000259 |
Previous | 11 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
few VVirij&l S ЛАЛ ;да' w-- 'Ш IK w '# "i'3--. 4 15 £ . , Л . rtk4kw'A-.ki,.i-- L ,&tlA I u чУ-£- ? .и л._ч.ј јл, -- Ш1 1%'t W -- ' iw,_ , SjVwSsS ддр врДјЗ- - м t -- ; " - r Ч?ШШ ffr#%fe Wij'ffgr j... Jgfy . I MiMH T ,Hfe.vV fe :. -- rH '.ммкчг.ннншмА т н ' K K M - -- h , ггнhBB; L'? H H ' H if &i i №35мтЕавмнка "?4 Uredjuje: Oliver MIL, AN THLAHTLI KAO NOGOMET Kad je 1519. godine istrazivac Her-mand- o Cortes dosao u Meksiko, vidio je Asteke kako igraju thlahti, svetu igru njihovih bogova. I u toj igri se igra koznatom loptom i neki smatraju da je ona preteca dana-Snje- g nogometa, svakako najpopular-nij- e sportske igre na svijetu. Kao sto je poznato, sada se bas u Meksiku odrzava svjetsko prvenstvo u nogometu, a sam-pions- ki naslov brani Italija. Talijani, kao pravi kicosi, stigli su u Meksiko odjeveni u najnovije kreacije Giorgia Armanija, jednoga od kraljeva svjetske mode. Ako obrane naslov svakom igracu pripast ce — 115.000 dolara! Vjerujemo da ce vas zanimati i to da su u Meksiko Talijani donijeli devet tona mineralne vode i dvije tone tjeste-nin- e i umaka od rajcice. TITULA JE PRIPALA PARTIZANU Zavrseno je 40. nogometno prvenstvo Jugoslavije. Da bi se znalo tko ce biti prvak bilo je potrebno da se odigra i posljednje 34. kolo. Titula je pripala beogradskom Partizanu ispred mjesnog rivala Crvene zvezde. I Partizan i Crvena zvezda imaju isti broj bodova; medutim, crno-bije- li imaju bolju gol razliku. Prvu ligu napusta novosadska Vojvodina i OFK Beogrd. 34. kolo karak-teristicn- o je sa rekordnim brojem go-lov- a (43) sto nogometni ljubitelji vjero-vatn- o ne pamte. 40. NOGOMETNO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE 34. KOLO Hajduk-Dinam- o (V) 5:5 Celik-Rijek- a 1:1 Vojvodina-Dinam- o (Z) 1:7 Partizan-Zeljeznic- ar 4:0 Osijek-Slobod- a 2:1 Velez-OF- K Beograd 2:3 Sarajevo-Crven- a zvezda 0:4 Pristina-Varda- r 0:0 Sutjeska-Buducno- st 5:5 TABLICA 1. Partizan 34 21 7 6 65:29 49 2. Crvena zvezda 34 21 7 6 73:38 49 3. Velez 34 13 11 10 64:40 37 4. Hajduk 34 15 7 12 54:44 37 5. Rijeka 34 12 13 9 42:31 37 6. Dinamo (Z) 34 11 14 9 53:43 36 7. Zeljeznicar 34 15 5 14 58:63 35 8. Vardar 34 14 6 14 52:59 34 9. Osijek 34 12 9 13 39:42 33 10. Sutjeska 34 14 4 16 55:61 32 11. Pristina 34 13 6 15 37:47 32 12. Sloboda 34 11 9 14 47:59 31 13. Dinamo (V) 34 11 8 15 51:54 30 H.Sarajevo 34 11 8 15 41:46 30 15. Buducnost 34 13 4 17 47:52 30 16. Celik 34 11 8 15 39:49 30 17. OFK Beograd 34 12 6 16 48:63 30 18. Vojvodina 34 6 8 20 33:69 20 SAN MI JE EVROPA Nas zemljak Branko Segota, (roden u Rijeci) bio je jedan od zapazenijih igraca u napadu Kanadana protiv Madarske. Kad je on usao u igru, imao je nekoliko odlicnih akcija. Danas 25-godisnj- ak, Segota ј%да 7 godinajselio s roditeljima u Vancouver u Kanadi.'Po-sljednji- h pet godina igra dvoranski no-gom- et, u San Diegu, kazu da je njihov najbolji igrac. Nije od pocetka u sastavu Kanade, jer