Novosti, September 23, 1944

              t
4
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
usvršćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne
"Mi našega ne puštamo 1)
Josip Broz - Tito
Onaj dio govora maršala Tita održanog na proslavi Dru-ge
godišnjice Dalmatinske brigade u kojem je spomenuo da
Istra Trst i drugi slavenski krajevi prije okupirani po Italiji
moraju potpasti pod Jugoslaviju izazvao je bojazan kod sta-novitih
imperijalističko raspoloženih talijanskih krugova
Pogotovo je to slučaj kod grofa Sforze i onih koji slijede
sličnu politiku Sforza je u svom nedavnom govoru o vanj-skim
poslovima buduće Italije preporučio da se grad Rijeku
pretvori u sjedilte buduće Lige Nacija a Trst da ostane slo-bodna
luka pod talijanskom upravom bez promjene starih
granica Rekao je i to da Je Italija spremna napustiti Dode-kanes- ke
otoke i nekoje druge kolonije (sigurno misli na Etio-piju)
ali ne i Trst
Prisvajati sebi pravo da Trst i drugi čisto slavenski kra-jevi
Istra na primjer bez pitanje i odobrenja onih koji tamo
obitavaju pripadnu njima ne znači ništa arugo nego nastav-ljanje
stare talijanske imperijalističke politike koju je predvo-dio
režim Mussolinija politike koja je dovela do ovog rata
Maršal Tito je očito upozoren na tu opasnost pak bez
dlake na jeziku poručuje tim talijanskim imperijalistima- - "Na-ša
braća u pokrajinama Istro i Južne Slovenije moraju biti os-lobodje- na
i živiti slobodno u svojoj zemlji skupa sa svojom
braćom Mi nećemo onoga što nije naše ali što je naše mi
toga nećemo ni pustiti Mi tražimo ispravak starih nepravda
nanesenih u Versalju i drugim mirovnim konferencijama"
Ovako je Tito bez rukavica rekao što misli on i Narodno
Oslobodilačko Vijeće o zemljama koje po svim etničkim i na-cionalnim
granama pripadaju Jugoslaviji Spomenuti je vri-jedno
i to da je Titov odgovor Sforzi naišao na široke simpa-tije
medju demokratskim krugovima u savezničkim zemljama
Samo tako odstranjena će biti nepravda nanesena malim
državama i nacionalnim manjinama poslije Prvog svjetskog
rata
U ovom broju na drugom mjestu počimamo donositi čla-nak
od Josipa Smodlaka u kojem on dokumentira naše pravo
na Trst Goricu Rijeku i Istru pa svraćamo čitaocima pozor-nost
da ga pročitaju
Uvjeti mira Rumunjskoj su
još jedan dokaz
Ugovor u Moskvi koji je potpisan izmedju savezničkih
predstavnika i Rumunjske je od naročite važnosti sa točke
gledišta daljnjih rješavanja svjetskih problema po savezni-čkim
silama Prem su sovjetski narodi najviše prepalili od uče-šća
Rumunjske na strani njemačkog agresora značajna činje-nica
je to da su vodile pregovore i potpisale ugovor sve tri
velike sile To je još Jedan dokaz da su vodeće savezničke
nacije potpuno ujedinjene ne samo na ratnoj strategiji i na
dalekosežnim ciljevima nego i na najpraktičnijim pitanjima
mira Primjer kako je Rumunjska otrgnuta od Hitlera kako su
se saveznici medjusobno složili po pitanju udova za mir sa
Rumunjskom je najbolji odgovor Goebbelsovoj propagandi i
onima koji ju šire u stranim zemljama
Uslovi mira Rumunjskoj ne samo da su blagi nego i vrlo
Inteligentni Zločini Rumunjske nisu zaboravljeni Njezin teri-torij
stavljen Je na raspolaganje Ujedinjenim Nacijama Savez-nička
