000420 |
Previous | 14 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1.4 ¥v Iff Za па®Бшаш@ mnni Stockholm (UPI) — U svl-jet- u je prosle godine za nao-ruzan- je utroseno 334 mili-jar- de dolara. Od toga 70 posto otpada na vojne tros-kov- e dva vojna bloka. U opseznoj studiji Medu-narodno- g instituta za mirov-n- a istrazivanja SIPRI iz Stoc-kholm- a navodi so da je 1976. godine 105 zemalja uvezlo razne tipove oruzja Sto se nukleamog naoru-zanj- a tide ono je postalo opasnije nego ikada prije svega zahvaljujudi tocnosti gadanja. Proma predvidanji-m- a institute, raketa s nukle-ami- m bojevim glavama po-gad- at ce u skoroj buducnosti cilj na daljini od 13.000 kilo-meta- ra s greskom od najvise 30 metara. Danasnje najmo-dernij- e rakete mogu proma-si-ti na toj razdaljini "samo" 350 metara. Do sada je u orbitu oko Zemlje lansirano 1386 navi-gacion- ih satelita da posluze navodenju raketa i ostalih ofanzivnih oruzja. U studiju se navodi da je za proteklih 30 godina bilo 125 slucajeva nesreca sa nuklearnim oruzjem. Putu katastrofu Prema Harrisovoj anketi 77 posto ameriCkih gradana traii da vlasti potpiSu sa Sovjetskim Savezom ugovor o kontroli nuklearnog naoru-zanj- a, dok je Carterova admi-nistraci- ja upravo odgodila razgovore o ograniCenju strateSkog oruzja. To je ve6 samo po sebi zastra5uju6e, ali to joS nije sve. Predsjednik Carter je naredio pravljenje "neutron-ske- " bombe A-1- 2, koja je u stanju da ubija ljude a da istovremeno neoSte6uje nlS-t- a drugo. U Americi se ide naprijed i sa izradom drugih ratnih projekata, uklju6iv i bombarder B-- 1 i ofenzivnu podmornicu, Sto sve zajedno stoji na putu pregovorima za ograni6enje i kontrolu ovog oruzja. Sve u svemu, jasno je da Carterova uprava radije sluSa advokate h lad nog fata nego savjest naroda. Zbog toga ona i pokuSava da potkopa napore za mir i surac'nju, koji se momentalno 6ine na Beo-gradsk- oj konferenciji. 8LAGOSTANJE U DIVLJASTVu Blagostanje, samo po sebi, ne znafii nista. Ali, јоб gore je nistavi-l- o blagostanje koje se postiZe u druStvu predanom konkurentskom L7 June 29, 1077 Zloslutan skup Defile faSista u Hitlerovom изгзузи rodnom mestu Braunau, (Tanjug) — Rod-n- o mesto vode nacistidkog "Treceg Rajha" Adolfa Hitle-r- a Braunau na Inu u gornjoj Austriji, dozivelo je 19. juna jedan teSko shvatljivi provo-kativ- ni I zloslutni "cmi vre-meplo- v": dekorisani nacisti-cki- m ratnim ordenima, uz Sumu zastava s "ritersklm krstovima", dvoglavim orlo-vlm- a i druglm amblemima, uz mnoStvo muzickih kapela i pod parolom "jedinstvo je snaga", tu je marSiralo oko 25 hiljada bivSih pripadnika Hltlerovog "Vermahta" i jedl-nlc- a "SS" Iz Gornje Austrije, Salcburga, Bavarske i Juz-no- g Tlrola. Okupljeni veteran! "Vermahta" i "SS" DvoCasovnlm defileom ull-ca- ma Braunaua, defileom koji je, uz ostalo, vodio i pored rodne ku6e nekadaS-nje- g nacistiCkog "firera" Hi-tle- ra, bivSi Hitlerovi zavoje-va- 6i okondali su "pompez-no- " i vidljivo