Nase Novine, April 27, 1977

              M
i
ItaM
r
'I
n
4WWM#rWtJMrt'iptrflwl HumwtfrtikH -- i -- i~.
March
б
ШШШШШШ:
V
Politlfiki 2lvot Itallje u pos-IJedn- je
vrijeme sve vi&e dra-matizir- aju
faSlstifckl oruzani
Ispadl, ubijanje politlfiklh
protivnlka, sraCunatl Izazovi
na "obradun".
Sve to dolazl od neofaSis-tiCk- e stranke MSI, £iji voda
Giorgio Almlrante kaie da se
treba ugledati na Cile. A oni
su Ina6e "mlroljubivi", za
red i mlr istovremeno! Ove
njihove prljave poslove obav-Ijaj- u
ekstremistiCke studen-tsk- e
organizacije, Sto je eve
skupa odraz na proSle izbore
u kojlma su oni dobill tek 6.1
posto glasova. O tome zag-reba6- ki
"Vjesnlk" donosi Iz-me- du ostalog I ovo:
"lako nam Almlrante kate-gorid- no
odgovara (na pitanje
Sto bi bilo na izborlma da se
sutra odrze) kako bi njegova
stranka dobila, jer su se de-mokrSc- ani obrukali u surad-n- ji
s komunistima (parola je:
"Protiv demo-komunisti- c-
Zahtjevza
primjenuodluka
UNoCileu
Atena (Tanjug) — Grfikl komltet
solldarnosti 8 Cileom Izglasao je
rezoluciju u kojoj se trail hitna prl-mje- na
odluke UN o Clleu, ukldanje
prijekog suda u toj zemlji, puStanje
na slobodu polltldklh zatvorenika,
obnova polltldklh I ustavnlh slobo-d- a
I povratak 200.000 polltldklh Iz-bjeg- llca
njlhovim kudama.
Rezoluclja koju je potplsao Ko-mltet
za solldarnost 8 Cileom pre-da- na
je dlleanskom ambasadoru u
Atenl.
Sredlnom novembra 1975. u Ate-nl
je odrzana medunarodna konfe-rericlj- a
solldarnosti 8 narodom Cl-le- a,
kojoj su prisustvovall istaknutl
polltlfikl vode ove zemlje I auradnl-c- i
ubijenog predsjednika Allendea.
Vodstvo Af r!6kog naciona-Ino- g
kongresa Juzne Afrike
saznalo je da Vorsterov re-zi- m
namjerava povesti ma-siv-nu
vojnu operaciju, cilj
koje je "6iS6enje" svlh pred-jel- a
zemlje koje se smatra
osnovnlm punktovima iz ko-jlh
se Sir) narodni ustanak.
U operaciji navodno treba
da sudjeluju pokretne faSis-t!6k- e
i druge vojne i poluvoj-n- e
jedinice, za llkvidaciju os-lobodila6- kog
pokreta koji
predvodi AfriCki nacionalni
kongres. Kod ovoga se treba
priejetitl da su prlje'nekoliko
mjeseel sli6ne operaclje, na
manjoj skall, izvedene u af-rifik- lm
gradovlma Soweto,
Gugulethu, Alexandra, Lan-g- a
I drugdje. Rezultat ovlh
akcija bilo je hapSenje stotl-n- a
ljudi, uglavnom revoluci-onarn- e
omladine, kojl su bill
2, 1B77
јгааагаоавогатаво&оаоааоон
п&тшштшаш.
kog" rezima), nlje u tome
kljufi problema. Postotak vi-- Se
Hi nize ne objaSnjava situ-acij- u. Smisao eventualne o-pasn- osti za demokratski raz-v- oj
u ovoj zemlji jest u rege-nerlran- oj
upomostl neofaSiz-m- a
da svakodnevno djeluje
nadezintegraciju talijanskog
druStva.
Jasno je to гебепо na kon-gresu.
NeofaSisti su ustano-vll- i
da Im odgovara Sto mno-g- o
toga u Italiji nije rijeSeno.
Posebno su zainteresirani za
jug zemlje, nerazvijeni dio
poluotoka, gdje je, shodno
povljesnim shemama faSlz-m- a
i nacizma moguce zlou-potreb- iti
situaclju. "Jug je
barutana — rekao je jedan na
kongresu — na koju se baca-l-o dosad dosta vode. Sad je
vrijeme da tu bacimo Sibi-cu- ".