kontrolna komisija će paziti da se uslovi točno ispunju-J- u
Ali najvažnija i odlučujuća stvar je u tome što Je rumunj-skom
narodu data prilika da može slobodno živiti i raditi
Dvanaest rumunjskih divizija će se sada priključiti borbi
protiv Hitlera i njegovog satelita Madjarske Na temelju us-bv- a
potpuno je Jasno da će se u toj zemlji razviti duboka de-mokratizacija
i omogućiti njoj da postane povjereni prijatelj
njezinih susjeda Sazvan će biti parknnenat osnovati će se
nova konstitucija Medjuvremeno fašistički zakoni se zabacu-ju
i vodeći fašisti zatvaraju Značajno je još i to da je ne samo
rumunjskim Židovima zajamčena sloboda nego i Židovi iz
neprijateljskih zemalja — iz Njemačke i Madjarske — naći će
svoj spas u Rumunjskoj
Razlika izmedju postupka prema Rumunjskoj i politike
AMG-- a (Allied Militarv Government) u Italiji Je toliko očita
fa je skoro nije potrebno opisivati Sigurno nije potrebno opi-sivati
ni to da neispravnost u talijanskom razoružanju leži u
činjenici što Sovjetski Savez nije izravno prisustvovao u rješa-vanju
njezinog pitanja No ipak što se Italije tiče za nju je
predvidjen dobar program u deklaraciji moskovske konferen-cije
najveća poteškoća Je pak u tome što Je taj program cini-čki
sabotiran Slučaj Rumunjske pokazuje što se može učiniti
gdje ima volje i inteligencije
0 razgraničenju Jugoslavije
s Italijom
(Ovaj Je članak izašao u časopisu NOVA JUGOSLAVIJA
juni-ju- li 1944)
Toslije Prvog 'svjetskog rata Ita-lija
je oružanom silom zauzela
veliki dio južnoslavenske narodne
teritorije naime cjeli primorski
pojas od Triglava i ušća Soče do
Sneinika i Bakarskog zalira i sje-vernu
Dalmaciju od Velebita do
vrela Cetine i rta Planke sa svim
Kvarnerskim otocima i s najve-ćim
djelom dalmatinskih Italija
je htjela da prisvoji sve te kraje-ve
ma da je u njima velika većina
stanovniitva južnoslavenskoga ro-da
i jezika Svoje piavo na ove
naše zemlje Italija je temeljila na
Londonskom paktu od 26 aprila
1915 kojim su joj Velika Britani
ja Francuska i carska Rusija bile
obećale taj dio naše domovine kao
cjenu za njen ulazak u rat protiv
Njemačke i Austro-Ugarsk- e
Predstavništvo Jugoslavije na
Konferenciji mira u Parizu koje
mu sam i ja pripadao u svojstvu
Punomoćnog delegata borilo se u
toku godine 1919 protiv zahtjeva
Italije da joj se odobri aneksija
spomenutih naših krajeva U toj
borbi naš jedini saveznik bila je
Amerika odnosno njen predsjed-nik
Vbodrow Wilson čim je Wil- -
son usljed neprijateljskog držanja
američkog senata prema njemu
izgubio premoć na Konferenciji
mira mi smo se našli osamljeni i
pred dilemom ili da makar i bez
saveznika ustrajemo u borbi za
naše pravo (kao što je radila ma-lena
Litva za Vilno) ili da popu
stimo jačem suparniku Ja sam
za dalju borbu pa kad sam opazio
da su naši službeni krugovi oče
vidno skloni na popuštanje dao
sam početkom god 1920 ostavku
na svoj položaj delegata
Nekoliko mjeseci nakon toga
usljedila je od strane naših vla-stodržaca
i formalna odreka na
najveći dio spornih teritorija U
malenom mjestu Rapallo kod Ge-no- ve
bio je 12 novembra 1920 go-dine
zaključen ugovor kojim je
Kraljevina Srba Hrvata i Slove-naca
priznala suverenitet Italijo
nad čitavom Primorskom Sloveni-jom
nad ovećim djelom Kranjske