je zakasnio na pripreme. — Nadam se da cu protiv SSSR--a igrati od pocetka i pokazati koliko vrije-di- m. Znate moj je san zaigrati u Evropi, tamo se igra pravi nogomet. U Kanadi je nogomet jos uvijek nesigurno zani-manj- e, u dvorani jos kako-tak- o, onaj ve-li- ki pravi, skoro nikako — kaze. Imao je tvrdi, nekoliko kontakata s Netzerom, oko prijelaza u Hamburger, alj da ce poslije SP biti jos neka poniraa... ' _ _ - _ J BOKS SVJETSKI KUP 1987. U BEOGRADU RENO — Cetvrti svjetski boksacki kup, odluceno je na sastanku AIBA, od-rz- at ce se slijedece godine u Beogradu. Za tu veliku manifestaciju kandidirale su kao organizatori tri zemlje: Brazil, SSSR (s Moskvom i Lenjingradom) i Ju-goslavia. Brazilci su onda odustali, pa su na glasanje izasla samo dva kandida-ta- . Za Jugoslaviju i Beograd kao doma-cina Svjetskom kupu glasala su 24 cla-n- a, a za SSSR 10 clanova. Na Svjetskom kupu nastupa u svakoj kategoriji po osam boksaca, odnosno clanova osam ekipa. Jednu moncad daje Sjeverna Amerika, drugu Juzna Amerika, trecu Azija, cetvrtu Afrika, petu Oceanija, sestu Evropa, sedmu cini pobjednik zadnjeg Svjetskog kupa (u Seulu je to bila Evropa) i osmu repre-zentacij- u zemlje domacina. Prakticki po prvi put na svjetskom kupu nastupit ce tri evropska sastava. U pravilu SK, odrzava se u razdoblju izmedu 30. juna i 20. novembra. Pred-stavni- k Jugoslavije Danilo Ivanovic ka-za- o je da ce se definitivni termin 4. SK, tek utvrditi. U DRUGOJ RUNDI ZBORNA NIJE USPJELA Zavrsene su utakmice po skupinama i za drugu rundu kvalificirali su se: Meksiko-Bugarsk- a 2:0 SSSR— Belgija 3:4 Brazil-Poljsk- a 4:0 Argentina-Urugva- j 1:0 Italija-Fancusk- a Maroko-Zapadn- a Njemacka Engleska-Paragv- aj Danska-Spanij- a "NECEMO GOLOVE, HOCEMO GRAHA" Ciudad de Mexico se ne trese. Zemlja se ove mundialske dane ne ljuti ni na koga, potresa nema ni manjeg, a kamoli veceg. No, ne trese se prijestolnica zem-lje domacina najvece smotre nogome-tas- a na svijetu, ni u drugom pogledu. Ovdje nema nogometne groznice, to je konstatacija, iako se kao takva bas ne uklapa o frazologiju koja preti i ovaj Mundial ("sve je divno", "svi su ludi za nogacem", "svi govore samo o nogome-tu" i slicno, sto su vec uhodani, ali i iz-liza- ni kliseji umjetnog stvaranja klime da je sve divno o cemu se mora puno pisati). Za Meksikance ovaj Mundial nije bas najvazniji na svijetu. Vrhunska nogo-metn- a priredba ih ne zaokuplja previ-se. Naprotiv, Mundial mnogo iritira ov-dasn- je ljude koji se bore za svakodnev-nicu- , one koji misle na kruh, a manje na Huga Sanchez-a- . Ako postavimo pita-nj- e na osnovu cega se izricaju ovako te-sk- e rijeci na samom startu prvenstva svijeta u nogometu, odgovor cemo naci medu masama i dogadajima koji se u ovom trenutku zbivaju u Meksickim gra-dovim- a. Masa nezadovoljnih ljudi u svim gradovima Meksika demonstrira-ju- , nose parole sa ranoraznim natpisi-ma- . "Necemo golove, hocemo grah!" pise na transparentu koji nose cetiri mladica, praceni od nekoliko