MSI se nada da ce se
neutralizirati snaga KPI, ko-j- a
je "paralizirana trazenjem
sporazuma s demokrS6ani-ma"- ,
pa je sada "MSI jedina
snaga opozicije i vrijeme je
da se prljede u ofenzivu".
Almlrante je na kongresu
zagovarao da se "zeSce nego
dosad" pride poslu. I dodao
je: "Nismo se Sallli, ne na-mjerava- mo se Saliti, mi se
zaistaneSalimo". Neki su to
shvat ill kao pustu retoriku,
neki pak ne. Bilo je miSlje-nj- a,
a sad Ih treba bit! viSe
nakon studentskih dogada-j- a
u Rimu, da je baza MSI od-luc- no
za povratak faSizmu.
NaSli smo u odjecima s
kongresa i ovakvo miSljenje:
"Budimo oprezni, dolazi novl
faSizam". Ne smlje se podci-jeni- ti baza stranke, to su sve
viSe-man- je mladi ljudi, spre-m- ni na akciju, uvjereni u
svoju misiju, ljudi kojl ne ok-lijeva- ju.
Moze se ovako Hi
podvrgnuti тибепји. Kao
posljedica toga mnogi su
ostali osaka5eni za cio zivot,
dok su smrtni slucajevi ovak-vi- h
politlCkih zatvorenika
ucestali.
All Vorsterov rasistifiki re-2i- m je sa zaprepaScenJem
shvatio da s takvim okrutnim
mjerama nije niSta postigao,
i da se borba odlu6no nasta-vlja.
Ove su mjere zapravo
shva6ene kao dokazi krize, a
naro6ito mnogo govorl cinje-nic- a
da se u zemlji nastoji
uspostaviti vojna diktatura I
proglasitl trajno opsadno
stanje. Zahtjev za ove prom-jen- e
stavljen je pred parla-men- t.
S druge pak strane borcl
ju2noafri6kog oslobodlla6-ko- g
pokreta neustraSlvo Idu
naprljed, tvrdo uvjereni u po-bje- du
I dolazak slobode.
"Cistka" u Juznoj Africi
Ivan Ivanovlfi
Ivanov
Sluibenlcl moskovske centralne
prijavnice "padaju na nos" od роз-l- a
ako zatrallte adresu Ivana Ivano-vl6- a
Ivanova.
U Mo8kvl ilvl tlsude Ivana Ivano-vlfi- a
Ivanova. No, ako zatrailte ad-resu
Covjeka za koga samo znate da
8в prezlva Ivanov, onda Je nemogu-ced- a
budete "usluzenl", Jer, takvlh
je u Moekvl nl manje nl vISe nego
100.000.
onako ocjenjivati kriza de-mokrS6ans- kog
parlamentar-no- g
sistema, all nikako kao
— Salu. Jer tu su oni koji
cekaju svoj trenutak.
Almlrante nas je takoder
upozorio da mladi ljudi pre-tezn- o
predstavljaju njegov
rukovodecl kadar u organ iza-clja- ma, a mladost ne oklije-v- a. Moze se postaviti pitanje
zaSto je to take, tko je kriv da
sedio mladlh (u svakom slu-caj- u
mall dio — ali opasan)
okrenuo faSizmu kao Idealu,
no to ne rjeSava eadaSnju si-tuaclju.
Sada ti mladi tuku,
pucaju, provociraju. Jasno je
da u demokratskom odmje-ravanj- u
snaga oni ne pred- -
Hitlerovi
Веб — "Izborza pripadnlka eaka- -
drile "Kondor" smatrao sam kao
odllkovanje za moje letacke sposo-bnost- i.
Za nas mlade pilote put u
Spanjoleku bio je pustolovina, ta-mo
smo mogll IskuSatl svoju vjefi-tlnu- ".
Ovlm rlJeClma, Cak ропозеб!
se, objasnlo je Jedan blvfil pripad-nl- k
zloglasne Hltlerove eskadrlle
"Kondor" — koja Je u vrijeme бра-njolek- og
gradanskog rata ирибепа
kao pomoc Francu — svoje danaS-nj- e
gledanje na ovu leglju.