demonstrativno jedan masovni dvodnevnl "susret starih kamerada". Ovaj skup na samoj granici izmedu Austrije i SRN for-mal- no je sazvan kao "zemalj-sk- i i родгатбпо-zemaljs- kl susret" povodom obelezava-nj- a tridesetogodiSnjice pos-tojan- ja gornjoaustrijskog krila takozvanog "kamerad-Saftsbund- a" ili austrijske organ izacije veterana koja pretezno okuplja bivSe pripa-dnik- e "Vermahta" i "SS". U svim tim sveCanostima ucestvovale su i jedinice austrijske savezne vojske, visoki predstavnici vlasti, politi6kih i druStvenih orga-nizacij- a. Rec poglavara dr Vencla U svojoj sveCanoj геб!, zemaljski poglavar gornje Austrije dr Vend istakao je da "posebno i svesno" poz-dravl- ja "kamerade" iz Bavar Cehoslovacko selo Lidice, nedaleko od Praga, nemadki vojnici su spalili u nod izme-du 9. i 10. juna 1942. Kao iz-go- vor posluzila im je toboz-nj- a odmazda za skrivanje ceSkih rodoljuba koji su 27. maja 1942. izvrSili u Pragu atentat na protektora CeSke i Moravske, zloglasnog Rajn- - harda Hajdriha (on je od rana umro 4. juna 1942.). Stanovnici Lidi-c- a nisu, medutim, dali nika-kvo- g povoda strahovitom divljanju nemackih SS-trup- a. Oni 6ak dotle nisu ni culi za Jana KubiSa i Jozefa Gabp6i-k- a, atentatore koji su u oku-pira- nu CehoslovaCku preba-- 6eni avionom iz Velike Brita-nij- e. Hajdrihov naslednik, sekretar za Protektorat Karl ske I Juznog Tirol a, jer se time, kakve li ironije — po njegovoj oceni — manifestu-j- u "otvorenost granica, ra-zumev- anje medu narodima i teznja ka miru". On je, takode, naglasiodabivSi rat-ni- ci u Braunauu "dokumen-tuj- u disciplinu, savesnost i saradnju medu narodima i apostrofiraju6l organizaciju bivSih "kamerada", uzvik-nu- o: "Mi imamo pravo da budemo priznati". On je rekao da su se bivSi ratnici "uvek odazvali kad je domo-vin- a pozivala", kako u ratu tako i posle rata. Vend je ustao protiv "diskriminacije" ovog susreta i "kameradSaf-tsbunda- " i izjasnio se u ime prisutnih za "austrijski drza-v- ni ugovor, politiku neutral-nost- i, za demokratiju i mir". Ova izja§njenja zemalj-sko- g poglavara bivSi "kame-radi- " potvrdili su masovni m defileom kroz Braunau, pot-vrdili su zapravo vrlo ozbiljno i opasno poigravanje Aus-trije I Drzavnim ugovorom i politikom popuStanja i mira. Potvrdili su to na dosad, mozda, najeklatantniji na-6i-n. Izbori u Spanjolskoj U Spanjolskim izborima 15. juna dobila je ve6inu Demokratska unija centra, druga je SocijalistiCka stran-k- a, pa ostale. Medu kandidatima izabra-ni- m u parlament nalazi se i La Pasionarla — pobjednica u dvjema izborima u rasponu od 40 godina. Naime, pred-zadn- ji izbori u ovoj zemlji odiiani su 1936. godine. Tako samim tim Sto je uopce doSlo do ovih izbora mozemo red da je demokra-cij- a odnijela pobjedu nad faSizmom. Pretrideset pet godina zadobijenih kruna za onoga ko pronade ili oda atentatore — nije imao uspeha u poteri. Nje-go- v bes se zato izlio na Lidice. Nemafike SS-tru- pe okruzile su selo, isterale iz