tisuca gladnih. Oni se otvoreno bune , otvo-ren- o pokazuju s4o za njih znaci Mun-dial. Ima tu i drugih parola: "bolje skole nego stadioni", "Ne zanima nas nogo-met, hocemo zivjeti bolje", itd. O tim dogadajima svjetska stampa malo govori. Od javnosti se to skriva. Meksicke novine okrenute su izjavama nogometasa, a vlastima dakako ne odgo-var- a da se potencira prikaz takvog otvo-reno- g nezadovoljstva naroda, kojeg na sve nacine potice opozicija iz zelje da za sebe izvuce korist u ovoj zemlji. Ov-dje se ne boje teroristickih akcijha izva-n- a, jer je osiguranje ina6e izuzetno ja-k- o. Ali Mundialu ovog trenutka mozda prijeti opasnost iznutra. Meksiko se u ovom trenutku boji bjesa brojnih desperatnih siromasnih ljudi, a boji se da se njima ne prikljuce i stu-den- ti. Zbog otvorenog nezadovoljstva sto jedna siromasna zemlja trazi novce na "de lux" priredbe, dok se inflacija siri poput gljiva poslije kise. Bijes meksi6kog naroda raste i zbog cijena koje su u ove dane posebno po-divlja- le, a i zbog toga sto je doci na Mun-dial za obicnog smrtnika tesko. Trinaest utakmica u Meksiku stoji vi£e od 600 USA dolara, Sto je pravo bogatstvo za siromasnog Meksikanca. Zbog Mundial-ski-h potreba kruh poskupio sa 9 na 18 pezosa, a to je neSto §to siromaSni rad- - Tko ce od ovih djecaka postati Sanches i time napustiti mase siromaSnih? nik ne prihvaca. Vlada ipak ne moze sasvim zatajiti sto se ovdje dogada. Porucuje u kratkimpo-rukam- a na Televiziji da oni koji se bune mogu sebi samo pogorsati polozaj i da im je bolje "da ne izgube i siromastvo". Jasno je sto ne zeli reci —Mundial mora ostaviti svijetu veliki dojam, to je u us-k- oj vezi i s ugledom zemlje. Novine u Meksiku cine sve da pomire dvije krajnosti. Televizija bombardira javnost s uzbudenjima koja ce potresti svijet, ali bez uspjeha. Ovdje nema at-mosf- ere da ce se dogoditi nesto vazno, nikako nije ni slika situacije iz 1968. iz vremena Olimpijade, ili 1970. kada je ovdje odrzano vrlo uspjesno prvenstvo svijeta u nogometu. Meksicka opozicija koja nekako nalazi nacine da izrazi svoja misljenja, odgovara da ce to biti tajni Mundial, za uski krug zaintersira-nih- . Spominje se u meksickoj stampi da je to Mundial za 520 nogometasa, 36 su-dac- a, 3500 ljudi u organizaciji, 5000 no-vina- ra i bezbroj specijalnih agenata i policajaca. Opozicija kaze da prisilna obaveza ove zemlje kojom se "mora formirati image Meksika" mora ostati farsa jer se ne temelji na istinosti. Eto to je gola istina iz Ciudad de Me-xico na Skakljivu temu: za koga je za-pra- vo Mundial? Svijet ce ga prihvatiti, bez sumnje, nogomet ce biti opet najvaz-nij- a sporedna stvar svijeta, ali postoji ocigledno i druga istina. Ako smo vec u zboru ljudi, koji unosno pjevaju odu (pocasna pjesma) najvecoj, najljepsoj, najspektakularnijoj pri-red- bi svijeta, posteno je i potrebno za-gled- ati se i u "utrobu" te najvece nogo-metne manifestacije svijeta. — Je li to Meksiko? Sa 21.000 polica-jaca za osiguranje jedne priredbe? Ne