Nase Novine, December 05, 1985

              У-"- 6 вт--. в ЈПЈУг -- . '"". " ;1?т JWu- - Т " 11,Г. irt!ffVl, l- -, trf. д?? Xrf tS i'H Jt
mЈ'"# 41f't лиfМr'S № ,
I ft
p
SR NJEMA6KA: Oko 60 0.000 ogorcenih ljudi u povorkama i podsjecanja kako sindikati
he smiju dopustiti reprizu Vajmarske Republike, kad je nezaposlenost otvorila put nacistima
— pokazuju da je strah sve veci
OD STALNOG DOPISNIKA V3ESNIKA
BONN - Ро 100.000 u Dortmundu i Stuttgartu, 40.000 u Nii
rnbergu i Miinchenu, 30.000 i Hamburgu, 20.000 u Frankfurtu Na
ulici 17 najvecih zapadnonjemackih gradova izaslo je ove prekra-sn- e
osuncane subote oko 600.000 ogorcenih ljudi kako bi na na-jizravn- iji nacin dokazali da u ovoj zemlji ipak vladaju vrlo oblac-n- a
vremena Ovaj pohod protiv nezaposlenosti, novog siromastva
i socijalnog raslojavanja u razglasenom drustvu obilja, time je
nakon sedam dana procesa okoncan na izrazito spektakularan
nacin. Mi smo pokazali - kaie jedan od sindikalnin prvaka
- da se snaga hiljada moze suprotstaviti snagi novca. Mi smo
morali progovoriti glasnije, kada nas ne zele slusati.
Samo je u Munchen doputovalo sedam izvanrednih vlakova
i 180 izvanrednih autobusa kako bi radnici na sto ocigledniji na-cin
podrzali ovu odlicno organiziranu, i v io odlucnu nacionalnu
akciju najveceg zapadnonjemackog sindikalnog udruzenja (DGB)
koji udruzuje 17 pojedinacnih sindikata i okuplja 7,5 milijuna cla-nov- a.
Mi nismo borbeni odred opozicije, ali ne zelimo biti soci-jal- ni partner poduzetnika i vladino potrckalo - zakljucio je vo-d- a
sindikata metalaca posto se tokom ovog akcionog tjedna sin-dikata
na cak 700 razlicitih mjesta zatrazio preokret nakon
preokreja. Kohlova je vlada obecala obnovu i blagostanje, a sada
$e dogadaju stvari nakon kojih se vise nece moci prepoznati lice
naseg drustva - tvrdi Ernst Breit, predsjednik DGB.
, U posljednje tri godine nezaposlenost je porasla za 23 posto
Џ2 milijuna nezaposlenih medu kojima pola milijuna mladih),
dok su istodobno profiti poduzetnika porasli za 24 milijarde rna-rak- a,
a socijalna davanja smanjena za 204 milijardi. Kohlova po-liti- ka
stednje i slijepa vjera u moc privatnog poduzetnistva, po-veca- la
je izvoz, investicije, procvat tehnologije, rast drustvenog
proizvoda i obuzdavanje inflacije, ali je sve to placeno visokom
cijenom: porastom nezaposlenih, 2,5 milijuna ljudi koji moraju
primati socijalnu pomoc ,i enormnim viskovima u fondovima za
nezaposlene (vise od tri milijarde maraka) u vremenima kada se
bjljezi rekordna nezaposlenost Otuda i pozivi na preokret na
Svi
J"
kad se igramo,
meni konj,
i ja sta
jos neki budu
a ostali nama led a,
se tako trkamo.
Mi, smo konji,
dok trdimo cilja,
u se mi.
srce nam konjsko.
I nam
I o&i
I mogu vam kad sam konj,
mi
To vazno samo onom sto ja$e, mi.