skoro cjelom Istrom gradom Za-drom
s bližom okolicom svim
Kvarnerskim otocima osim Krka
i Dalmatinskim otocima Lastovom
Sušcem i Palagružom Ostatak
Dalmacije i sitni okrajak Istre 03-ta- li
su Jugoslaviji Na dotičnoj
konferenciji vodili su glavnu riječ
za Italiju ondašnji ministar ino-stranih
poslova a današnji min-istar
bez portfelia grof Sforza j
današnji predsjednik talijanske
vlade Bonomi a za Jugoslaviju
Dr Trumbić ondašnji naš ministar
inostranih poslova i Dr Vesnić
poslanik u Parizu obojica danas
pokojni
Ovim ugovorom naš je narod
pretrpio ne samo golemi teritori-jalni
gubitak već mu je još teži
udarac zadat time što nije bila
ugovorena nikakva zaštita za naš
živalj koji je ostao pod Italijom
dok su neznatne talijanske manji-ne
u Dalmaciji dobile povlastice
koje su im davale veća prava ne-go
jugoslavenskim gradjanima
Vo Rapalskom ugovoru Rijeka
(Fiume) nije pripala Italiji već
je imala da postane slobodni grad
odnosno nezavisna država Ali
Rijeka nije nikad postigla taj ne-zavisni
položaj jer joj je pjesnik-avanturi- st
D'Annunzio sa svojim
"legionarima" (u stvari talijan-skim
vojnicima) bio silom namet-nuo
svoju vlast Kad je pak po-glavar
Riječke državice Zannela
htjeo da svojom policijom izbaji
D'Annunzia iz Rijeke talijanska
ratna ladja usidrena u Riječkoj
luci rastjerala je hicima iz topova
malu Riječku vojsku Tako je oru-žana
sila Kraljevine Italije učinila
kraj samostalnosti Rijeke i zago-spodova- la
nezavisnost jednim rae-djunarodn- im
ugovorom
Nasilni karakter talijanske oku-pacije
Rijeke potrajao je do godi-ne
1924 Dana 25 januara te godi-ne
zaključen je u Rimu t žv ugo-vor
o talijansko-jugoslavensko- m
prijateljstvu kojim su Nikola Pa-8i- ć
i Momčilo Ninčić priznali Mus-solini- ju
neograničeni talijanski
suverenitet nad Rijekom
Nakon ovog drugog Rapjla na-lazilo
se sada ukupno oko G60000
Južnih Slavena (Slovenaca i Hr-vata)
pod vlašću talijanske drža-ve
koja je od prvog početka stala
Svom silom raditi da ih raznarodi
S nijednom drugom narodnom ma-njinom
u Europi nije se postupalo
tako nasilno kao s ovim Slaveni-ma
u Italiji Njihov jezik bio je
u kratko vrijeme posvema istisnut
iz državnih ureda sudova općine
škola pa i iz same crkve s teš-kim
prijetnjama pokušavalo se za-braniti
njegovu upotrebu i u pri-vatnom
životu redom su uništava- -
"NOVOSTI" Subota 23 sepL 1944
Napisao Dr Josip Smodlaka
ne slovenske i hrvatske prosvjetne
i privredne ustanove sve do pos-ljednje
zabranjena je slavenska
pjesma i svako društveno i zabav-no
sastajanje Slavena uskraćiva-na
im je dozvola za izdavanje hr-vatskih
i slovenskih novina i one-mogućivano
čitanje knjiga na ma-terinskom
jeziku kažnjavano je
nadjevanje slavenskih krštenih
imena slavenskoj djeci donapokon
silom su nametana tisućama hr
vatskih i slovenskih porodica tali-janska
prezimena da bi se od njih
i na taj način napravilo Talijane
S ovakvim sredstvima i još go-rim
(kao što je bilo batinanje ne-kažnjen
palež Narodnog doma u
Trstu i druga nasilja) svemoguća
državna vlast Italije pregnula je
1 to još fašizma da što prije iz-briše
i posljednji trag Slavenstva
u ovim našim krajevima Po dola-sku
Mussolinija na vlast sistemat-ski
su upotrebljavane protiv sla-venskih
rodoljuba koji nisu htjeli
da se iznevjere svome narodu naj-kraće