i nije. — Psi, psecijalni komandosi, tenkovi, topovi, agenti, provjera du§e, tijela, tor-b- e, misli. Jesmo li to mi? Ne nismo, svijete. — Jesmo li mi Meksikanci, ili jos uvi-jek Asteci? Sto misle o tome ljudi svije-ta? — To nije za na§e oci, jos manje za svijet, oprostite nam to nije bio Meksi-ko. — Zar smo mi Meksikanci i inade ta-kv- i? Zar u na£oj zemlji vlada terorizam, koje se to onda agresivnosti boje nasa vojska i policijski agenti? Nasa je zemlja drugacija, prijatelji, vi ste bili obmanuti, vjerujte. — Zar mi nismo slobodni? Sto je onda prava realnost Meksika, kad topovima 6uvamo loptu. Nitko to joS nije objasnio. Cekamo objaSnjenje. — Zar to §to smo siromasna zemlja, to Sto smo u ekonomskoj krizi, zar taj na§ unutraSnji problem, taj gorki problem, mora biti moto jedne svijetske, najvece sportske priredbe svijeta? Jesmo li mi zemlja bez obraza? Nismo, a ispada da jesmo. — Kakva nam je onda obrana pred dvije milijarde ljudi Sirom svijeta? Oprostite nam, gente del mondo, jo§ jednom — ovo nije bio Meksiko. Ova pitanja i odgovore poslao nam je seljak, radnik i svi siromasi, te preli-jep- e drzave — Meksika. Ako slucajno pomigljate dragi citaoci Na§ih novina da smo pretjerali i sami u preslikavanju svega Sto se dogada u Meksiku, pdgova-дап- о: nismo. £фкМ smo istinu o jednom revoitu. A&o se isfine ne bojei ne stide sami domacini, 6emu ond da je prikri-- . vamo mi. c
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 21, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-06-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000300 |
Description
Title | 000259 |
OCR text | few VVirij&l S ЛАЛ ;да' w-- 'Ш IK w '# "i'3--. 4 15 £ . , Л . rtk4kw'A-.ki,.i-- L ,&tlA I u чУ-£- ? .и л._ч.ј јл, -- Ш1 1%'t W -- ' iw,_ , SjVwSsS ддр врДјЗ- - м t -- ; " - r Ч?ШШ ffr#%fe Wij'ffgr j... Jgfy . I MiMH T ,Hfe.vV fe :. -- rH '.ммкчг.ннншмА т н ' K K M - -- h , ггнhBB; L'? H H ' H if &i i №35мтЕавмнка "?4 Uredjuje: Oliver MIL, AN THLAHTLI KAO NOGOMET Kad je 1519. godine istrazivac Her-mand- o Cortes dosao u Meksiko, vidio je Asteke kako igraju thlahti, svetu igru njihovih bogova. I u toj igri se igra koznatom loptom i neki smatraju da je ona preteca dana-Snje- g nogometa, svakako najpopular-nij- e sportske igre na svijetu. Kao sto je poznato, sada se bas u Meksiku odrzava svjetsko prvenstvo u nogometu, a sam-pions- ki naslov brani Italija. Talijani, kao pravi kicosi, stigli su u Meksiko odjeveni u najnovije kreacije Giorgia Armanija, jednoga od kraljeva svjetske mode. Ako obrane naslov svakom igracu pripast ce — 115.000 dolara! Vjerujemo da ce vas zanimati i to da su u Meksiko Talijani donijeli devet tona mineralne vode i dvije tone tjeste-nin- e i umaka od rajcice. TITULA JE PRIPALA PARTIZANU Zavrseno je 40. nogometno prvenstvo Jugoslavije. Da bi se znalo tko ce biti prvak bilo je potrebno da se odigra i posljednje 34. kolo. Titula je pripala beogradskom Partizanu ispred mjesnog rivala Crvene zvezde. I Partizan i Crvena zvezda imaju isti broj bodova; medutim, crno-bije- li imaju bolju gol razliku. Prvu ligu napusta novosadska Vojvodina i OFK Beogrd. 