacionalno radničko jedin-stvo
opetovano se protive Teheranskim odlukama i pokušava-ju
okupiti "male nacije" za razaranje jedinstva velikim vode-ćim
nacijama Kanadski radnici uključiv i one u CCF stoje
pak na stanovištu punog podupiranja jedinstva Ujedinjenih
Nadja
Nacionalnom jedinstvu i mobilizaciji svih sila za rat C C F
suprotstavlja svoju teoriju o "socijalizmu" sada dok vodimo
borbu protiv fašizma za slobodu čovječanstva Takvom politi-kom
CCF uzgaja sentimenat za štrajk što neminovno dovodi
do zaoštravanja klasnih sukoba i ometanja ratne proizvodnje
u danima kad je nužnija od svega Pod takvim okolnostima
posve je razumljivo da se ne mogu održavati normalni rad-ničko-upravitelj- ski
odnosi u ratnoj industriji Svjesni radnici
odbacuju takvu politiku Oni zagovaraju politiku radničko-upraviteljsk- e
saradnje u proizvodnji za pobjedu i onda za
proširenje industrije za proizvodnju poslije rata
Vodje CCF podržavaju tezu da će poslije rata biti ne-moguće
puno uposlenje bez socijalizma da će iza rata nemi-novno
slijediti masovna besposlica i ekonomska kriza Radni-ci
pak vjeruju da je posve moguće puno uposlenje sve radne
snage proširenje industrije i uvadjanje demokratskih reforma
u posljeratnoj ekonomiji Kanade
Ćemu nas uči i opominje ovakva politika CCF-ovac- a da
i ne govorimo o politici torijevaca Ona nas opominje jasno
i na vrijeme na mogućnosti da CC F partija sa 3vojim raz
nim obmanama o lafnom "socijalizmu" svede kanadski narod
sa pravog puta i tako pripremi teren 2a dolazak na vlast reak-cionarnih
torijevaca
Radnici Kanade neće takve politike Oni se moraju prik-ljučiti
i podupirati one organizacije i partije koje rade na to-me
da se u Kanadi poslije rata uspostavi takvo ekonomsko i
društveno stanje koje će najbolje odgovarati interesima ka-nadskog
naroda Uspostava jedne zdrave liberalno-radničk- e vlade i uprave je danas jedini izlaz i put za bolje
DEMOKRATSKI POLJACI I JEDINSTVO
#„ Vv
i CX
r Vs
& 0&Yžy d3$fi
v i r „ „ AitiJK £? jgrj "i r
Vtr: £ li sr ±v w t a - — kw uftui T-rMCLK-SHiEiaai:
--m
I
DA SE JOŠ MALO O MAĆEKU I
STVARIMA
N D šarić iz Chicago napisao
je u "Hrvatskom Glasu" članak
pod naslovom "Sloga se teško po-stigne
i kad da — brižno ju tre-ba
čuvati"
Članak je upućen na adresu nas
od radničkog pokreta a u njemu
se kaže ovo: Ako hoćete slogu f
saradnju sa nama od HSS onda
morate šutitl o Dr Mačeku i ulozi
starog vodstva HSS u domovini
Nama se čini da šarić i njegovi
prijatelji iz redova HSS ne mogu
zamisliti jedinstvo bez stalnih
koncesija i ustupaka sa naše stra-ne
Njima nikako ne pada na pa-met
da bi i oni nekad nešto žit-vov- ali
za ljubav jedinstva Lijepo
šarić veli: "Sloga se čuva samo
ako njezini stvaraoci nastoje da
budu obazrivi jedni prema drugi-ma"
žalosno je samo da on ne
može iznijeti mnogo primjera oba-zrivo- sti
sa njihove strane
Nazad nekoliko godina — nije
tome baš tako dugo — braća od
HSS su na naše pozive za jedin-stvo
odgovarali: Tko hoće jedin
stvo neka pospe glavu pepelom
iskaje grijehe i pristupi u HSS
Oni još pate od te krive koncepci-je
samo je ne mogu postavljati u
staroj formi Ista pjesma samo
malo drukčija!
Njihov glavni motiv i vodilačka
misao jesu njihova stranka i stra-nački
interesi Oni su za jedinstvo
dok iz toga mogu nešto izvući
Heći će da ih napadamo Nije to
napadaj nego stvarnost Idemo
da malo čitavu stvar prorešetamo
Uzmimo najprije Mačekovu afe-ru
Za ljubav sloge ml smo o to-me
vele trebali žutiti šarić pi- le: "Ako bi se njihove tvrdnje od
noseći se na Mačeka i osnivale ra
činjenicama zašto malo ne priče-kati
"
Što to znači? Ništa drugo nego
da smo i mi trebali prihvatiti nji-ho%- u
tezu o Mačeku Naša šutnja
kad o tome govorj partizanska
štampa i prvaci ne bi mogla ništa
drugo značiti A nije li to malo od-više
visoka cijena saradnje brate
šariću?