kuce sve stanovnike I strelja-l- e sve muSkarce starije od 15 godina. Streljana su 173 muskarca, 198 zena je odve-den- o u koncentracione logo-r- e a 98 dece dato je петаб-ki- m porodicama na ponem-dvanj- e. Tek nedelju dana posle katastrofe u Lidicama, na dostavu izdajnika, otkri-ve- ni su atentatori koji su se bili skrili u kripti pravoslavne crkve u Pragu, u Ulici Rasel, blizu Karlovog trga. — Na procesu faSisti6kim zlodnci-m- a u Nirnbergu, Frank je osuden na smrt streljanjem. Narodni sud u Pragu je 1946. osudio na smrt Karela Curdu "siii СШв!-'.м01пгвги- IUUI UUO чуу. 1 V'i'i'i ' i.UUu OkUyU KOil I tut. 1 in ,t„ imports 831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza Toronto, Ontario M8W 3V7 Tel. (416) 252-5856-7- -8 Highway 5 Ч5К ill Alderwood jk % H Plaza ф Џ vW Dundas St. W. £ш1впц~ Yugoslav Radio Program Caravae ! Friendship' on CHIN-F- M 101 Monday to Friday 2-- 3 p.m. Saturdays 2 - 3:30 p.m. Central J4eu3 Stand & Variety, YUGOSLAV RECORDS BOOKS .NEWSPAPERS PROP. MR. & MRS. STAHCHEV 256 AUGUSTA AVENUE Bus-- 924-537- 0 TORONTO. CANADA M5T 2L9 Res. 920-463- 3 IZ JUGOSLA VIJE... vino i SUIV0VICA PLUM BRANDY RIESUNG ZUPA TRAMINAC PROKUPAC MUSKATNI SILVANEC TIGER MILK MERLOT ШЛ Ж Kod LCB u Ontanu, Albvrti, Bnlanskoi Columbia i Saskatchbwanu Za informacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 BloorSt. W. —Toronto, Ont. ТГГТ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 24, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-06-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000026 |
Description
Title | 000420 |
OCR text | 1.4 ¥v Iff Za па®Бшаш@ mnni Stockholm (UPI) — U svl-jet- u je prosle godine za nao-ruzan- je utroseno 334 mili-jar- de dolara. Od toga 70 posto otpada na vojne tros-kov- e dva vojna bloka. U opseznoj studiji Medu-narodno- g instituta za mirov-n- a istrazivanja SIPRI iz Stoc-kholm- a navodi so da je 1976. godine 105 zemalja uvezlo razne tipove oruzja Sto se nukleamog naoru-zanj- a tide ono je postalo opasnije nego ikada prije svega zahvaljujudi tocnosti gadanja. Proma predvidanji-m- a institute, raketa s nukle-ami- m bojevim glavama po-gad- at ce u skoroj buducnosti cilj na daljini od 13.000 kilo-meta- ra s greskom od najvise 30 metara. Danasnje najmo-dernij- e rakete mogu proma-si-ti na toj razdaljini "samo" 350 metara. Do sada je u orbitu oko Zemlje lansirano 1386 navi-gacion- ih satelita da posluze navodenju raketa i ostalih ofanzivnih oruzja. U studiju se navodi da je za proteklih 30 godina bilo 125 slucajeva nesreca sa nuklearnim oruzjem. Putu katastrofu Prema Harrisovoj anketi 77 posto ameriCkih gradana traii da vlasti potpiSu sa Sovjetskim Savezom ugovor o kontroli nuklearnog naoru-zanj- a, dok je Carterova admi-nistraci- ja upravo odgodila razgovore o ograniCenju strateSkog oruzja. To je ve6 samo po sebi zastra5uju6e, ali to joS nije sve. Predsjednik Carter je naredio pravljenje "neutron-ske- " bombe A-1- 2, koja je u stanju da