34. kolo karak-teristicn- o je sa rekordnim brojem go-lov- a (43) sto nogometni ljubitelji vjero-vatn- o ne pamte. 40. NOGOMETNO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE 34. KOLO Hajduk-Dinam- o (V) 5:5 Celik-Rijek- a 1:1 Vojvodina-Dinam- o (Z) 1:7 Partizan-Zeljeznic- ar 4:0 Osijek-Slobod- a 2:1 Velez-OF- K Beograd 2:3 Sarajevo-Crven- a zvezda 0:4 Pristina-Varda- r 0:0 Sutjeska-Buducno- st 5:5 TABLICA 1. Partizan 34 21 7 6 65:29 49 2. Crvena zvezda 34 21 7 6 73:38 49 3. Velez 34 13 11 10 64:40 37 4. Hajduk 34 15 7 12 54:44 37 5. Rijeka 34 12 13 9 42:31 37 6. Dinamo (Z) 34 11 14 9 53:43 36 7. Zeljeznicar 34 15 5 14 58:63 35 8. Vardar 34 14 6 14 52:59 34 9. Osijek 34 12 9 13 39:42 33 10. Sutjeska 34 14 4 16 55:61 32 11. Pristina 34 13 6 15 37:47 32 12. Sloboda 34 11 9 14 47:59 31 13. Dinamo (V) 34 11 8 15 51:54 30 H.Sarajevo 34 11 8 15 41:46 30 15. Buducnost 34 13 4 17 47:52 30 16. Celik 34 11 8 15 39:49 30 17. OFK Beograd 34 12 6 16 48:63 30 18. Vojvodina 34 6 8 20 33:69 20 SAN MI JE EVROPA Nas zemljak Branko Segota, (roden u Rijeci) bio je jedan od zapazenijih igraca u napadu Kanadana protiv Madarske. Kad je on usao u igru, imao je nekoliko odlicnih akcija. Danas 25-godisnj- ak, Segota ј%да 7 godinajselio s roditeljima u Vancouver u Kanadi.'Po-sljednji- h pet godina igra dvoranski no-gom- et, u San Diegu, kazu da je njihov najbolji igrac. Nije od pocetka u sastavu Kanade, jer je zakasnio na pripreme. — Nadam se da cu protiv SSSR--a igrati od pocetka i pokazati koliko vrije-di- m. Znate moj je san zaigrati u Evropi, tamo se igra pravi nogomet. U Kanadi je nogomet jos uvijek nesigurno zani-manj- e, u dvorani jos kako-tak- o, onaj ve-li- ki pravi, skoro nikako — kaze. Imao je tvrdi, nekoliko kontakata s Netzerom, oko prijelaza u Hamburger, alj da ce poslije SP biti jos neka poniraa... ' _ _ - _ J BOKS SVJETSKI KUP 1987. U BEOGRADU RENO — Cetvrti svjetski boksacki kup, odluceno je na sastanku AIBA, od-rz- at ce se slijedece godine u Beogradu. Za tu veliku manifestaciju kandidirale su kao organizatori tri zemlje: Brazil, SSSR (s Moskvom i Lenjingradom) i Ju-goslavia. Brazilci su onda odustali, pa su na glasanje izasla samo dva kandida-ta- . Za Jugoslaviju i Beograd kao doma-cina Svjetskom kupu glasala su 24 cla-n- a, a za SSSR 10 clanova. Na Svjetskom kupu nastupa u svakoj kategoriji po osam boksaca, odnosno clanova osam ekipa. Jednu moncad daje Sjeverna Amerika, drugu Juzna Amerika, trecu Azija, cetvrtu Afrika, petu Oceanija, sestu Evropa, sedmu cini pobjednik zadnjeg Svjetskog kupa (u Seulu je to bila Evropa) i osmu repre-zentacij- u zemlje domacina. Prakticki po prvi put na svjetskom kupu nastupit ce tri evropska sastava. U pravilu SK, odrzava se u razdoblju izmedu 30. juna i 20. novembra. Pred-stavni- k Jugoslavije Danilo Ivanovic ka-za- o je da ce se definitivni termin 4. SK, tek utvrditi. U