000493 |
Previous | 5 of 32 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ZASTO SVEDSKA VLADA POMILOVALA BARESICA? ZELENO SVJETLO TERORIZMU
PoStovaoci demokracije slobode Svedskoj vjerovah
vlada ovaj put, prethodna slucaja,
zlocincu Baresicu odludno zalost,
dogodilo suprotno.
STOCKHOLM, oktobra dopi-snik- a
Tanjuga) nagovjesta-val- o
svedska cetvrtu
molbu zlodinca Baresica rijesiti
"povoljno". Njegov tretman za-tvor- u,
upucivanje "logorovanje"
(poluotvoren zatvora), kratkorocni
izlasci cuvara, nagli publicitet
stampi. zestokoj
kampanji posljednjih neko-Lik- o
mjeseci vodila prilog ubojice
jugoslavenskog ambasadora Vladi-mir- a
Rolovica, korak korak osva-ja- n
prostor irjegova pomilo-vanja- .
Usprkos tome, jpostovaoci de-mokracije
slobode Svedskoj vjero-val- i
puta,
prethodna slucaja, Baresicu od-lucn- o
zalost, dogodilo
suprotno.
Svedski ministar pravosuda
Wickbom odluku ogranice-nj- u
kazne Baresicu
osuden dozivotni zatvor) go-din- a, komentirao smislu njezina
neophodno potrebno
borbu protiv terorizma
oblicima
zemalja. Ministar
praksu svedskog pravosuda
kazne zatvora vremenski maksimi-raj- u
godina. Baresic
godine trebao
dokaz "cvrstog stava" prema te-roriz- mu.
Svedski ministar volju,
zlocinski Baresica pravim
imenom. Krugovi podrzavaju te-roris- tu
pokusali osporiti,
ispaljujuci drsku besmislicu prema
kojojubojstvo ambasadora jedne su-vere- ne
zemlje "nije teroristicki
Takve tvrdnje izjave izazvale ne-dav- no reagiranje jednog svedskog
6itaoca vecernjeg (socijal-demokratsko- g)
"Afton Bladet",
"zahtijevao istinu Baresicu,
podsjecajuci pripada fasi-Stick- oj
teroristickoj organizaciji us-tas- a, "ustase uvijek primjenji-val- e
teror, ubojstva nasilje".
BareSicevi dusobriznici,
dobro poznate, obrani
sticenika toliko daleko
nedavno demantirao! Jedan
psihijatar nekoliko izjavio
ponavljanja djela
Baresic osuden iskljuen, nje-gov- o
distanciranje politike "istin-sko- ".
Zlocinac, svojom brati-jo- m aureolu heroja,
prilici aureole odreci.
"Nije rekao
nastaviti borbu slobodu nezayisne
Hrvatske, postujuci zakone Sved-ske!- "
prilog Barisiceva pomilovanja
1 0 ХШrrСl Canada
Pv !!_%# Ћ %®W
JAi4Ailollt!i UISVIiiiilliJcj
1#лђ јЊжј¥ј U ИЧЛЈжЈ
kanadske obveznice placa prvu godinu
garantirano Vam cete primati najmanje kamata sljedecih
godina isteka roka.
Takoder, posljednje serije obeveznica: serija (izdata 1982.
god.), (izdata 1983.) (izdata 1984.) primati godinu koja
pocinje novembra 1985. Serije primati УЉ.
Kanadske obveznice garantira kanadska vlada. Mozete kupiti
vrijednostima $100 maksimuma $75,000.
Mozete unovciti bilo koje vrijeme naplate kazne, poslije
decembra 1985.
Kamate isplacuju godisnje nakon isteka roka.
Kanadske obveznice mozete kupovati otplatu bilo koje
banke Vam otplata moze oduzimati osobnog dohotka.
Pregledajte obveznice koje posjedujete. Serije (1973.), (1976)
(1978.) isticu godine njih placa dalja kamata. Ukoliko
posjedujete seriju dobiti cete novcanu nagradu $482.70 svaku
obveznicu vrijednosti $1,000.00. seriju dobiti cete novcanu
nagradu $356.90 svaku obveznicu vrijednosti $1,000.000.
Medutim, vrijeme ograniceno kupovinu obveznica. Zapamtite,
prodaja obustaviti bilo koje vrijeme. Razgovarajte bankovnim
cinovnicima ustanovi koje investirate, danas.