Ж
kon preokreta i ocjene kako sindikati ne smiju drugi put ostati
po strani. Drugi put, nakon raspada Vajmarske republike u ko-j- o]
je nezaposlenost omogucila procvat nacizma
Takve ocjene tako radikalna podsjecanja nisu uobicajene
u ovoj zemlji, gdje se neprestano poziva na opcenacionalne
pa je kancelar Kohl ogorceno zakljucio kako sindikati
nece nista rijesiti svojom politikom propagande, agitacije i
klasne borbe. Dok vlada tvrdi da je svojom politikom sted
nje i inveslicionih poreznih olaksica samo ove otvorila
200 tisuca novih radnih mjesta, opozicija inzistira na dvolicno-st- i
svih kancelarovih objasnjenja
Tako se sve ponovno svodi na o opce drustvenoj
ciljevima i drustvenim vrijednostima Pove-cava- ti
privatne profite, ili se boriti protiv nezaposlenosti drzav-ni- m
novcem, modernizirati privredu ili sacuvati sva radna mje-sta,
skresati drzavne dugove ili se zaduzivati kako bi se
socijalni mir? Kancelar Kohl je predlozio obnovu razgovora iz-me- du sindikata, poslodavaca i vlade, ali su svi takvi dosadasnji
razgovori pokazali da niti poslodavci niti vlada ne zele
osnovne prijedloge sindikata: skracenje radnog vremena, drzav-ne
programe zaposliavanja i zastite prirode, preraspodjelu dobi-tak- a
Ernst Breit zamislja da je novi Hood, ali mi vise ne
zivimo u;l4. stoljecu zakljucio je ironicno nedjelj-no- g
Die Welta, dok Geissler, sekretar Kohlove vlada-juc- e
stranke tvrdi kako se cijeli ovaj akcioni tjedan sindikata
dokazao kao pljuska po vodi. Kao: sindikati nisu uspjeli cak i
kada su dokazali da mogu uspjeti na iznenadujuci nacin. U za-padnonjemac-kom
politickom takve se izjave obicno nazi-vaj- u
fuckanjem u sumi kako bi se strah. Galama na
galamu, kao prvi sluzbeni odgovor, mada vec oni najbolje obavje-ste- ni
zakljucuju kako ce se Kohl ipak morati barem djelomicno
odluciti na preokret nakon preokreta kao Sto je to tako masov-n- o
zatrazilo 600.000 demonstranata u 17 najvecih zapadnonjema-ckih
gradova. Bez obzira na zakasnjelo sunce, to je bio vrlo obla-ca-n
DRA2EN VUKOV-CQLI- C
Uskoro izlazi iz stampe prvi broj novina za aktualnosti iz knjizev-nost- i, PseesrtopKuuotmavajegcteonvdoiicss.tni,jekiukzltovujairtezceieledsredua§Mtsvueornaosdgtjuojzvuivio.ntae.kUaOresvdeanjjiaklviseit inczaedativezalleacfzoijntei
(519) 966-423- 4 ili pisu na adresu: Pero Kovacevic, 3213 Woodland,
Windsor, Ontario, N9E 1Z6.
ш nailaTzaikon,a svveurdnae incautslvjievtue, mgodsetogvoedksaeo nmaovjaecitu i vekcnreonenezilaisiscteannue,
ljudsku zelju da se poveze, izmiri i spoji sve sto iskrsne pred nasim
duhom, odima i nogama, da ne bude deljenja, protivnosti ni rastan-ka- .
— Ivo Andric
"FruSlpiceak"taKkUulDarnTiucojuvgico,sldaivreenkstokri Dfzoaldkzleovrnici, kaonjsaamseblsa-sto- ji od 22 profesionalna igra6a nastupat ce u nedjelju,
1. decembra 1985. u 14:00 sati u Music Hall Center, 350 Madison Avenue, Detroit, MI. 48226. Ulaznice za ovaj iz-vrst- an program kostaju od 14 do 18 dolara, a mogu se poruciti na telefon (313) 963-768- 0. Ukoliko
vise ulaznica pozovite (313) 963-762- 2.
l0S
VlA ico
Uvek
kazu: bices
— cu: moram.
I konji,
sednu na
pa
koji
do
konje pretvaramo, majke
I
mozak konjski.
nam konjske.
reci:
uopSte nije vazno da stignem ba§ - prvi.
je me majke '",
i
do-govo-re,
i godine
raspravu
raspodjeli,socijalmm
sacuvao
prihvatiti
Robin - komentator
Heinrch
jeziku
otjerao
vikend.
misao
narucujete
Miroslav ANTIC
N
bilo bi mi lakse
da mi nije teze
sad me ovo teze
oko sebe veze
sada neke va§ke
oko mene reze
bilo bi mi lakse
da mi nije teze
sad me opet teze
na jos teze lijeze
bilo bi mi lakse
da mi nije teze
pero kovacevic
0
CINJENICE! SA
o SAD imaju 34 vazne vojne baze na
podrucju Karibskog otocja.
© SAD imaju 14 vojnih baza sa
ukupno 15,000 vojnika i starjesina na
podrucju Panamskog kanala.