kazne Mnogi medju njima
bili su utamničeni u zatvorima
mučeni i od "Specijalnih tribuna-la- "
osudjeni na zatočenje robiju
ili na smrt
Za vrijeme sadanjeg rata pak
Talijani sličnim metodama o još
svirepijim sredstvima (kao strije-ljanjem
talaca izgladnjivanjem u
koncentracionim logorima uništa-vanjem
čitavih naselja) pokuša
vali su da raznarode još jedan mi-lio- n
Južnih Slavena u krajevima
koje je Italija protiv svakog me-djunarod- nog
prava i običaja još
za vrijeme trajanja rata samo
voljno anektovala naime u velikim
djelovima Kranjske Hrvatskog
Primorja Dalmacije i Boke kao i
u Crnoj Gori
Nasilni i upravo nečovječni pos-tupak
službene Italije sa svojim
slavenskim podanicima odavno je
poznat cijeloj Europi kroz izvje-štaje
podnošene na medjunarod-ni- m sastancima nacionalnih manji-na
i kroz pritužbe upućivane Ligi
naroda Iako dovle navedeno ne
stoji u neposrednoj vezi s predme-tom
kojim se bavimo važno je i
preko potrebno gdje je u pitanju
budućnost stanovništva da se stal-no
drži pred očima kako je Itali-ja
— najprije "Liberalna" pa fa-šistička
Italija — kroz čitavo jed-no
pokoljenje postupala sa svojim
gradjanima slovenske i hrvatsko
narodnosti
Ovo pravo mučeništvo Južnih
Slavena pod Italijom potrajalo je
pun četvrt vjeka a da se za cjeb
to vrijeme nije protiv takvog dotle
nevidjenog nasilja podigao što
znamo nijedan talijanski glas ni
iz Italije ni iz slobodnog inostran-stv- a
I ovo vrijedi da se zna pam-titi
Tek kada je Italija bila poraže-na
u ratu te mora da ispašta svo-je
ratne krivice počinju se Talija-ni
sjećati da pored ratnog duga
imaju još na svojoj istočnoj gra-nici
jedan nesredjeni račun s Juž-nim
Slavenima za koji će morati
da odgovaraju pred svijetom
Sa shvatljivom namjerom da do-bro
raspolože za sebe svjetsko jav-no
mišljenje načet je s njihove
autoritativne strane razgovor o
budućem razgraničenju s Jugosla-vijom
Prvi se javiše u štampi poznati
talijanski socijalno - demokratski
pravnik g Gaetano Salvemini koji
se već dvadeset godina nalazi u
Americi gdje je postao gradja-ni- n
Sjedinjenih Država — a za
njim stari talijanski diplomat i da-nas
aktivni ministar grof Karlo
Sforza koji je takodjer živio u
Americi sve do nedavna
G Salvemini nam je ostao u do
broj uspomeni još iz vremena po-sije
prošlog Svjetskog rata ukoli-ko
je on bio jedini talijanski poli-tičar
koji je imao kuraž da javno
kaže da Italija nema nikakvo pra-vo
na Dalmaciju ni na Rijeku Ali
i on je bio sporazuman s tadaš-njom
aneksijom Primorske Slove-nije
i Istre Italiji ma da je morao
znati da u tim krajevima većinu
domaćeg stanovištva sačinjavaju
Južni Slaveni
Danas je g Salvemini ispravio
svoje stanovište u teme pogledu
ali samo djelomično On je svoje
mišljenje o poravnanju spora o
granicama izmedju Italije i Jugo-slavije
izneo u knjizi "Vhat to do
vvith Italv" koju je nedavno na-pisao
u zajednici s George-o- m La
Piana i izdao u Nev Vorku (u
nakladi Dueli Sloan and Pierce)
Na strani 209 toga djela on ka-že:
"Svaki Talijan koji nije za-sljepl- jen
aneksionističkim nacio
nalističkim pohotama koje nema-ju
ništa zajedničkoga s nacional-nom
svješću mora priznati da na
istoku od Gorice i Trsta i na isto-ku
od Istre" (valjda od Istre u
užem smislu s onu stranu Učke?)