Slažemo se polemike nije tre-balo
Mačekovo pitanje ne zavbt
od nas i ono će se rješiti bez ob-zira
što ćemo mi kazati Naša
štampa to nije ni donosila sa tom
tendencijom nego radi informaci-ja
Da se zna što se dcgadja Mje-sto
toga da smo mi preko toga šu-tke
prešli ne bi li bilo pravilnije
da ste Ti Dočekali sa svojim napa-dajima?
Ako niste htjeli imati obzira
prema nama zašto ih niste imali
prema Narodno Oslobodilačkom
Pokretu u domovini? Vi vrlo do-bro
znadete da vijesti o Mačeku
nisu izmišljene od naše strane ne-go
su te vijesti dolazile iz Starog
Kraja Najoštrija kritika proti
Mačeka pala je od onog dijela HSS
— VAŠIH STRANAČKIH DRU-GOVA
— koji sudjeluju u narod-no
oslobodilačkoj borbi I I kad ste
vi u nas nišanili vala tanete su
ja mmm
NAKON PET GODINA
DRUGIM
Narodno Oslobodilački Pokret ga-dja- la
U tome su "Zajedničar" i "Ju-goslavens- ki
Glasnik" išli dalje od
službenog "Hrvatskog Glasa"
"JG" kod nas je neubrojiv "H
G" kao službenom glasilu HSS se
ne čudimo toliko Ako je itko imao
pravo da se u to pitanje miješa
urednik "Zajedničara" je trebao
biti posljednji Drača od HSS ka-žu
da se ne zna kako je sa Ma-čeko- m
Ako je tako onda to je
baš glavni razlog zašto urednik
"Zajedničara" nije trebao svoje
prste miješati
šarić navodi kako je "Zajedni-čar"
danas bolje uredjen nego dok
je bio Petrak Kapa dolje 1 Ali to
ne znači da je "Zajedničar" Ma-čekovo
pitanje pravilno tretirao
što su rezultati? Vukelić nije
spasio Mačeka Nije to polučila
ni sva štampa HSS — plus Sude-ti- ćl
Njegov spas i budućnost za-visi
od njega samoga — njegova
stava i djela dotično da li je na
strani narodno oslobodilačke bor-be
ili protiv Vukelić je samo po-mogao
zaoštriti odnose izmedju
dviju progresivnih struja u Zajed
nici Time je stvarno oslabio i
svoj vlastiti položaj
Vi braćo od HSS stalno tvrdite
da je nemoguće da je Maček pro-tivnik
Narodno Oslobodilačkog Po-kreta
Fozivljete se na njegovu
prošlost itd I mi većinu vas poz-najemo
kao poštene ljude A po-gledajte
kuda ste vi u svojoj ob-rani
Mačeka zabrazdili? I VI STE
SE STVARNO STAVILI NA LI-NIJ- U
PROTIVNIKA NARODNO
OSLOBODILAČKOG POKRETA
premda ste u isti mah spominjali
ime Mačeka i lita l kad ste vi
mogli zagaziti zašto onda nije
mogao Maček?
Ovo nije rasprava o Mačeku Mi
samo govorimo o vama i vašem
stavu Kad bi Dr šubašić bio po-šao
istim putem sigurno ne bi bilo
došlo do sporazuma izmedju njega
i Tita šubašić je svakako prijatelj
Mačeka veći nego vi No on sebi
nije uzeo kao glavnu zadaću obra-nu
Mačeka nego da pomogne na-šem
narodu da dodje do slobode
To je glavno i kad se postigne on-da
će se moći raspravljati o Ma-čeku
i svemu drugome koliko tko
hoće
Neki od vas kažu da je nama
stalo do toga da nanesemo štetu
vašoj stranci Zato da smo iznašali
stvari o Mačeku Ali da je nama
bilo do toga da smo htjeli igrati
se jenlnog stranćarstva mi smo
mogli dosta napraviti baš na tome
pitanju Ali za nas su općenarod-ni
interesi uvijek na pnom mje-stu
Mi smo potpuno svijesni da će
naš upliv jačati i naši redovi broj-čano
rasti samo u toliko koliko se
budemo zalagali za opće dobro
Mi bi željeli da i vi to jednom
uvidite
A što da se kaže o konvenciji
HDZ? Tko je onda pokazao obaz-rivo- st
i širokogrudnost brate ša-riću?
