Nase Novine, December 05, 1985

              rim
I fw
1 1
I Iff? I4 1
SREDNJO AMERICKI PAKAO
General John Singlaub je u svom ele-ments
Vi cete se sjetiti da je on bio
nepokoran svome civilnom Glavnom za-ooviedni- ku.
koii ie slucaino bio Jimmv
Carter (bivsi predsjednik SAD, n.p.).
Carter je odgovorio kao i Truman godi-nam- a
prije na otvoreni izazov generala
MacArthura ulaskom u politicku arenu,
nastojedi izazvati predsjednika. Ako ce
se vojsci dozvoliti da ovo dini u jednoj
slobodnoj zemlji, sloboda nece ustraja-ti- :
ili je vojska sluga gradanstva, ili su
gradani sluge militarista.
Singlaub, sada umirovljen, je velika
licnost u Srednje Americkom paklu. U
torn podrucju militaristi definitivno
nisu sluge civilne vlasti. Oni su gospo-dar- i,
i Sjedinjene Drzave nastoje da
tako i ostane.
Koncentrirajuci na Niakragvu, Sin-glaub
ima pet organizacija za propagan-diziranj- e
i sakupljanje novca za kontra-revoluciona- re
(Contras) koji pustose ni-karagvan- ske
granice i nastoje destabili-zirat- i
zakonitu vladu te zemlje. Jos gore
od toga, on sluzi kao veza izmedu Sa-vje- ta
sigurnosti Sjedinjenih Drzava i
kontrarevolucionara. Pentagon rado
prima njegov savjet o toj buni, pomaze
mu u sakupljanju novca i u isporuciva-nj- u
oruzja, opskrbe i placenika. U tome
su upleteni i mornarica i avijacija. Bivsi
general sakuplja novae za svoje sra-mot- ne
ciljeve ne samo u Sjedinjenim
Drzavama vec i u stranim zemljama. Sve
to izgleda da je sumnjive legalnosti.
Ljudi koji vole hapsiti i deportirati
ljude Irske republikanske vojske (IRA),
pustaju na miru takvu vrstu.
Granicni incidenti izmedu Hondu-ras- a
i Nikaragve su neizbjezivi jer je
Honduras americki vojni logor. Con-tra- si
(bundzije) imaju baze u Hondu-ras- u
i oni provaljuju i unistavaju nika-ragvans- ke seljake nakon cega se vra-caj- u
u svoje sigurno zakloniste. Provo-kativn- e
akcije honduraske vojske i nje-zini- h americkih savjetnika postaju sve
otvorenije i cestije. Tu je bila jedna ne-davn- o.
Mi ne mozemo vjerovati prikriv-ljivi- m pricama Pentagona (Vojni stab)
i State Departmenta jer je citavo podu-zec- e
prikriveno obmanom, cesto otvo-ren- o
prezirnom obmanom.
Granicni incidenti jednostavno se ne
desavaju. Oni su namjerno provocirani.
U jednom nedavnom, tvrdeci da su bili
napadnuti, honduraski militaristi pro-vali- li
u Nikaragvu i oborili jedan heli-kopt- er
i pocinili drugu stetu civilima i
njihovoj imovini.kao i nikaragvanskoj
vojsci. Атепбко osoblje cesto potajno
ucestvuje u takvim provalama. Nikara-gv-a
je podnjela ovaj nasilnicki nacin
ponasanja pred Svjetsko sudiste, ali mi
jednosavno ignorisemo taj postupak.
Cosa Rica je jedan drugi slucaj. To je
mirna zemlja bez vojske, ali mi jacamo
njezinu policijsku snagu i uvlacimo tu
zemlju u borbu. Costa Rica ima financij-sk- e koristi od naSe vojne prisutnosti, ali
ce to eventualno morati skupo platiti.
Nesto sto sam tek nedavno saznao, je to
da tu ima Amerikanaca koji se oboga-cuj- u
ratovanjem na granici Costa Rike.
Oni poticu i podrzavaju Contrase (bun-dzije).
Bolandova zakonska nadopuna (u
Predstavnickom domu Kongresa Sjedi-njenih
Drzava n.p.) zabranjuje slu-zben- u
podrsku Contrasima, ali je tu do-ka- z
da je ta zabrana bila odurno krsena.