© SAD grade 14-t- u bazu na Hondura-sima- .
o Deseci brodova americke morna-ric- e
krstare uz obalu Centralne Ame-rik- e.
o Pentagon razmatra mogucnost iz-grad-nje
centra za obucavanje vojnih
i milicijskih kadrova za pro-americ- ke rezime na Antigvi.
Invazija na Granadu, nastavljanje
oruzanih provokacija protiv Nikara-gve- ,
te konstantno јабапје i obnavlja-nj- e
vojnih snaga na torn podrucju —
samo dokazuje da se Washington kroz
odbijanje da se pridrzava meduna-rodno- g zakona — oslanja na diktat
kao §to je bila praksa u kolonijalna
vremena.
SATIRA
Liopovi su posleni. I&eaUsti su opovv.
Svi u opove ZWje opov"
Posten covek mora bl opov. lma tu nesto slo то ne
тллато. luace, xasto bi bio posten ako nie opov.
"Lopovi su posteni. Oui se uekriju iza nikaiwihparavana.
Oni skandirau-- . ova oval ova
Ko jaci, kobacil Sabici, odbiV-- Ovo o. nasa xona
Bixnis iz bixnisl
"Lopovi voe mase. Masa proporcionaino raste sa
kolicmom opovuka.
Kako naiiakse prepoznali opova? Lako.
Sto postemji covek, to veci opov?
Koga vi farbate svoVim postenem'?
Sta bi vi bez nas?
Treba se snaci dok e vreme. Sta nas briga za kasnie.
Sad je cajt.
Nije vazno, do iduceg, Bozica oni to sve zaborave.
Ko je veci iopov, ja ii oni?
A. svi zeie da rae nasankaju
I svi zeie da me ofarbaju. A. moja se
boja znade. Ze-ie-n- a "Dolari, burazeru
Lopovi se rugaju postenima.
"Lopovi su sposobniji.
"Lopovi znaju radnju. Posteni
tapkaju u mjestu.
Lopovi su smjeii. Posteni neodiucni.
liopovi-- . riskiruug-profiturin- g, opajdaci, sad pa opet.
Posteni-- . moja kucica i zenica, moja siobodica.
Nina-nan- a, ni-n-a, na-n- a, tra-ia-- a.
Pero KOVACEVIC
J,
kad mi odsjecete
иттш
moju desnu ruku
ne go vo rite
da volite moju desnu ruku
i da je steta
jer vasa meta
nije moja desna ruka
vec moje lijevo srce
sa lijeve strane
u grudima
tesko je opstati
medu ljudima
a kamo li, neljudima
pero kovacevic
GLUPOSTI I0 KOSTI
Na glupost, jos vecom gluposcu.
m a
Kolicnik gluposti ne odreduje starosna dob
"proizvodaca gluposti".
u a
Razne gluposti najcesce dolaze od mladih.
Mozda, ali, da li su stariji operisani od gluposti?
Ako jesu, a trebalo bi da jesu, sudeci po stvarnosti
i svakodnevnim dogadajima, operacija nije uspjela.
Glupost se nagomilala i nagomilava se.
a a
Oni misle da sam ja tup i glup, a ja sam
oStar i glup.
a a a
Glup, gluplji, najgluplji. Postoje razlike medu
glupacima.
a a a
Kad se dva glupaka udruze da li je to "glupost na
kvadrat" Hi "dupla glupost"?
a a
Trebalo bi uvesti jedinice za mjerenje gluposti.
ako bi se uvelo dodjeljivanje nagrada za odredene
gluposti bila bi oStra konkurencija. Neki bi se instantno
mogli proizvesti u "majstore gluposti".
a a
Sta je to glupost? Jedna od teorija je da je to ljepilo (glu,
engleska rijec koja znaci ljepilo) i post (kad netko posti).
Ne vjerujem mnogo u ovu teoriju, jer kad netko posti iz
religioznih razloga, to jesvakako glupost, ali Sto kad dovjek
posti iz zdravstvenih razloga?! Ili, josgorejto ako posti zato
Sto nema Sta da jede?
a a a
Glupost i nije tako losa stvar, pogotovo ako moze
dobro da se unovdi.
a a
Manje gluposti podreduju sa velikim glupostima.
a a
Glupost se na glupost kaci.
a a a
Samo glup covjek moze pisati o gluposti.
Pero KOVACEVIC