CANADA
SAVINGS
BONDS yTy
LES OBLIGATIONS
D'EPARGNE
DU CANADA
nosili "dokazi" istin-sk- o
pravdoljublje najmanju
smijesni. Ubojica "dokazao",
prema takvim tvrdnjama, opa-sa- n, nedavnom logorovanju
"nije u6inio potvrdilo nje-gov- u
zlocinacku licnost". mo-gu- ce
svedskoj mogao
jedan argumenata pre-vagnu- li
izmijeni dosada-§nj- i
Baresicu?
pitanju, odluka vladajucih svedskih
socijaldemokrata najblaze
nerazumljiva, stanovi-§t- a
Jugoslavije, sasvim razum-ljiv- o zainteresirana sludaj.
nevjerojatna stanovista borbe
protiv medunarodnog terorizma,
posljednje vrijeme digao gla-v- u,
mimoilazi skandi-navsk- e
granice.
Draga BOZINOVIC
"Slobodna Dalmacija"
ItlLETANTI
vremenima javljaju
ekstravagantnim miSljenjima pojedinim
istorijskim temama. njihovim tvorevi-nam- a
fantazija nezau-zdan- a
kakvom misaonom discipli-nom- ,
spontano prenebregavanja
pravila naucnog metoda, obidno
jednostrana obave§tenost kraj-nj- a moralna ravnodu§nost.
istoridari osecaju intelek-tualn- u
moralnu obavezu
mnogim stvarima stvoriti pou-zda- n
izvorima potrebne
oslonce, diletantski "alternativnih
teorija" poznaju skrupule ne-pozva- ni
ispune praznine
ostaju ozbiljnih naufinika. Op-stan- ak trajanje ovakvih "teorija"
vrednosti argumenata,
publiciteta, za-nimlji- vije pitanje odjecima imaju,
ljudima stvorili. be-smisli- ce utoliko odrzavati uko-liko
budemo njima Odjeci
"istorijska rasudivanja" po-buduj- u, svedoce interesovanju
odredene stvaraju
mnenje. nekog razloga pitanja pri-vla- de
drugih.
zapaziti
lansiranje ovakvih shvatanja
intelektualnoj radoznalosti,
savremenika,
naglase, prodube nekako istorijski
legitimiSu aktuelne natezanja. Is-tori- ja
postaje izgovor,
trenutno aktuelno.
brojnih drugih zloupo-treb- e
istorije, privatne intelek-tualn- e
igrarije diletanata opako
sredstvo potdinjavanja ljudskog
sredstvo vladanja ljudima.
agresivna nastojanja publicitetom
zvanidnim priznanjem. lan-siraj- u
"teorije"
diskusiju ozbiljni
naudnici, prodru enciklopedije,
priznati ravnopravna
solomonskim arbitrazama ponekih
politi6ara!
odjeku ovakve
"teorije" "teorijice" ogleda ogromno
neznanje lakovernost mnogih ispu-njavaj- u
sredstva masovnih komuni-kacij- a.
UopSte, poplavljen
informacijama znatnim
informacijama istorijske
dimenzije njegove egzistencije,
informacije kritifki usvoji
asimilira.
патебе
potreba sistematskim prosve-civanj- u,
osposobljavanju kri-ti6- ki ispravno istorijsko тШјепје,
sposobnosti samostalnog, razboritog,
objektvnog kritickog misljenja istoriji
odbrana "teorijica"
kojima govorili manipulacija
pojedina£nom opovrgavanju
"umotvora" zasluzuju
ozbiljni
CIRKOVIC
at'sfTf
Tlf
OS ft!
JE
i u
su da ce i kao u tri
reci ne. Na
se
(Od
Sve je
da ce vlada
Mira
bolji u
na
tip
bez u
Bilo je ocito da je u
koja se
u
po
na putu
u
su da ce vlada ovog kao u
tri
reci ne. Na
se
Sten
je vlade o
(koji je bio
na na 18
u
stava da je vo-di- ti
u svim
i da je to stvar koja se tice
svih ocito ima u
vidu da
se
na 15 je, eto, do-bi- o tri vise, sto bi biti
vlade
je, istini za
akt nazvao
koji
cak su to
akt".