Vi sa svojih dvadesetak de-legata
tražili ste od 110 radničkih
wMiirt(§§- -
Jto0faty
KAKO SE ČUVA POSTIŽE
JEDINSTVO?
PORAZGOVORTMO
delegata sve glavnije položaje I
dobili ste ih Ali kad je bio u pita-nju
izbor nekoliko radničkih prva-ka
na drugorazredne položaje on-da
su od vas zatajili Da nije bilo
uzbune pod zadnje vrijeme bilo bi
ispalo još i gore
Mi smo o tim stvarima šutili
Ne zato što smo bili zadovoljni
nego radi toga da se ne narušava
jedinstvo "Naši ljudi su to teško
gutali ali su se pokoravali govo-reći:
"Znademo to je Unija" Sa-da
kad se dijele lekcije kako se
postizava i čuva jedinstvo onda je
potrebno da se ovo spomene
Pa onda stav HSS u Kanadi po
pitanju pomoći Starom Kraju Mi
smo "zagriženjaci" jeli brate
šariću? Evo vam najljepšeg pri
mjera vaše širokogrudnosti obaz-rivos- ti
i ljubavi za jedinstvo:
Najprije smo počeli raditi za-jednički
Uspostavljeni su zajedni-čki
odbori u Torontu Windsoru
Hamiltonu U Torontu je inicijator
bila HSS Najednom je iz USA za-duh- ao
drugi vjetar i naši saradni-c- i
su počeli zagovarati šiljanje
pomoći preko HDZ i Hrvatskog
Narodnog Vijeća U tome ih nije
moglo voditi ništa drugo nego či-sto
partijski i stranački računi I
kad je došlo do osnutka jednog za-jedničkog
tijela za vodjenje ovog
rada — U KOME BI BILI SVI
ZASTUPLJENI I VODILI RIJEČ
— delegati HSS su se povukli iz
zajedničkih odbora i rada Progla-sili
u osnivanje posebnog fonda
čisto hrvatske kapljice Jer su
s nama bili i oni koji nisu Hrvati!
Onda najednom braća od HSS i
njihovi pokrovitelji iz Sjed Drža-va
pronalaze da ne mogu raditi
preko Sjed Država Ali kad su to
ustanovili nisu htjeli kazati: Us-prkos
svega što je do danas bilo
idemo raditi zajednički nego su
nastavili da rade posebno
I kad nam ovakovi govore da su
za slogu i jedinstvo što možemo
drugo nego se nasmijati?
Ovo nije napadaj na HSS ne
go razgovor bez uzla na jeziku
o vitalnim narodnim stvarima
Nije ovo ni apel za zajednički
rad Toga je bilo dosta Sti mi
dobro znamo svoje zadaće i šio
treba raditi Znademo i to što
na nas ne spada i što nam sme-ta
Vrludanja nije potrebno ako
nam se neće Ne bar u ovom je-danaestom
času pred oslobodje-nje- m
Prema našem radu danas
biti ćemo cijenjeni Time će ta-kodjer
biti odredjeno naše mje-sto
u budućnosti
Radio stanica Sloboddna Jugo-slavija
je nedavno javila da je na
putu od Zagreba do Banjaluke
ubijen vršeći svoju dužnost usta-ški
doglavnik Džafer Kulenović
podpredsjednik Pavelićeve ustaške
vlade
Kroz prošlo ljeto otvoreno je bi-lo
u Sovjetskom Savezu na sto-tine
logora i igrališta u koje je
strpano preko dva milijuna i pol
male djece koja su tamo našla od
mora i razonode
- j&ritm "
DVIJE KONSTITUCIJE KOJE SE IZ TEMELJA RAZLIKUJU SU
NAJVEĆA ZAPREKA
London — Stanislav Mikolaj-ču- k
i još nekoji drugi članovi u
poljskoj izbjegloj vladi nedavno su
od Odbora za Nacionalno Oslobo
djenje u Lublinu Poljska dobi'i
ponudu da stupe u ujedinjenu no-vu
vladu Poljske Stanislavu Mi-kolajču- ku
je u novoj vladi obećan
predsjednički položaj Od tih lju-di
u izbjegloj vladi do sada još ne-ma
pozitivnog odgovora pa ih je
predsjednik Odbora za Nacionalno
Oslobodjenje Edward Osubka oz-biljno
opomenuo rekavši da ne
kolebaju po ovom pitanju nego da
se brzo odluče ako žele sudjelova-ti
u vodstvu nove Poljske
Prije toga u Moskvi se održava-la
konferencija Mikolajčuka i još
nekojih iz Londona sa predstavni-cima
Nacionalnog Oslobodilačkog
Odbora Postignut nije nikakav
sporazum Glavna zapreka su dvi-je
poljske konstitucije jedna od