Nekadadnjl pilot u formacljama
koje su bombama sijale smrt б1гот
Spanjolske, гибИе sve 5to je nalo-2en- o
da se rudl, sravnile sa zem-IJo- m
Quernlcu, Iznio je svoja "sje-6anj- a"
u okviru jedne dlskuslje o
Spanjolekoj na austrljpkoj televlzl- -
ji.
Za vrijeme rasprave, u kojoj su
sudjelovall I borcl blvSlh Internacl-onalni- h
brigade, prlkazan je I do-kumenta- rni
materljal o borbama u
Spanjolekoj sa snimcima ubllac-ko- g
obruSavanja avlona eskadrlle
"Kondor". All to nlje bio jedlni бок
za TV gledaoce koji su vjerovall da
Je jezivl "Kondor" zauvljek "odle-tlo- "
I Iz danaSnje svijestl. Otkrice
Slovencldobili
Bec (Tanjug) — Koruikf Sloven-c- l
dobill au spor protiv mag I strata u
Celovcu kojl je pokuftao onemogu-clt- i
podizanje slovenskog kultur-no- g
doma u ovom gradu. Ustavnl
eud Austrlje ponlStlo je odluku ce-loveck- og
magistrate zato Sto je
"protuzakonlta" I Sto se njome
"pred zakonom krSI nadelo ravno-pravnoetl- ".
Slovencl u Celovcu, okupljeni u
druStvu "Kultuml dom" namjerava-I- I
su u Celovcu Izgraditi slovenski
kultuml dom I za tu su namjenu ku-pi- li
zemljISte. Medutim, celovadkl
mag let rat je 4. jula 1975. donlo od-luku
kojom se to zemljISte naknad-n- o
odreduje za, navodno, podiza-nje
gradskog muzeja I parka. Odlu-ku
celovadkog magistrate potvrdlle
su I когибке pokrajinske vlastl, pa
su se dlanovl druStva "Kultuml
stavljaju gotovo niSta, ill vrlo
malo. Ali — u rovitoj situacl-j- i
— oni postaju potencijalna
opasnost. Jer faSizam nikad
nije djelovao bez podrSke
mo6nih.
Rimska kronika krvavih
dogadaja nije vjerojatno doS-l- a
do kraja. Nastavci su mo-gucl- ".
Osuda Izraela
2eneva (AFP) — Osam nesvrsta-nl- h
zemalja predalo je Komisiji UN
za prava dovjeka, koja zasjeda u 2e- -
piloti na
koje je zapanjllo dio ovdaSnje jav-nos- ti,
I do koga je dodlo u spome-nut- oj
emislji, jer lzno§ene podata-k-a
da pojedlni bivfii pripadnlcl es-kadrlle
"Kondor" zauzimaju zapa-ien- a
mjesta u austrljskoj vojscl.
Pukovnlk Johann Gamringer koma-nda- nt
Je 2. zrakoplovnog puka u
bazl Zelzwegu, a pukovnlk Theodor
Rossiwal na vojnoj akademlji u W-iener
Neustadtu predaje — vojnu
povljest. U kritlci izralenoj u jed-no- m
beckom llstu sarkastlfino se
na to kale: "Oficlri leglje Kondor
sluze I dalje".
TV-diskus- Ija o Spanjolskoj nlje,
medutim "djelovala" u javnostl sa-mo
raspravama o "Kondoru", o to-me
ho Je u SpanjolskoJ bio (аб1гат
I kakav, vec I nekim Izjavama odno-sn- o
naknadnlm tumaCenjima tlh Iz-ja- va.
To je shvadeno kao neka vrsta
"obra6una" izmedu "desnlh" I "lije-vih- ",
tim prlje 6to je u raspravi prvi
put sudjelovao I jedan б1ап KP Aus-trlje.
Organ KPA "Volksstlmme"
o6tro je napao leglju "Kondor" I Cl-njen- icu
da dva biv6a pripadnlka le-glje
"imaju zapaiene pozicije u voj-scl".
List e ocljenlo da je povolj-no- m
razvoju dlskuslje pomogao
ustavnispor
dom" obratill uetavnom sudu Aus-trlje,
kojl je preeudlo u njihovu ko--
rlst.