su
i
koji je od
lista
da kaze o
na to da on
a da su
i
cije su
boje isli su u
svog da ih je
on sam
je puta da
je rizik za koje je
da je
od
koji medu
uziva ni u ovoj se
nije zelio te
tocno je on. Ja cu
za
ali
U iz- -
I
Wm кУ 1 1 HI -r- -at II
Ђ&Г ЕгШг fill Аза Шг Ш Ки Ш HI Вк Вк В М& Н Ш
1 ж U
1
1Ii
1
Za nove se 8 Vfe% za a
je da 6 УЉ za
sest do
tri 37
38 i 39 ce 8 УЉ za
1. 32, 34, 35 i 36 ce 10
ih u
od do od
ih u bez
31.
se ili
na kod
ili se od
28 31
i 33 ove i na se ne
28, od za
u od Za 31
od za u od
je za
se moze u s
ili u kod vec
A
A
A
A
A
A
A
su se i koji su za
u ruku
je
da nije
jer na
nista sto bi
Da li je
da je i vladi to
biti od koji su
da ona svoj
stav o Bilo §to da je u
je receno
i to ne samo sa
koja je
za taj Ona
je sa
koji
je bas u
a koji viSe ne ni
U svim se ljudi sa
o
U
dolaze do izraza:
bilo
ili svesno
veoma
slaba ili
Dok od zanata
da kazu da o
ne mozemo
sud, jer nemamo u
tvorci
ne te vrste
hrle da koje
iza napora
ne za-vi- se
od snage
nego od tako da je skoro
o koje
nego o koji su ih Te
ce se duze
se vi§e bavili.
koje ovakva
o zivom za
teme onih koji javno
Iz ta
viSe od
Lako je da veoma fiesto motivi
za nisu u 6i-st- oj
nego u
teznji da se uti6e na svest
da se
deobe
tu samo a prava
tema je u onom §to je
Kao kod oblika
ovde se
izrode u
uma, u
Otuda toliko
za
Otuda oni koji
ovakve vise od svega ce-zn- u
da njima udu u
da u da
budu kao strana u
na§ih
Mislim da se u koji imaju
koji
na§a
6ovek je danas
razne vrste, de-lo- m koje se ti6u
a nemo-ca- n
je da te
Meni se u vezi tim sve јабе
za radom na
na ljudi za
sud
U
o
nalazi se bolja od o
smo raznih
vrsta, nego u
koji ne da se njima
ljudi bave.
Sima
"NIN"
I
i j
l
—
—
i
i
—
i
— —
—.—-- "" V —— " ' "' " Ш
Jj w ч T на ш I
—
--
1
,1
,i
,1
lI
,1
,i
.i
.1
(i
i1
i1
'
i'
i'
'
'
I1
I1
l'
I1
I'
i1
'
'
t
—
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
s
i i
i
i
i
s
i
i
i
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 05, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-10-31 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000271 |
Description
| Title | 000493 |
| OCR text | ZASTO SVEDSKA VLADA POMILOVALA BARESICA? ZELENO SVJETLO TERORIZMU PoStovaoci demokracije slobode Svedskoj vjerovah vlada ovaj put, prethodna slucaja, zlocincu Baresicu odludno zalost, dogodilo suprotno. STOCKHOLM, oktobra dopi-snik- a Tanjuga) nagovjesta-val- o svedska cetvrtu molbu zlodinca Baresica rijesiti "povoljno". Njegov tretman za-tvor- u, upucivanje "logorovanje" (poluotvoren zatvora), kratkorocni izlasci cuvara, nagli publicitet stampi. zestokoj kampanji posljednjih neko-Lik- o mjeseci vodila prilog ubojice jugoslavenskog ambasadora Vladi-mir- a Rolovica, korak korak osva-ja- n prostor irjegova pomilo-vanja- . Usprkos tome, jpostovaoci de-mokracije slobode Svedskoj vjero-val- i puta, prethodna slucaja, Baresicu od-lucn- o zalost, dogodilo suprotno. Svedski ministar pravosuda Wickbom odluku ogranice-nj- u kazne Baresicu osuden dozivotni zatvor) go-din- a, komentirao smislu njezina neophodno potrebno borbu protiv terorizma oblicima zemalja. Ministar praksu svedskog pravosuda kazne zatvora vremenski maksimi-raj- u godina. Baresic godine trebao dokaz "cvrstog stava" prema te-roriz- mu. Svedski ministar volju, zlocinski Baresica pravim imenom. Krugovi podrzavaju te-roris- tu pokusali osporiti, ispaljujuci drsku besmislicu prema kojojubojstvo ambasadora jedne su-vere- ne