"to jest s one strane Trnovske šu-me
i Menti della Vena" (Nanosa
i Učke?) živi kompaktno slaven-sko
stanovništvo od približno
250000 Slavena Ovi imaju pravo
da se otejepe od Italije i da se
prisajedine Jugoslaviji ovo nije
talijanska nacionalna teritorija već
nacionalna teritorija slavenska"
Premda nije jasno obilježena nova
granična crta koju Salvemini s
ovim riječima zamišlja gornji tek-st
s brojem od 250000 Slavena
imao bi se tumačiti tako da bi se
imali pripojiti Jugoslaviji ne samo
djelovi Kranjske anektovane Itali-ji
i mali dio Istre preko Ućke t
zv Liburnija) a Rijekom Zadrom
i Lastovom već vierovatno i sje-verna
polovina Sočke doline kao
i svi Kvarnerski otoci Za ostali
dio "Julijske Venecije" gdje g
Salvemini nalazi 400000 Južnih
Slavena i isto toliko Talijana on
ne kaže izričito da bi morao ostati
pod talijanskim suverenitetom ali
to jasno proizlazi iz cjelog dotič-nog
poglavlja koje obuhvata str
209-21- 1 pomenute knjige Očevidno
je da ovakva nova politička medja
ako bi imala da presječe Soču na
polovini njenog toka ne bi nipo-što
bila prirodna granica Ona
ne bi bila opravdana ni s etno-grafskog
gledišta jer na teritoriji
od Gorice do Učke koja bi ostala
sporna izmedju Jugoslavije i Ita-lije
Južni Slaveni imaju većinu
stanovništva Kad se naime odje-li
Furlanska nizina u oblasti Gra-diškoj
koju mi ne tražimo za Ju-goslaviju
te kad se odbije i broj
skorijih južno-talijansk- ih doselje-nika
(tako zvanih Meridionali) u
Trstu ukupni broj urodjenika ta-lijanskog
jezika jedva doseže
300000 prema 400000 Južnih Sla-vena
po Salveminiju Kako veća
polovina od spomenutih 300000
Talijana stanuje u gradu Trstu to
u teritoriji van Trsta dolaze na 1
Talijana gotovo 3 Slovena Kad
se tome nadoda i Trst opet su Slo
veni u znatnoj većini
Zato i kad bi svi Talijani ovih
predjela bili voljni da ostanu pod
suverenitetom Italije (što je veo
ma sumnjivo) ipak pošto su oni
manjina žiteljstva ne bi se s de-mokratskog
gledišta prava samo
opredjeljenja naroda mogla oprav
dati teza Salveminija da bi ovaj
kraj trebalo da pripadne Italiji
U traženju Izlaza iz ovakve za
Talijane veoma nepovoljne situa-cije
očevidno je u g Salveminiju
nastala borba izmedju na jednoj
strani demokrate i poštenog čov-jeka
što on uistinu jest a na
drugoj strani talijanskog rodolju-ba
kojemu srce krvavi pri pomi
sli da Trst i Istra ne bi više pri
padali Italiji U ovome duševnom
sukobu izgleda da je glas krvi pri
gušio glas pravde AH samo za
čas jer odmah zatim g Salvemi
ni na umirenje svoje savjesti pru-ža
Slavenima svoje smanjene Ju-lijske
Venecije sve moguće garan-cije
za slobodnu nesmetanu upo-trebu
slovenskog i hrvatskog jezi-ka
u općinama i školama
Salveminijeva namjera je ple-menita
ali ponudjena zaštita ma-njina
ne bi ublažila privredne šte-te
koje bi trpjeli dolični krajevi
kad bi oni u državnom životu oso-bito
u saobraćaju i trgovini bili
privezani uz Italiju Najslabija
strana Salveminijeve zamisli i
uopće svakog talijanskog aneksio-nističkog
projekta leži u tome što
oni ne vode računa o činjenici da
je Primorska ili Julijska Krajina
u geografskom privrednom i na-ročito
u saobraćajnom pogledu or-ganski
sastavni dio južno-slaven-s- ke
zemlje Ovi se krajevi mogu
jedino vještački spojiti s Italijom
i to samo uz cijenu ekonomskog
zastoja kako je bjelodano poka-zalo
nazadovanje trgovine i bla-gostanja
u Trstu i na Rijeci pod
Italijom naime kad su ovi grado-vi
bili otsjećeni cd svojega prirod-nog
zaledja
što se tiče Salveminijeva pred-log- a
da se u Primorskoj Krajini
žiteljstvo grupiše u dvije nacional-ne
kurije koje bi omogućile svakoj
narodnosti mjesnu samoupravu i
upotrebu narodnog jezika u općin-skoj
upravi i u školi to je u stvari
samo jedan od načina kako da se
zaštite jezična prava manjira Ju-goslaveni
nisu nikad vršili nasilno
raznarodjivanje Jugoslavenska
država i pod starim reakcionar
nim režimom izdržavala je o svo-me
trošku mnoge stotine njema-čkih
madjarskih i drugih manjin-skih
škola dok je Italija u isto do
ba ukidala i posljednje francuske
Škole u oblasti Aoste
(Nastavit će se)
TITOV "NAPRIJED"
I
Drug Tito jaše na čelu kolone
Uz usku stazu planinsku
Visoko
Na vrhu led Krš blato naokolo
Dolje u klancu mutan potok šumi
Oblad tmasti vuku se po nebu
A pramen magla kao dim se diže
Iz šume jela bukvi i omorika
— On jaše sve to ne vidi ne čuje
Kamo ga Miso prenijela? U kom
Svijetu živi? Od čega je bora
Na ćelu i grč oko tvrdih usta?