DRUGOJ RUNDI ZBORNA NIJE USPJELA Zavrsene su utakmice po skupinama i za drugu rundu kvalificirali su se: Meksiko-Bugarsk- a 2:0 SSSR— Belgija 3:4 Brazil-Poljsk- a 4:0 Argentina-Urugva- j 1:0 Italija-Fancusk- a Maroko-Zapadn- a Njemacka Engleska-Paragv- aj Danska-Spanij- a "NECEMO GOLOVE, HOCEMO GRAHA" Ciudad de Mexico se ne trese. Zemlja se ove mundialske dane ne ljuti ni na koga, potresa nema ni manjeg, a kamoli veceg. No, ne trese se prijestolnica zem-lje domacina najvece smotre nogome-tas- a na svijetu, ni u drugom pogledu. Ovdje nema nogometne groznice, to je konstatacija, iako se kao takva bas ne uklapa o frazologiju koja preti i ovaj Mundial ("sve je divno", "svi su ludi za nogacem", "svi govore samo o nogome-tu" i slicno, sto su vec uhodani, ali i iz-liza- ni kliseji umjetnog stvaranja klime da je sve divno o cemu se mora puno pisati). Za Meksikance ovaj Mundial nije bas najvazniji na svijetu. Vrhunska nogo-metn- a priredba ih ne zaokuplja previ-se. Naprotiv, Mundial mnogo iritira ov-dasn- je ljude koji se bore za svakodnev-nicu- , one koji misle na kruh, a manje na Huga Sanchez-a- . Ako postavimo pita-nj- e na osnovu cega se izricaju ovako te-sk- e rijeci na samom startu prvenstva svijeta u nogometu, odgovor cemo naci medu masama i dogadajima koji se u ovom trenutku zbivaju u Meksickim gra-dovim- a. Masa nezadovoljnih ljudi u svim gradovima Meksika demonstrira-ju- , nose parole sa ranoraznim natpisi-ma- . "Necemo golove, hocemo grah!" pise na transparentu koji nose cetiri mladica, praceni od nekoliko tisuca gladnih. Oni se otvoreno bune , otvo-ren- o pokazuju s4o za njih znaci Mun-dial. Ima tu i drugih parola: "bolje skole nego stadioni", "Ne zanima nas nogo-met, hocemo zivjeti bolje", itd. O tim dogadajima svjetska stampa malo govori. Od javnosti se to skriva. Meksicke novine okrenute su izjavama nogometasa, a vlastima dakako ne odgo-var- a da se potencira prikaz takvog otvo-reno- g nezadovoljstva naroda, kojeg na sve nacine potice opozicija iz zelje da za sebe izvuce korist u ovoj zemlji. Ov-dje se ne boje teroristickih akcijha izva-n- a, jer je osiguranje ina6e izuzetno ja-k- o. Ali Mundialu ovog trenutka mozda prijeti opasnost iznutra. Meksiko se u ovom trenutku boji bjesa brojnih desperatnih siromasnih ljudi, a boji se da se njima ne prikljuce i stu-den- ti. Zbog otvorenog nezadovoljstva sto jedna siromasna zemlja trazi novce na "de lux" priredbe, dok se inflacija siri poput gljiva poslije kise. Bijes meksi6kog naroda raste i zbog cijena koje su u ove dane posebno po-divlja- le, a i zbog toga sto je doci na Mun-dial za obicnog smrtnika tesko. Trinaest utakmica u Meksiku stoji vi£e od 600 USA dolara, Sto je pravo bogatstvo za siromasnog Meksikanca. Zbog Mundial-ski-h potreba kruh poskupio sa 9 na 18 pezosa, a to je neSto §to siromaSni rad- - Tko ce od ovih djecaka postati Sanches i time napustiti mase siromaSnih? nik ne prihvaca. Vlada ipak ne moze sasvim zatajiti sto se ovdje dogada. Porucuje u kratkimpo-rukam- a