zemlje "nije teroristicki Takve tvrdnje izjave izazvale ne-dav- no reagiranje jednog svedskog 6itaoca vecernjeg (socijal-demokratsko- g) "Afton Bladet", "zahtijevao istinu Baresicu, podsjecajuci pripada fasi-Stick- oj teroristickoj organizaciji us-tas- a, "ustase uvijek primjenji-val- e teror, ubojstva nasilje". BareSicevi dusobriznici, dobro poznate, obrani sticenika toliko daleko nedavno demantirao! Jedan psihijatar nekoliko izjavio ponavljanja djela Baresic osuden iskljuen, nje-gov- o distanciranje politike "istin-sko- ". Zlocinac, svojom brati-jo- m aureolu heroja, prilici aureole odreci. "Nije rekao nastaviti borbu slobodu nezayisne Hrvatske, postujuci zakone Sved-ske!- " prilog Barisiceva pomilovanja 1 0 ХШrrСl Canada Pv !!_%# Ћ %®W JAi4Ailollt!i UISVIiiiilliJcj 1#лђ јЊжј¥ј U ИЧЛЈжЈ kanadske obveznice placa prvu godinu garantirano Vam cete primati najmanje kamata sljedecih godina isteka roka. Takoder, posljednje serije obeveznica: serija (izdata 1982. god.), (izdata 1983.) (izdata 1984.) primati godinu koja pocinje novembra 1985. Serije primati УЉ. Kanadske obveznice garantira kanadska vlada. Mozete kupiti vrijednostima $100 maksimuma $75,000. Mozete unovciti bilo koje vrijeme naplate kazne, poslije decembra 1985. Kamate isplacuju godisnje nakon isteka roka. Kanadske obveznice mozete kupovati otplatu bilo koje banke Vam otplata moze oduzimati osobnog dohotka. Pregledajte obveznice koje posjedujete. Serije (1973.), (1976) (1978.) isticu godine njih placa dalja kamata. Ukoliko posjedujete seriju dobiti cete novcanu nagradu $482.70 svaku obveznicu vrijednosti $1,000.00. seriju dobiti cete novcanu nagradu $356.90 svaku obveznicu vrijednosti $1,000.000. Medutim, vrijeme ograniceno kupovinu obveznica. Zapamtite, prodaja obustaviti bilo koje vrijeme. Razgovarajte bankovnim cinovnicima ustanovi koje investirate, danas. CANADA SAVINGS BONDS yTy LES OBLIGATIONS D'EPARGNE DU CANADA nosili "dokazi" istin-sk- o pravdoljublje najmanju smijesni. Ubojica "dokazao", prema takvim tvrdnjama, opa-sa- n, nedavnom logorovanju "nije u6inio potvrdilo nje-gov- u zlocinacku licnost". mo-gu- ce svedskoj mogao jedan argumenata pre-vagnu- li izmijeni dosada-§nj- i Baresicu? pitanju, odluka vladajucih svedskih socijaldemokrata najblaze nerazumljiva, stanovi-§t- a Jugoslavije, sasvim razum-ljiv- o zainteresirana sludaj. nevjerojatna stanovista borbe protiv medunarodnog terorizma, posljednje vrijeme digao gla-v- u, mimoilazi skandi-navsk- e granice. Draga BOZINOVIC "Slobodna Dalmacija" ItlLETANTI vremenima javljaju ekstravagantnim miSljenjima pojedinim istorijskim temama. njihovim tvorevi-nam- a fantazija nezau-zdan- a kakvom misaonom discipli-nom- , spontano prenebregavanja pravila naucnog metoda, obidno jednostrana obave§tenost kraj-nj- a moralna ravnodu§nost. istoridari osecaju intelek-tualn- u moralnu obavezu mnogim stvarima stvoriti pou-zda- n izvorima potrebne oslonce, diletantski "alternativnih teorija" poznaju skrupule ne-pozva- ni ispune praznine ostaju ozbiljnih naufinika. Op-stan- ak trajanje ovakvih "teorija" vrednosti argumenata, publiciteta, za-nimlji- vije pitanje odjecima imaju, ljudima stvorili. be-smisli- ce utoliko odrzavati uko-liko budemo njima Odjeci "istorijska rasudivanja" po-buduj- u, svedoce interesovanju odredene stvaraju mnenje. nekog razloga pitanja pri-vla- de drugih. zapaziti lansiranje ovakvih shvatanja