Al' najednom je stao- - trgnuo se
Avet je pred njim Sva je od blata smrznuta
Od snijega i mraza Stoji studen širi
I veli:
"Kud ćeš drzniče? Ja vladam
U toj planini Okreni se gledaj
Te jadne momke koje ovud vodiš
Goli su bosi biedno ljudsko meso
Nevoljna krv što moj je dah smrzava
Kamo ih vodiš u patnju i u smrt?
Kipove od leda napravit ću od vas
I stajat ćete kruti nepomični
U tami noćnoj i u svjetlu danjem
Na ovim gorskim stazama znamenje
Velje mi moći ljudima opomena
Da čovjek ne sm'je preko nekih granica
Okreni se i vrati u nizine
Da kosti griješ kraj ognjišta svoga
Pokoran i tih — najveći je zakon
Čovječji: živjet ma i kako bilol"
To avet reče on očima bljesne
I vatru prospe iz plamnih zjenica
Ošlnu konja i neman pregazi
Pa viknu s visa:
"Napiledl"
n
Drug Uto Jaše na čelu kolone
Stazom sve tvrdjom mrzlijom
Strašilo novo sad pred njim stoji
I zatvara mu put Oh grdno li Jel
Mršavo žuto Koža na njem visi
Klepeću na njem kosti ko orati
U prćznoj vreći Govori mu:
"Stanil"
Gledaj me Davno već me znaš al nikada
čitavi lik mi ne vidje strašni
Onaj sam koji već te dugo prati
Po opljačkanim zemljama ko sjena
I sjedi u svakom dvorištu na svakom
Ognjištu u svakoj štali i ruku tura
U svaku torbu i zovem se Glad
Sjaši s tog konja ja ću da ga jašiml
Pa neka vodim tvoje bledne momke
Po šumama i klancima i pustinjom
U kojim samo kos i vjeverica
Nalaze hrane Skini crven-zastav- u
Sa sliega i digni crni barjak moji
Pobjedu i slavlje ja ti slavim Stanil
Okani se svojih sanja i vrati se
Dolje na ravni Ori si] i žanji
Jer ništa nema važnije od hljeba
I najveća je sreća trbuh puni
Te uzde daj mi i nestani!"
Tito
Sa konja sidje al se ne okrenu
Prignu se k zemlji zgrabi grudu blata
U prah Je smrvi i u zvalo bod
Nemani onoj kliknu:
"Napriedl HapriedP
IH
Drug Tito stiže na čelu kolone
Pod vrh planine
Litice i magla
Vrhunac kriju Ondje gde bi mego
Uz napor proći nova avet sjedi
Na litici i gleda u došljaka
Oči su njene ko u sove njuška
Lisičja zubi ko u štakora
A svaki zglob je grbava joj tjela
Uglast i dračav Gleda i govori:
"Otkuda dodje pustolove? Kud ćeš?
Znaš li me? Ja sam otac sviju sumnja
Nesreće vjesnik preteča kajanja
Onaj sam koji oštre nokie ima
Da njima kopa u savjesti vašoj
Grob će trunit luda sanja ljudska
Što hoćeš čemu dignu svu tu če$ađ
Da trpi i strada? Ideal je voće
Što zre na grani koju nikad neće
Dohvatit ruka čovječja vrhunac
Planine ove siže do nebesa
Okreni se i sidji pustolove
Pa čin svoj mjeri prema svojoj womi
I zemljom hodaj sitnim koracima'
Al' grmnu grom na vrhu planlnskoaej
I vjetar duhnu i magla se dignu
Zakreštl oro pod oblakom aasja
Sunce što slavno sja i hrani i grije
I Titov glas se prosu kao dašd
Na temučenu čeljad uvjek žednu
Njegovih rJeči:
"Hepriedr
Vladimir Nazor
1
1