Nase Novine, August 21, 1986

              М!С"" "ЧХ ВД.Р" Г"МЈ? "."; -- JSlffi " ~asf. Г7 чдаг~ 5'?Ht..- - ""ir т.г rv ™-4""t-
; ~ v$" . ,и,~-- - .-.g.- 'v.- 7ги-"- -„ --p-- gr ,,
--pir-" i -- r v -- v?(r'iRcr ;? vr .:'ч Л
1'
ZASTO JUGOSLAVIJA
NIJE TRCALA?
Svijetje pretrdao ЗООтШјипа kilometra za one koji u afridkoj pus-to- si
umiru od gladi. Nema razloznog objasnjenja zbog dega je Ju-goslavia
torn prilikom ostala po strani. Tisuce Jugoslavena zeljeli
su trcati (i imali su na to pravo), ali su najvecu utrku na svijetu,
ne svojom krivicom, izgubili.
Svijet je pretrdao 300 milijuna kilome-tra
za one koji u africkoj pustoSi umiru
od gladi. Nema razloznog objasnjenja
zbog cega je Jugoslavia torn prilikom
ostala po strani. Tisuce Jugoslavena ze-ljeli
su trdati (i imali su na to pravo), ali
su najvecu utrku na svijetu, ne svojom
krivicom, izgubili.
JoS jedanput nas tuzni, nevoljni svijet
pokusao je zaboraviti realnost i nepo-mirljivo- st
vlastitih podjela i, barem za
trenutak, sjedinio se u najvecoj utrci
svih vremena. Trcalo se za milijune
Afrikanaca, koji danas, na izmaku 20.
stoljeca, umiru nepravednom smrcu
ocajnika — umiru od gladi.
"Utrka s vremenom", kako je nazvana
ovogodisnja akcija za pomoc gladnima
Afrike, ukljucila je u svoje redove 30
milijuna ljudi iz 77 zemalja svijeta.
Trcalo se u Londonu i New Yorku, u
Budimpesti i Barceloni, u nocnom ki-so- m
okupanom Brisbaneu i pustinjskim
podnevnim suncem sprzenom Ouaga-dougou.
Trcalo se i u Sovjetskom Save-z- u,
Cadu, Novom Zelandu. Svijet je toga
dana bio slozna, beskrajna staza na ko-j- oj
su milijuni nizali kilometre pomoci
i solidarnosti s onima kojima je komad
kruha vredniji od svih politika i ideolo-gij- a,
kojima Saka brasna znaci zivot. Za
njih su u trcali Grci, Australci, Irci... Tog
dana Jugoslavia nije trcala. Zasto?
Pitanje se neizbjezno namece svakom
nasem, pa i najpovrsnijem, promatracu
svjetskih i osatalih zbivanja. Svemocna,
sveprisutna televizija je i u jugoslaven-sk- e
domove donijela sliku iz tisucama
kilometara udaljnih krajeva svijeta,
gdje su milijuni ljudi, svih uzrasta i boje
koze bili sudionici velicanstvene hu-mane
akcije. Ima li razloznog opravda-nj- a
da Jugoslavia, koja je nebrojeno
puta dosad bila sudionik slicnih huma-ni- h
akcija (a mnoge od njih i sama inici-rala- )
nije dala svoj doprinos onim mili-junim- a
kilometara koliko ih je svijet
pretrcao?
Nasa zemlja, doduse, nije ostala po-sv- e
po strani "Sport Aid"-a- . 23. maja od-rza- na
je prigodna utrka ulicama Beo-grad- a,
pa je tako i Jugoslavia dala svoj
doprinos. No, to nikako nije razlog da
se dva dana kasnije nismo ukljucili: Za-grepca- ni,
Ljubljancani, Sarajlije, Tito-grada- ni
(poduzi je popis na§ih gradova
ciji su stanovnici samo cekali poziv na
utrku s vremenom).
Do konkretnog odgovora na postav-ljen- o
pitanje, u trenutku dok se jos sa-bir- u
utisci spektakla, nije lakako doci.