1921 i druga od 1935 Jedna kon-stitucija
od druge temeljito se raz-likuje
Odbor za Nacionalno Os-lobodjenje
zastupa konstituciju
Poljske od 1921 godine na osnou
koje je Poljska postala "nezavis-na
demokratska republika" Po
toj konstituciji izvršna vlast je u
rukama ministarskog vijeća koje
je odgovorno parlamentu i narodu
Izbori se imaju vršiti svakih pet
godina putem tajnog glasanja i
predstavništvo se bira u odnosu
prema broju pučanstva Pravo
glasa ima svatko koji je navršio
21 godinu Prava pojedinca su za-štićena
i nacionalnim manjinama
zajamčeno je da mogu neograniče-no
razvijati svoj nacionalni život
kroz autonomne i zakonom prizna-te
institucije Nacionalne manjine
imaju takodjer pravo birati svoje
predstavništvo u sejm (parlame-nat- )
Svim gradjanima zajamčeno
je da se mogu slobodno sastajati
govoriti i izraživati svoja mišlje-nja
Pregledajmo u kratko kakova je
konstitucija od 1935 godine po
toj konstituciji sva upravna vlast
leži u rukama predsjedničkih dik-tatorskih
vlasti Predsjednik je za
sudbinu države i naroda odgovo-ran
samo pred "bogom i histor-ijom"
On Imenuje svog zamjeni-ka
imenuje i odpušta ministre
raspušta parlamerat kada ga je
volja i ne mora odgovarati niko-mu
za svoja službena djela sa
vrijeme njegovog vladanja Pravo
glasa je ograničeno Glasati mogu
samo "vrijedni" gradjani Sistem
(Nastavak)
Urota minhenaša i prijatelja nje-mačkog
krupnog kapitala
To Je u toliko važnije jer već
sada se mogu zapaziti znakovi u
toku sve bolje situacije na ratnim
frontovima poteza i manevera za
potkapanje tog temelja svjetskog
mira te se u ime ovog ili onog
nestvarnog načela da li to bilo u
ime tobožnje nacionalne ravno-pravnosti
ili radi humanitarnih na-čela
uslijed sebične ekonomske
politike ili uslijed mržnje i osvete
i tome sličnog radi na tome da
se sačuva osnovu njemačke eko
nomije i militame snage u Europi
Oni koji to propovjedaju uvjek
pokazuju više zabrinutosti za mo
gućnu sudbinu fašističkih zločina
ca nego za stvarnu sudbinu mili'
juna njihovih žrtava Nije stoga
čudnovato da reakcionarni pro
fašisti i minhenaši ili oni dijelo
vi kapitala koji
su bili najtijesnije povezani sa
njemačkim kapi-talom
a sada se brinu kako pro-dužiti
nastaviti privremeno pre-kinute
veze sa svojim partnerima
u Njemačkoj i danas slijede i pro-vode
takove manevre
Stvari su daleko ozbiljnije kad
po tom pitanju prevladjiva zbrka
u radničkom pokretu ili medju
ljevicom ne samo medju pacifisti-čkim
elementima nego i medju do-bromisle-ćim
ali zabunjenim dijelo-vima
koji su pali u tu stupicu Jer
stvarno pro-fašistič- ka politika
koja nema izravne potpore u naro-du
nije nikad uspjela prodrijeti
osim uz pomoć opasnih ili žabu-njen- ih
djelova radničkog pokreta
i medju ljevicom To je bio slučaj
sa Minhenom to je bio slučaj sa
uspostavom Vichjr režima u Fran-cuskoj
Otuda dolazi važnost bud-nosti
MinhenaSka opasnost u Britaniji
Imade li znakova tih tendencija
u lmtaniji u aanasnje vrijeme'
Za nesreću ima ih Potrebno je
jedino opozvati se na rezoluciju
sedamnae-storic- e članova parlamen- -
I ta najviše liberala i laborita u
općeg tajnog glasanja i biranja
predstavništva prema broju pučan-stva
ukinut je ovom konstituci-jom
Godinu dana nakon je ova
konstitucija stupila u krijepost
novine su javljale o masovnom
progonu Židova u Poljskoj i o uva-djan- ju nacističke propagande pro- tiv židovskog stanovništva Kad
je 1935 ova konstitucija uvedena
poljski parlamenat je izgubio svoj
demokratski karakter Još za vri-192- G
poništeno je parlamentarno