intelektualnoj radoznalosti, savremenika, naglase, prodube nekako istorijski legitimiSu aktuelne natezanja. Is-tori- ja postaje izgovor, trenutno aktuelno. brojnih drugih zloupo-treb- e istorije, privatne intelek-tualn- e igrarije diletanata opako sredstvo potdinjavanja ljudskog sredstvo vladanja ljudima. agresivna nastojanja publicitetom zvanidnim priznanjem. lan-siraj- u "teorije" diskusiju ozbiljni naudnici, prodru enciklopedije, priznati ravnopravna solomonskim arbitrazama ponekih politi6ara! odjeku ovakve "teorije" "teorijice" ogleda ogromno neznanje lakovernost mnogih ispu-njavaj- u sredstva masovnih komuni-kacij- a. UopSte, poplavljen informacijama znatnim informacijama istorijske dimenzije njegove egzistencije, informacije kritifki usvoji asimilira. патебе potreba sistematskim prosve-civanj- u, osposobljavanju kri-ti6- ki ispravno istorijsko тШјепје, sposobnosti samostalnog, razboritog, objektvnog kritickog misljenja istoriji odbrana "teorijica" kojima govorili manipulacija pojedina£nom opovrgavanju "umotvora" zasluzuju ozbiljni CIRKOVIC at'sfTf Tlf OS ft! JE i u su da ce i kao u tri reci ne. Na se (Od Sve je da ce vlada Mira bolji u na tip bez u Bilo je ocito da je u koja se u po na putu u su da ce vlada ovog kao u tri reci ne. Na se Sten je vlade o (koji je bio na na 18 u stava da je vo-di- ti u svim i da je to stvar koja se tice svih ocito ima u vidu da se na 15 je, eto, do-bi- o tri vise, sto bi biti vlade je, istini za akt nazvao koji cak su to akt". su i koji je od lista da kaze o na to da on a da su i cije su boje isli su u svog da ih je on sam je puta da je rizik za koje je da je od koji medu uziva ni u ovoj se nije zelio te tocno je on. Ja cu za ali U iz- - I Wm кУ 1 1 HI -r- -at II Ђ&Г ЕгШг fill Аза Шг Ш Ки Ш HI Вк Вк В М& Н Ш 1 ж U 1 1Ii 1 Za nove se 8 Vfe% za a je da 6 УЉ za sest do tri 37 38 i 39 ce 8 УЉ za 1. 32, 34, 35 i 36 ce 10 ih u od do od ih u bez 31. se ili na kod ili se od 28 31 i 33 ove i na se ne 28, od za u od Za 31 od za u od je za se moze u s ili u kod vec A A A A A A A su se i koji su za u ruku je da nije jer na nista sto bi Da li je da je i vladi to biti od koji su da ona svoj stav o Bilo §to da je u je receno i to ne samo sa koja je za taj Ona je sa koji je bas u a koji viSe ne ni U svim se ljudi sa o U dolaze do izraza: bilo ili svesno veoma slaba ili Dok od zanata da kazu da o ne mozemo sud, jer nemamo u tvorci ne te vrste hrle da koje iza napora ne za-vi- se od snage nego od tako da je skoro o koje nego o koji su ih Te ce se duze se vi§e bavili. koje ovakva o zivom za teme onih koji javno Iz ta viSe od Lako je da veoma fiesto motivi za nisu u 6i-st- oj nego u teznji da se uti6e na svest da se deobe tu samo a prava tema je u onom §to je Kao kod oblika ovde se izrode u uma, u Otuda toliko za Otuda oni koji ovakve vise od svega ce-zn- u da njima udu u da u da budu kao strana u na§ih Mislim da se u koji imaju koji na§a 6ovek je danas razne vrste, de-lo- m koje se ti6u a nemo-ca- n je da te Meni se u vezi tim sve јабе za radom na na ljudi za sud U o nalazi se bolja od o smo raznih vrsta, nego u koji ne da se njima ljudi bave. Sima "NIN" I i j l — — i i — i — — —.—-- "" V —— " ' "' " Ш Jj w ч T на ш I — -- 1 ,1 ,i ,1 lI ,1 ,i .i .1 (i i1 i1 ' i' i' ' ' I1 I1 l' I1 I' i1 ' ' t — i i i i i i i i i i i s i i i i i s i i i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000493