Tri Kongresna odbora istrazuju ove
prekrsaje, ali Administracija (Reaga-nov- a
vlada) zateze i sevrda. Nadajmo se
da Bolandova nadopuna nece isteci 30.
septembra i da ce Kongres uspjeti pri-kaza- ti istinu. Medutim, Imperijalno
predsjednistvo poput sadanjeg moze iz-bje- ci
s umorstvom, doslovno i prispo-dobn- o.
Povrh svega toga, Administracija
(Reaganova vlada) trazi $56 milijuna za
razdavanje po Centralnoj Americi za
"poboljsanje" policije.
Mi dolazimo vrlo blisko izravnom
uplitanju s uporabom nasih americkih
vojnika; neobjavljeni rat poput onog
sto smo imali u Vietnamu, gotovo je
neizbjeziv.
Prevod iz
The Pittsburgh Catholic
Pise Msgr. Charles 0. Rice
£'4 ;" '!№;: ''"'
" „ ' ч
NIKARAGVA
APELIRA
A MIR
Predsjednik Nikaragve Daniel Or-tega
je odrzao govor pred General-no- m
skupstinom Ujedinjenih naroda
i trazio normalizaciju odnosa sa SAD.
Njegov govor je nekoliko puta preki-nu- t
burnim aplauzom.
"Nema razloga da mi ne mozemo
imati normalne odnose sa Amerikom.
Mi postujemo povelju UN-- a i zelimo
zivjeti u miru sa svim narodima svije-ta.- "
Ortega je dalje trazio da se ame-rick- a
vlada pridrzava Povelje UN-- a odnosno miroljubive koegzistencije i
da prestane s agresijom protiv Nika-ragve.
Zatrazio je da americka admi-nistracija
uoci 40 jubileja UN-- a po-kaz- e da je spremna postovati suvere-nite- t
i pravo na samoopredjeljenje
jedne male drzave kao sto je Nikara-gva- .
Ortega je dalje naveo razlog zasto
je produzeno vanredno stanje u nje-gov- oj
zemlji 15. oktobra. U ruke im je
dospijela kopija americkog "0 pla-na".
U torn planu se navodi kako bi
americke vojne snage napale Nikara-gvu
pod izgovorom da je ona (Nikara-gva- )
napala Honduras.
"Mi cemo opozavati vanredno sta-nje
kada se agresija nad nasom zem-ljo- m zaustavi."
Naveo je podatke od 1980. do 1985.
iz kojih se vidi sudjelovanje americke
tajne sluzbe ili njihova uputstva dru-gi- m organizacijama koje se bore pro-tiv
sadasnje vlade u Nikaragvi.
Preko 11,000 mrtvih, 5,000 ranjenih,
5,000 kidnapiranih i 250,000 beskucni-ka- ,
to je bilanca americkog nasilja
nad Nikaragvom.
"Ocekujemo od medunarodne za-jedni- ce da da podrsku nasim napo-rim- a
da osiguramo zivot, bez strane
intervencije, za nase gradane. Oceku-jemo
snazniji pritisak i odlucnost od
clanica UN-- a — korake koji bi nam
omogucili da prestane genocid nad
mojim narodom od strane Predsjed-nika
americke vlade", — rekao je Da-niel
Ortega.
SINDIKALNA
PODRSKA
SALVADORU
Hector Bernabe Recinos je gene-raln- i
sekretar Fenestras (Nacionalna
federacija radnika El Salvadora) koji
se vise od godine dana nalazi van
svoje zemlje. Nalazio se je na odsluzi-vanj- u
zatvorske kazne kada ga je na-kon
cetiri godine pustio na slobodu
sadasnji predsjednik Duarte. Ovih
dana Recinos boravi u Torontu, gdje
je nasao veliku podrsku od strane ka-nadsk- ih sindikata za svoj pokret.
Recinos ce putovati Kanadom pod
pokroviteljstvom tri velika sindikata
— Ujedinjenih radnika automobilske
industrije, Ujedinjenih prehrambe-ni-h
radnika i Radnika u drzavnim slu-zbam- a.