pravo u Poljskoj i postavljena
vlada koja je sama stvarala zako-ne
članovi opozicionih partija su
do 1939 godine uvjek bili zatvara-ni
ako su se usudili glasati protiv
vladinih odluka
Na 23 aprila 1935 godine na
dan kada je konstitucija stupila u
krijepost novinske agencije iz
Varšave su javljale:
"Predsjednik Ignac Mošicki je
potpisao novu konstituciju Polj-ske
koja je praktično završila
parlamentarno pravo" Tako je
cijela vlast centralizirana u ru- kama nekolicine ljudi Parlamen-tarizam
u Poljskoj dobio je skoro
smrtonosni udarac još kada jo
maršal Pilsudski zauzeo vlast po-slije
njegovog vojnog puča 1926
Poljska izbjegla vlada u Londo-nu
zastupa ovu reakcionarnu kon-stituciju
Dapače ona se snjom
služi kao legalnim pravom za nje-zino
postojanje Priznati konstitu-ciju
od 1921 godine znači za tu
vladu da je sama sebe lišila vlasti
Eto radi toga Mikolajčuk nije
mogao doći do sporazuma sa
predstavnicima demokratske Po-ljske
u Moskvi pa se morao pov- ratiti u London neobavljenog po-sla
No ipak stvar nije tako teška
da se nebi mogla riješiti U po-ljskoj
izbjegloj vladi ima ljudi ko-ji
se protive konstituciji od 1935
godine Nekoji od njih ju osudjuju
kao konstituciju koja daje privile-giju
vladajućoj manjini dok isto-vremeno
oduzima narodu osnovna
demokratska prava
Ti ljudi su pozvani da stupe u
Odbor Nacionalnog Oslobodjenja
Poljske koji se nalazi u Lublinu
da u njemu suradjuju kao u pri-vremenoj
vladi sve dok se narod
oslobodi i dobije priliku da slo-bodnom
voljom i tajnim glasanjem
izabere novu vladu i parlamenat
Ako Mikolajčuk i drugi iz izbjegle
vlade koji su pozvani žele sudjelo-vati
u političkom životu PolJ3ke
trebaju se pozivu odmah odazvati Ključevi k trajnom miru
monopolističkog
monopolističkim
kojoj su izrazili svoju suprotnost
izjavi vlade o Atlantskoj povelji i
u njoj predvidjenih posljedica za
Njemačku ili na izjavu dvadest-trojic- e
supotpismka uključiv pod
predsjednika laburističke partije
objavljene u maju tek god pro-tiv
teritorijalnog slabljenja Nje-mačke
i za "tijesnu organizaciju
ekonomskog života ujedinjene Eu-rope"
— izjavu koja Je u potpu-nom
protuslovlju sa službenom iz-javom
izvršnog odbora laburisti-čke
partije povodom načela o me-djunarod- noj
posljeratnoj nagodbi
objavljenoj u aprilu koja se je
obzirom na postupak sa Njema-čkom
potpuno poklapala sa izja
vom vlade i politikom Ujedinjenih
naroda
Ili se možemo pozvati na tipične
izjave kao što je izjava Mr Hore-Belis- ha
člana parlamenta u toku
parlamentarne debate od 25 maja
odnoseći se na dobar rad Hitlera
"koji je konačno ujedinio ekono-miju
Europe on je ujedinio trans-port
saobraćajne veze brodkesto-vanj- e
preko radia poštanski sL-te- m
Ne bismo li mi trebali ja
dobru stvar upotrijebiti sve te
dobre stvari koje je Hitler upo-trebljavao
za zlu stvar" rekao je
Mr Hore-Belish- a
Ili na sličnu propagandu o
"Sjedinjenim Državama Europe" (tj na osnivanje bloka Central-ne
i Zapadne Europe ili Pan-Eu-ro- pe
koji san je Hitler oživotvorio
svojim "novim redom") koja je
u današnje vrijeme razbacivana po
štampi ljevice Ili o plaču protiv
plaćanja reparacija i kažnjavanja
ratnih zločinaca Sve su to oblici
propagande koji stvarno štite in-terese
podržavanja njemačkog go-spodstva
u Europi i koji bi pripre-mili
osnovu za nove militarne ag-resije
Njemačke
1941 godina nije 1913
Mjere koje će Ujedinjeni narodi
morati primijeniti prema Njema
čkoj moraju biti prosudjivane na
osnovu oboje konkretn situacije
i odnosa sila u Njemačkoj i po- -
(Prenos na str 4)