na Televiziji da oni koji se bune mogu sebi samo pogorsati polozaj i da im je bolje "da ne izgube i siromastvo". Jasno je sto ne zeli reci —Mundial mora ostaviti svijetu veliki dojam, to je u us-k- oj vezi i s ugledom zemlje. Novine u Meksiku cine sve da pomire dvije krajnosti. Televizija bombardira javnost s uzbudenjima koja ce potresti svijet, ali bez uspjeha. Ovdje nema at-mosf- ere da ce se dogoditi nesto vazno, nikako nije ni slika situacije iz 1968. iz vremena Olimpijade, ili 1970. kada je ovdje odrzano vrlo uspjesno prvenstvo svijeta u nogometu. Meksicka opozicija koja nekako nalazi nacine da izrazi svoja misljenja, odgovara da ce to biti tajni Mundial, za uski krug zaintersira-nih- . Spominje se u meksickoj stampi da je to Mundial za 520 nogometasa, 36 su-dac- a, 3500 ljudi u organizaciji, 5000 no-vina- ra i bezbroj specijalnih agenata i policajaca. Opozicija kaze da prisilna obaveza ove zemlje kojom se "mora formirati image Meksika" mora ostati farsa jer se ne temelji na istinosti. Eto to je gola istina iz Ciudad de Me-xico na Skakljivu temu: za koga je za-pra- vo Mundial? Svijet ce ga prihvatiti, bez sumnje, nogomet ce biti opet najvaz-nij- a sporedna stvar svijeta, ali postoji ocigledno i druga istina. Ako smo vec u zboru ljudi, koji unosno pjevaju odu (pocasna pjesma) najvecoj, najljepsoj, najspektakularnijoj pri-red- bi svijeta, posteno je i potrebno za-gled- ati se i u "utrobu" te najvece nogo-metne manifestacije svijeta. — Je li to Meksiko? Sa 21.000 polica-jaca za osiguranje jedne priredbe? Ne i nije. — Psi, psecijalni komandosi, tenkovi, topovi, agenti, provjera du§e, tijela, tor-b- e, misli. Jesmo li to mi? Ne nismo, svijete. — Jesmo li mi Meksikanci, ili jos uvi-jek Asteci? Sto misle o tome ljudi svije-ta? — To nije za na§e oci, jos manje za svijet, oprostite nam to nije bio Meksi-ko. — Zar smo mi Meksikanci i inade ta-kv- i? Zar u na£oj zemlji vlada terorizam, koje se to onda agresivnosti boje nasa vojska i policijski agenti? Nasa je zemlja drugacija, prijatelji, vi ste bili obmanuti, vjerujte. — Zar mi nismo slobodni? Sto je onda prava realnost Meksika, kad topovima 6uvamo loptu. Nitko to joS nije objasnio. Cekamo objaSnjenje. — Zar to §to smo siromasna zemlja, to Sto smo u ekonomskoj krizi, zar taj na§ unutraSnji problem, taj gorki problem, mora biti moto jedne svijetske, najvece sportske priredbe svijeta? Jesmo li mi zemlja bez obraza? Nismo, a ispada da jesmo. — Kakva nam je onda obrana pred dvije milijarde ljudi Sirom svijeta? Oprostite nam, gente del mondo, jo§ jednom — ovo nije bio Meksiko. Ova pitanja i odgovore poslao nam je seljak, radnik i svi siromasi, te preli-jep- e drzave — Meksika. Ako slucajno pomigljate dragi citaoci Na§ih novina da smo pretjerali i sami u preslikavanju svega Sto se dogada u Meksiku, pdgova-дап- о: nismo. £фкМ smo istinu o jednom revoitu. A&o se isfine ne bojei ne stide sami domacini, 6emu ond da je prikri-- . vamo mi. c |
Tags
Comments
Post a Comment for 000259