"Slovenski veetnlk" plfie da je to
bila "smlfiljena gruba diskrlminaci-j- a
slovenske ustanove". "Odluka
naJvlSeg sudskog foruma", nastav-Ij- a
1 1st, "ponovo raskrlnkava eva to-ll- ko
letlcana uvjeravanja vlade I za-konodav- aca
u pogledu unapredenja
manjlne I za cjelovlto IzvrSenje dla-na- 7.
Drzavnog ugovora, koji zabra-njuj- e
I najmanjl oblik diskrlmlnacl-je- ".
Sada se strahuje da bi celovadkl
mag 1 8t rat mogao pokuSatl zaobldl
odluku ustavnog suda I na neki
drugl nacln ometatl vradanje ovog
zemljISta Slovencima, ali druStvo
"Kultuml dom" nastavlja prlpreme
za gradnju te znadajne kulturne In-atltu- cije
za slovensku narodnu ma-njin- u
u KoruSkoj.
nevi, prljedlog dokumenta kojlm se
osuduje Izrael zbog politlke na oku- -'
plranlm arapsklm terltorljama.
Komisiji je predloieno da osudl
"polltiku I praksu Izraela" I zatrail
od Izraela da "odmah poduzme
mjere za povratak Palestinaca I dru-gi- h
Arapa na okuplrane terltorlje s
kojlh su protjeranl". Takoder se tra-il
puStanje Iz zatvora svlh Arapa
uhapSenlh zbog njihove borbe za
pravo na samoodludlvanje I za os-lobada- nje
arapsklh teritorija.
Sjed. Driave su saopclle da ie
glaeatl protiv ovog prljedloga. Vje-rojatno
Je, medutim, da ce veclna
od 32 filana komlslje podriati ovaj
prljedlog.
visokim
"samo Jedan komunlst".
Na dlskusiju je, medutim, drvlje i
kamenje bacio najtiralnlji austrlj-sk- l
list "Neue Kronen Zeltung".
Njemu nlsu smetall podacl o "Kon-doru"
ved inzlstiranje na "napred-nom- "
smlslu rasprave. Tako list,
pored ostalog, I pripadnlke Inter-nacionaln- lh
brigade u SpanjolskoJ I
one Iz "Kondora" I вИбпе, zajedntt-k- l
naziva "najamnicima". Jer, rezo-nlr- a
list, "kako nazvati ljude koji su
ISI i u stranu zemlju da pucaju za
strane Interese?" Na г!јеб "najam-nicl- "
reaglrali su об1го I vladin or-gan
"Arbelter Zeltung" I organ KPA
"Volksstlmme" kojl оШбпо u poli-Ибк- 1т
pitanjlma imaju оргебпа sta-novl6- ta.
Prvi list kaie da je "sram-n- o
za ovu demokraclju" govoriti o
"najamnicima" u koje bl se u tome
slu6aju ubrajali Deutsch, Heming-way,
Orwell, Malraux I druge istak-nut- e
lienosti. Organ KP Austrlje Is-И- бе da "podlost" s nazlvom "naja-mnlc- l"
prezivjeli 6panjolski borci,
od kojlh su mnogi ргобИ I kroz pa-ka- o
koncentraclonlh logora, nede
tako lako prlmlti, I da 6e "o njima
autor6lanka u be6kom llstu јоб би-tl- ".
poloiajima u Austriji
FASCISl кШ1тс& HH
Шш Ш , 9шаш Ш СШшШШ1Ш шкш ииТЈиИг И fill MTrliMt n v вИкЈжда2Ж_
ННЧШНШмШмШКНвВ! ; i £ННЕ11 п& ттш ШШШпл Шш ШЛ
Na gornjoj sllci se vide razni umjetnlci, koji su na jednom zboru u атег1бкот gradu
Seattle kroz pjesmu I pies podrzali kampanju Koalicije za obustavljanje amerlfike ротоб!
stranlm represivnlm reilmlma. Na ovakvim zborovima ljudlma se obja6nJava uloga атег1б-ki- h
korporaclja I CIA sluibe u zavjefama za svrgavanje demokratski Izabranlh vlada po svi-jet- u.