ubija ljude a da istovremeno neoSte6uje nlS-t- a drugo. U Americi se ide naprijed i sa izradom drugih ratnih projekata, uklju6iv i bombarder B-- 1 i ofenzivnu podmornicu, Sto sve zajedno stoji na putu pregovorima za ograni6enje i kontrolu ovog oruzja. Sve u svemu, jasno je da Carterova uprava radije sluSa advokate h lad nog fata nego savjest naroda. Zbog toga ona i pokuSava da potkopa napore za mir i surac'nju, koji se momentalno 6ine na Beo-gradsk- oj konferenciji. 8LAGOSTANJE U DIVLJASTVu Blagostanje, samo po sebi, ne znafii nista. Ali, јоб gore je nistavi-l- o blagostanje koje se postiZe u druStvu predanom konkurentskom L7 June 29, 1077 Zloslutan skup Defile faSista u Hitlerovom изгзузи rodnom mestu Braunau, (Tanjug) — Rod-n- o mesto vode nacistidkog "Treceg Rajha" Adolfa Hitle-r- a Braunau na Inu u gornjoj Austriji, dozivelo je 19. juna jedan teSko shvatljivi provo-kativ- ni I zloslutni "cmi vre-meplo- v": dekorisani nacisti-cki- m ratnim ordenima, uz Sumu zastava s "ritersklm krstovima", dvoglavim orlo-vlm- a i druglm amblemima, uz mnoStvo muzickih kapela i pod parolom "jedinstvo je snaga", tu je marSiralo oko 25 hiljada bivSih pripadnika Hltlerovog "Vermahta" i jedl-nlc- a "SS" Iz Gornje Austrije, Salcburga, Bavarske i Juz-no- g Tlrola. Okupljeni veteran! "Vermahta" i "SS" DvoCasovnlm defileom ull-ca- ma Braunaua, defileom koji je, uz ostalo, vodio i pored rodne ku6e nekadaS-nje- g nacistiCkog "firera" Hi-tle- ra, bivSi Hitlerovi zavoje-va- 6i okondali su "pompez-no- " i vidljivo demonstrativno jedan masovni dvodnevnl "susret starih kamerada". Ovaj skup na samoj granici izmedu Austrije i SRN for-mal- no je sazvan kao "zemalj-sk- i i родгатбпо-zemaljs- kl susret" povodom obelezava-nj- a tridesetogodiSnjice pos-tojan- ja gornjoaustrijskog krila takozvanog "kamerad-Saftsbund- a" ili austrijske organ izacije veterana koja pretezno okuplja bivSe pripa-dnik- e "Vermahta" i "SS". U svim tim sveCanostima ucestvovale su i jedinice austrijske savezne vojske, visoki predstavnici vlasti, politi6kih i druStvenih orga-nizacij- a. Rec poglavara dr Vencla U svojoj sveCanoj геб!, zemaljski poglavar gornje Austrije dr Vend istakao je da "posebno i svesno" poz-dravl- ja "kamerade" iz Bavar Cehoslovacko selo Lidice, nedaleko od Praga, nemadki vojnici su spalili u nod izme-du 9. i 10. juna 1942. Kao iz-go- vor posluzila im je toboz-nj- a odmazda za skrivanje ceSkih rodoljuba koji su 27. maja 1942. izvrSili u Pragu atentat na protektora CeSke i Moravske, zloglasnog Rajn- - harda Hajdriha (on je od rana umro 4. juna 1942.). Stanovnici Lidi-c- a nisu, medutim, dali nika-kvo- g povoda strahovitom divljanju nemackih SS-trup- a. Oni 6ak dotle nisu ni culi za Jana KubiSa i Jozefa Gabp6i-k- a, atentatore koji su u oku-pira- nu CehoslovaCku preba-- 6eni avionom iz Velike Brita-nij- e. Hajdrihov naslednik, sekretar za Protektorat Karl ske I Juznog Tirol a, jer se time, kakve li ironije — po njegovoj oceni — manifestu-j- u "otvorenost granica, ra-zumev- anje medu narodima i teznja ka miru". On je, takode, naglasiodabivSi rat-ni- ci u Braunauu "dokumen-tuj- u disciplinu, savesnost i saradnju medu narodima i apostrofiraju6l organizaciju bivSih "kamerada", uzvik-nu- o: "Mi imamo pravo da budemo priznati". On je rekao da su se bivSi ratnici "uvek odazvali kad je domo-vin- a pozivala", kako u ratu tako i posle rata. Vend je ustao protiv "diskriminacije" ovog susreta i "kameradSaf-tsbunda- " i izjasnio se u ime prisutnih za "austrijski drza-v- ni ugovor, politiku neutral-nost- i, za demokratiju i mir". Ova izja§njenja zemalj-sko- g poglavara bivSi "kame-radi- " potvrdili su masovni m defileom kroz Braunau, pot-vrdili su zapravo vrlo ozbiljno i opasno poigravanje Aus-trije I Drzavnim ugovorom i politikom popuStanja i mira. Potvrdili su to na dosad, mozda, najeklatantniji na-6i-n. Izbori u Spanjolskoj U Spanjolskim izborima 15. juna dobila je ve6inu Demokratska unija centra, druga je SocijalistiCka stran-k- a, pa ostale. Medu kandidatima izabra-ni- m u parlament nalazi se i La Pasionarla — pobjednica u dvjema izborima u rasponu od 40 godina. Naime, pred-zadn- ji izbori u ovoj zemlji odiiani su 1936. godine. Tako samim tim Sto je uopce doSlo do ovih izbora mozemo red da je demokra-cij- a odnijela pobjedu nad faSizmom. Pretrideset pet godina zadobijenih kruna za onoga ko pronade ili oda atentatore — nije imao uspeha u poteri. Nje-go- v bes se zato izlio na Lidice. Nemafike SS-tru- pe okruzile su selo, isterale iz kuce sve stanovnike I strelja-l- e sve muSkarce starije od 15 godina. Streljana su 173 muskarca, 198 zena je odve-den- o u koncentracione logo-r- e a 98 dece dato je петаб-ki- m porodicama na ponem-dvanj- e. Tek nedelju dana posle katastrofe u Lidicama, na dostavu izdajnika, otkri-ve- ni su atentatori koji su se bili skrili u kripti pravoslavne crkve u Pragu, u Ulici Rasel, blizu Karlovog trga. — Na procesu faSisti6kim zlodnci-m- a u Nirnbergu, Frank je osuden na smrt streljanjem. Narodni sud u Pragu je 1946. osudio na smrt Karela Curdu "siii СШв!-'.м01пгвги- IUUI UUO чуу. 1 V'i'i'i ' i.UUu OkUyU KOil I tut. 1 in ,t„ imports 831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza Toronto, Ontario M8W 3V7 Tel. (416) 252-5856-7- -8 Highway 5 Ч5К ill Alderwood jk % H Plaza ф Џ vW Dundas St. W. £ш1впц~ Yugoslav Radio Program Caravae ! Friendship' on CHIN-F- M 101 Monday to Friday 2-- 3 p.m. Saturdays 2 - 3:30 p.m. Central J4eu3 Stand & Variety, YUGOSLAV RECORDS BOOKS .NEWSPAPERS PROP. MR. & MRS. STAHCHEV 256 AUGUSTA AVENUE Bus-- 924-537- 0 TORONTO. CANADA M5T 2L9 Res. 920-463- 3 IZ JUGOSLA VIJE... vino i SUIV0VICA PLUM BRANDY RIESUNG ZUPA TRAMINAC PROKUPAC MUSKATNI SILVANEC TIGER MILK MERLOT ШЛ Ж Kod LCB u Ontanu, Albvrti, Bnlanskoi Columbia i Saskatchbwanu Za informacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 BloorSt. W. —Toronto, Ont. ТГГТ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000420