U Savezu Socijalisticke omladine Jugo-slavij- e
obratili smo se Milanu Lazovicu,
koji nam je rekao da se nasa zemlja dva
dana ranije, ukljucila u akciju, a da je
u Beogradu, 25. maja bilo isuviSe orga-nizacijsk- ih zadataka u vezi s central-no- m
proslavom Dana mladosti, da bi se
mogla istovremeno organizirati i ta ak-cija.
Cmjenica je da je sva raspoloziva
tv tehnika bila angazirana na Stadinu
JNA, da bi se velika utrka i finale ovo-godisnj- eg
praznika mladosti u neku
ruku vremenski preklapale, cinjenica
je da su Beogradani svoje istrcali, ali
je i cinjenica da se nista slicno nije po-kusa- lo
organizirati u drugim jugosla-venski- m
gradovima.
Dragan Kljajic, sekretar Koordinacij-sko- g
odbora za fizicku kulturu SK SSRN
Jugoslavije objasnjava da, osim na-cel- ne
ideje ukljucivanja cijele zemlje
u akciju, nije bilo konkretnih prijedlo-ga- ,
i da smo jednostavno, u svemu zaka-snil- i.
Kljajic tvrdi da ce o svemu jos biti
govora, ne iskljuCuje se mogucnost nak-nadno- g
organiziranja takve akcije u ci-jel- oj
zemlji, ali ostaje dojam da smo jed-nostavno
povrsno i neodlu6no prisli ci-jel- oj
stvari.
Tko god je ma televizoru promatrao
mondovizijski prijenos, dok su u naSe
domove stizale impresivne slike zdru-zeno- g
svijeta, nije mogao a da s gorci-no- m
ne zazali zbog Cinjenice da smo
ovaj put, potpuno bezrazlozno, ostali po
strani. Ima li uopce smisla nizati argu- -
mente o velikom medunarodnom
ugledu Jugosalvije, nasoj nesvrstanoj
politici, пабој bezrezervnoj podr§ci
svim akcijama, koje kao cilj imaju do-prinos
boljim odnosima medu zem-ljam- a
i ljudima, pomoci Trecem svijetu,
pomaganju svima koji su zrtve nepravdi
ovog svijeta, zvale se one glad ili bilo
kojim drugim imenom iz svjetskog arse-nal- a beznada.
Multimedijalni spektakl koji je iskru
zapaljenu u izbjeglickom logoru u Su-dan- u, no§enu rukama sudanskog atleti-car- a Omara Kalife, pretvorio u plamen
humanosti obasjavsl citav svijet, bio je
tesko ponovljiv primjer sjedinjavanja
sporta i humanosti, onog pravog, iskon-sko- g sporta za koji smo i zaboravili da
postoji. A zadrzimo li se samo na torn
sportskom aspektu (ako je to uopce mo-gu- ce
s obzirom na mnogo dublji kon-tek- st "Sports Aid"-- a moramo upitati za-sto
nije trcalo olimpijsko Sarajevo, Za-greb
domacin skorasnje Univerzijade,
sportski Split i mnogi, mnogi gradovi
koji su svoje sportske tradicije proni-je- li
tim istim svijetom. A Cinjenica da
smo 25. maja slavili, kao i svake godine,
Dan mladosti, morala je biti samo do-dat- ni
argument, iuzuzetna prilika da ti-suce
mladih Jugoslavena na svoj pra-zni- k
pokazu svoju solidarnost (koju su
pokazali godinu dana ranije u sli6noj
"muzi6koj" akciji "Live Aid'") s glad-nima
Afrike.
Nitko ne tvrdi da bi se "Utrka s vreme-nom"
mogla tek tako organizirati u na-si- m gradovima — takve akcije velik su
organizacijski izazov, traze mnogo
truda ali i sposobnosti. Ali zar je to
uopce potrebno spominjati u zemlji
koja je organizirala na desetke svjet-skih
i evropskih prevenstava, koja ba-rem
na torn planu nikada nije zakazala.