"Platili smo veliku cijenu za ostva-rivanj- e
nasih prava" rekao je Reci-nos.
"Preko 2,400 rukovodilaca i rad-nika
u sindikatu Fenestrasje ubijeno
ili nestalo od pocetka gradanskog
rata u El Salvadoru."
Od posljednjih izbora 1983. god. po-stepe- no
se smanjuje broj "nestana-ka- "
ali rukovodioci sindikata su jos
Recinos, tridesetsedmogodisnji
elektricar ne prica mnogo o svojoj po-rodi- ci.
Supruga Maria Adela i kcerka
Ana Yanira su nestale za vrijeme nje-govo- g
boravka u zatvoru i smatra se
da su ubijene. Njegova tri sina su tra-zil- a
azil u SAD odmah nakon ne-stan- ka majke i sestre ali ih je ame-ricka
vlada odbila.
Recinos ce se uskoro vratiti u El
Salvador da nastavi svoj rad u sindi-katu.
"Nasa borba je protiv gladi i za
pravdu u drustvu."
Podrsku koju je dobio radnicki sin-dik- at
El Salvadora od strane tri ve-lika
kanadska sindikata ce sigurno
igrati veliku ulogu na ostale sindikate
ovdje a posebno da se stekne podrska
od kanadskog Kongresa rada.
жаЉМГјЈР&лР&лРшРЈГлРЈЈ
Na pragu smo novog srednjorocnog plan-sko- g
razdoblja. Sacinjen je Nacrt drustvenog
plana lugoslavije od 1986. do 1990. i o njemu
se upravo vodi javna rasprava.
Drustvenim se planomsagledava, odreduje i
usmjeruje kako da se u odredenom razdoblju
najdjelotvornije koriste proizvodni potencijali dru-stv- a,
svi cinioci proizvodnje, te kako da se raspo-djeljuj- e
ukupan drustveni proizvod i pddmiruju
drustvene potrebe.
Osnove drustvenog planiranja utvrdene su
Ustavom SFR3 (cl. 69-74- ). Njime je odredeno da
radnici i radni ljudi, oslanjajuci se na znanstvena
saznanja, razvojne mogucnosti i uvazavajuci eko-noms- ke
zakonitosti, samostalno donose planove
i programe rada i razvoja svojih organizacija i
zajednica, te da ih uskladuju i medusobno i s
drustvenim planovima drustveno-politicki- h zajed-nica
(cl. 69). A planovi tih zajednica donose se
na osnovi dogovora o zajednickim interesima i
ciljevima privrednog i drustvenog razvoja u opci-n- i,
gradskoj i regionalnoj zajednici, autonomnoj
pokrajini, republici i federaciji, na osnovi planova
i programa rada i razvoja OUR-a- , SIZ-ov- a i drugih
samoupravnih organizacija i zajednica te na os-novi
zajednicki ocijenjenih mogucnosti i uvjeta
razvoja (cl. 71).
Drustveni plan Jugoslavije temelji se na dogo-vor- u
radnih ljudi, OUR-e- , SIZ-ov- a i drugih samou-pravnih
organizacija i zajednica te na dogovoru
republika i autonomnih pokrajina o ekonomskoj
politici od zajednickog interesa. Njime se, na os-novi
planova i programa rada i razvoja i zajedni-cki
ocijenjenih mogucnosti i uvjeta razvoja OUR-- a
i drugih samoupravnih organizacija i zajednica
te planova razvoja i mogucnosti i uvjeta razvoja
republike i autonomnih pokrajina i razvoja cjelo-kupn- e
drustvene zajednice, uzimajuci u obzir i
'medunarodne ekonomske i medunarodne obve-z- e
SFR] te na osnovi uskladenih zajednickih in-teresa,
utvrduje zajednicka ekonomska politika i
u skladu s njom usmjerava drustvena reprodukci-j- a
na osnovama socijalistickih samoupravnih dru-stveno-ekonoms- kih odnosa. Drustvenim se pla-no- m
Uugoslavije utvrduju i smjernice i okviri za
donosenje mjera ekonomske politike i drugih mje-r- a
koje donose organi federacije, republika i au-tonomnih
pokrajina. (cl. 257). (I)