Bit ce zanimljivo cuti "sluzbeno" obja-snjen- je
zbog 6ega Jugoslavia nije
trcala za Afriku. Ali, kakav god bio od-govo- r,
on nece ublaziti gorak okus u us-tim- a, osjecaj da smo ostali prikraceni i
za zadovoljstvo (ali i za pravo) da damo
svoj doprinos svijetu za koji se glasnije
i odlucnije od mnogih koji su trcali, tru-dim- o
da bude bolji, ljep§i i pravedniji.
25. maja 30 milijuna ljudi pretrcalo je
300 milijuna kilometara (i ujedno glad-nima
Afrike donijelo 100 milijuna dola-ra- ).
Dakako, naivno bi bilo povjerovati
kako ce svi ti kilometri i dolari spasti
Afriku. Ali svijet je pokazao da ipak
moze biti jedan, da humanost i bratstvo
medu ljudima nisu (samo) utopisticke
floskule. I mi smo dio tog svijeta. I nama
pripadaju njegovi kilometri.
Bilo je vremena za "Utrku s vreme-nom".
Sto ce ona donijeti Arici i svijetu,
vrijeme ce pokazati. Za nas na zalost,
dileme nema. Mi smo ovu utrku izgubili.
Vladimir DROBNJAK
U GRCKOM PARLAMENTU
ПЛО OSTJLVKU
Grcki kompozitor Mikis Teodorakis
podnio je ostavku na polozaj posla-nik- e
grcke Komunisticke partije
(PCG) u Parlamentu, objavilo je u
Ateni to najvise zakonodavno tijelo
zemlje.
U pismu iz Pariza kojim je 23. maja
oba vijestio predsjednika Parlamen ta
Alevrasa o svojoj odluci, Teodorakis
navodi da su ga na ostavku prisilili
uvjeti koji karakteriziraju sadasnji
politicki i drustveni zivot u Grckoj i
njegova nemogucnost da bude na ras-polagan- ju iz moralnih razloga.
Grcki kompozitor je prosle godine
najavio povlacenje iz Parlamenta iz-javljuj-uci
da je "prevaren" politic-ki- m promjenama nastalim Grdkoj, na-ko- n dolaska socijalista na vlast 1981.
godine.
Dan jugoslovanske kulture
Desetega aprila 1986 je slovenski
klub, ki deluje v okviru Katedre za
slovenski jezik in knjizevnost, pri-prav- il kulturno manifestacijo pod
naslovom „Dan jugoslovanske kul-ture".
Katedra za slovenski jezik in
knjizevnost je iniciator ze mnogih
kulturnih prireditev, ki so postale
tradicionalne, tako na Visoki uci-teljs- ki
soli, kakor tudi v Porabju,
zato zelimo, da bi tudi ta prireditev
postala tradicionalna. Na prireditev
smo povabili tudi goste iz SR Slove-nij- e,
delegacijo pobratene ustanove
PA iz Maribora pod vodstvom deka- -
na dr. Rudija Lesnika, ki je tudi od-p- rl
razstavo etnoloskih eksponatov
v slovenskem klubu. Popoldanski
program je potekal v znamenju sre-can- ja
s slovenskim sodobnim pesni-ko- m
Francetom Forstnericem ter z
madzarskim pesnikom, zivecim v
Sloveniji Sandorjem Szunyoghom.
ZAHTJEV SENATRA BAUMEA
U PARLAMENTU ASUTRALIJE: IZBACITI
LJENKA
URBANCICA!
Nekadasnji propagandist u
kvislin§koj slovenskoj vladi
Leona Rupnika vodjaje ultra-desnic- e
u Liberalnoj strand
Novog Juznog Walesa.
SYDNEY, maj — Liberalni senator
Peter Baume zatrazio je u Federal-no- m parlamentu Australije da se ne-kada§- nji propagandista u kvislinSkoj
vladi Leona Rupnika Ljenko Urban-cic- ,
koji godinama zivi u Australiji,
izbaci iz Liberalne stranke (najjace
stranke opozicije) zbog toga sto je bio
suradniknacista. "VjerujemdajeUr-banci- c
bio nacistidki suradnik, a ne
ratni zlocinac", rekao je senator Pe-ter
Baume.
Ljenko Urbancic je lider ultrade-sni- c
u Liberalnoj stranci u Novom Juz-no- m
Walesu, a tu frakciju nazivaju
"ruznima".
Senator Peter Baume je iznio ovu
optuzbu na osnovi nedavno objavlje-ni- h
dokumenata u kojima se vidi da
je britanska vlada krajem cetrdesetih
godina zahtijevala od vlade Austra-lije
neka primi neke ratne zlocince.
U dokumentima se takoder moze vi-dj- eti da je i americka vlada trazila od
vlade Australije da primi nacistickog
zlocinca Klausa Barbiea — "krvnika
iz Lyona", koji je kao sef Gestapoa u
Lyonu odgoworan za smrt4000 osoba,
kao i za deportaciju drugih 7500 oso-ba.
Novoobjavljeni dokumenti iz ame-rick- e
armije i nekih americkih oba-vjestajn- ih
ureda, kako pise visokoti-razn- i
"Sydney Morning Herald"
potvrduju i suradnju Ljenka Urban-cic- a
s nacistima u toku drugog sjvet-sko- g
rata.
Nnse novine
119 Spadina Ave, 11th Floor
Toronto, Ontario
M5V 2L1
Pesnika'sta predstavila svoje ustvar-janj- e
in se nato pogovarjala s slu-sate- lji
slovenske katedre o polozaju
pesnika v --danasnjem casu. Jugoslo-vans- ki dan smo popestrili tudi z na-stopo- m
folklorne skupine iz Petro:
vega sela ter z nastopom gledaliSke
skupine slovenskega kluba, ki je
predstavila enodejanko Improvizaci-j- e
na temo samomor. Z omenjeno
predstavo je skupina nastopila tudi
na srecanju narodnostnih gledaliskih
skupin v Pecuju in je pozela lepe us-peh- e.
Z vzajemnim spoznavanjem sosed-nji- h
kultur in kultur narodnosti zeli-mo
utrditi dobre sosedske odnose in
prijateljstvo med narodi,' saj vemo,
da je kultura najsrcnejsi most raz-vijan- ja
internacionalizma.
E. Bernjak
"Ljudski list"
Mad arska"
NA ZAHTEV USTANlfcKE
KOALICIJE U SALVADORU
DUARTE CE
PREGOVARAIT SA
USTANICIMA
Predsednik Saivadora, Napoleon
Duarte Ибпо ce predvoditi delegaciju
rezima na pregovorima sa ustanic-ko- m koalicijom FDR-FML- N, javlja
Notimeks pozivajuci se na vest salva-dorsk- e
televizije. Predvideno je da se
pregovori izmedu predstavnika dve
strane koje ratuju sest godina odrzi
u julu ili avgustu, priv put u San Sal-vador- u.
S druge strane, potvrdeno je
da ce ustanike zastupati predsednik
Demokratskog revolucionarnog
fronta (FDR), (politi6kog krila Fronta
Farabundo Marti za nacionalno oslo-boden- je
— FMLN), Giljermo Unto.
SMENJENA TRECINA
CLANOVA EKVADORSKOG
KABINETA
Predsednik Ekvadora Leon Febres
Kordero, smenio je trecinu 61anova
svog kabineta, posle ubedljivog po-raz- a
vladajuce partije ove zemlje na
parlamentarnim izborima. Kako jav-lja
Ecuapress, izabrani su novi mini-str- i
finansija, javnih radova, obrazo-vanj- a,
iformacija i predsednistva, koji
ce zauzeti mesta u 15-clan- om kabine-tu- .
Ovo je do sada najkrupnija promena
u vladi konzervativca Febresa otkako
je avgusta 1984. godine preuzeo duz-no- st
i рокибао da resi privrednu krizu
liberalistickom ekonomskom politi-ko- m.
KUIOI4r ЊА PRETPLATU
GodiSnja pretplata za Kanadu i SAD
$35.00 za ostale zemlje $50.00,
avionskom poStom u kuverti $50.00.
Prilazem $ za pretplatu na "NN"
line
Ulica (ill P.O. Box)
Mesto
Provincija (ili drzava
Postal (ili Zip) Code ,
(1SPUNITE KUJPON gTAMPANIM SLOVIMA)