Novosti, February 15, 1947

              STRANA 2
NOVOSTI
PubHltd everv Tusday Thursday cnd Scturday by the
Novosti Fublis-hin-g Companv
In the Croatian Language
AutlHtfteed si Second CW Mail Tost Office DeparfMefit Ottavva
klssj svaki utcrak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
B-jgbter- ed in the Eegitry Olfico (or tho City ol Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 20G Adelaide St V Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Godišnjica hrvatskih
narodnih velikana
Navršile su se 374 godine od mučeničke smrti slavnog
hrvatskog puntara i borca Matije Gubca 28 godina je prošlo
od smrti velikog prosvjetitelja hrvatskog naroda Antona
Radića
Tjedan lzmedju 15 i 21 veljače je tjedan uspomene na
cvu dvojicu hrvatskih velikana Taj tjedan slavi hrvatski na-rod
u zemlji i iseljeništvu Slavi ga danas oslobodjen Slavi ga
udružen u bratskoj zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije
braćom: Srbima Slovencima Macedoncima Crnogorcima i
drugim Slavi ga u novoj Titovoj Jugoslaviji zemlji gdje je
nestalo nncioruincrj potlačivanja i socijalnog izrabljivanja tih
glavnih r
~Mb' : -
MATIJA GUBEC
ljačke bune pod vodstvom Matije
Obojica Matija Gubec
i Antun Radić zapremaju
najslavnije stranice hr-vatske
povijesti U životu
borbi i radu jednog i dru-no- q
gledana je uporna
oa hrvatskog naroda
a svoju ekonomsku ne--
-- avi nost i nacionalnu
lobodu Iako )e izmedju
njin bilo 346 godina na-čin
života hrvatskog na-roda
nije se mnogo izmje
nio Tudjin je bio gospo-dar
našom zemljom u
ekonomskom i političkom
smislu Zbog toga i borba
naših neumrlih velikana
vodjena je sa jednim c
s?fP y hem sa jednom željom
UU O 111 VUllIkl 1IS41SV4 UJ
lobodi i da u Hrvatskoj
zavlada pravica i čovječ
nost Matija je pao kao borac Antun Je umro kao prosvjetitelj
Ali mučenička smrt i neuspjeli pokušaj Matije Gubca sa
svojom seljačkom vojskom da izvojuje "stare pravice" nije
prekinula borbe hrvatskog naroda Bitka na Krikom polju nije
izgubljena niti je prestala Ona se nastavila i prenašala se iz
pokoljenja na pokoljenja Tinjala je stoljećima Izgarala trulež
i izbacivala znakove života sad u jednom sad u drugom obli-ku
sad u jednom sad u drugom kraju sve dok se nije rasplam-sala
i srasla 1941 godine u zajedničku veliku Narodno oslobo-dilačku
borbu proširenu ne samo na Hrvatsko Zagorje 2um-bera- k
i Kranjsko kao za vrijeme Gubca — nego na sve hr
vatske srpske slovenske macedonske crnogorske i druge
krajeve Južnih Slavena
Tamo gdje je prestao Gubec nastavio je Tito sin gupče-vo- g
kraja sin kraja seljačkih puntara U Titu su utjeljovljcne
sve pozitivno esebine ne samo hrvatskog Gubca i Radića ne-go
i srpskog Svetozara Markovića crnogorskog Njegoša slo-venskog
Cankara macedonskog Delčeva bugarskog Boteva
drugih velikana slavenskog Juga
Zajednička borba koju je 1941 godine poveo Josip Broz
Tito bila je samo nastavak velike borbe pred stoljećima zapo-čete
po čuvenim junacima naSih naroda U toj zajedničkoj
borbi zasnovanoj na borbenim tradicijama svih naroda današ-nje
Jugoslavije a uvjetovanoj na zajedničkom ropstvu i smrti
ili zajedničkoj slobodi hrvatski srpski slovenski macedonski
i crnogorski narod je izvojevao svoju slobodu čovječnost i
pravicu Ta borba mogla je biti uspješna samo za to što je
bila zajednička ito se nismo borili odvojeno svaki na svom
sektoru nego zajednički protiv zajedničkog neprijatelja U
bratstvu i jedinstvu koje je tokom borbe ostvareno u savezu
seljaka i radnika i nada sve u sve-slavensk- oj solidarnosti i
uzajamnosti leži jamstvo da će tekovine oslobodilačke borbe
biti uščuvane — da se neće vise nikada dogoditi joS jedno
KrHco Polje
Uspomena na Gubca nebi bila potpuna ako se nebi ista
klo i upozorilo da one iste an ti -- narodne sile ona pokvarena
i izdajnička hrvatska gospoda koja je za vrijeme Gubca bila
u službi tudjina Tahija i Draškovića nije posve izginula Po-tomci
Drmačića pojavljuju se danas u raznim Mačkima i Ste-pincim- a
Pojavljuje se u istoj ulozi i sa istim ciljevima da oduz-mu
slobodu hrvatskog naroda da hrvatski narod predaju na
milost i nemilost tudjinu da uspostave staro stanje i dalje
zavadjaju brata sa bratom za judinc srebrnjake
Uspomena na Gubca i braću Radiće uspomena na njihov
veliki doprinos današnjoj pobjedi današnjoj slobodi pravici
i čovječnosti za čime su naši narodi stoljećima žudili i borbu
vodili neka nas vodi u daljnjoj borbi protiv svega i svakoga
koji bi se pokušao kamenom nabaciti na te velike narodne
tekovine
Ono za 5to je Gubec pao ostvareno je Ono što su nauča-vali
braća Radići obistinilo se Ono za čim su težili naši naro-di
kroz stoljeća postignuto je
NAKON ČETIRI STOLJEĆA OSTVARENA JE MISAO
VODILJA VELIKE SELJAČKE BUNE IZ GODINE 1573
Revolucije mi — i onda kada
rte uspiju — veliki pokretači hi-storije
Ciljevi seljačke bune iz
god 1373 nisu u ono doba mo-gli
biti ostvareni Ali oni su os-tali
kao svijetla meta pred hr-vatskim
narodom sve do ovih
naših velikih dana kada je u
gigantskoj borbi dvaju svjeto-va
na život i mrt radni narod
Hrvatske — radnici i seljaci i
radna inteligencija — izvojevao
najveću pobjedu u svojoj povi
jesti Danas se njegovi NtinKi1
predstavnici spremaju da u Us-tavotvornom
saboru pravno ob-likuju
u najvišem državnom za-konu
ono što je narod krvlju
stekao: oživotvorenje hrvatske
državnosti u sklopu jugoslaven-ske
federativne zajednice na
bazi socijalne pravde jednako-sti
ravnopravnosti i slobode
Misao vodilja revolucije iz god
1373 — narodna republika —
danas je živa stvarnost koju će
naš Ustav pravno formulirati
I
Padom Zapadno rimskoga (-Bli-tva
u V vijeku naše re raliiVn
nomadska plemena preplavi miit
Europu i Sjevernu Afriku asta
je ogromno komešati jp i pomjeri
nje medju narodima Stan v
nestaje a na njegovim se ruše
nama izgradjuje i razvija ne 1 :i
vremeniji
Poglavice plemena koja su ra
hropila u Europu uspjeli su da u
toku dugogodišnjih ratova prigra
be vl£e Osvajajući veće ili manji
teritorije oni su uzimali u vlasni-štvo
cijelu zemlju i proglašavali
se kraljevima Od te zemlje kija
je smatrana kraljevom ličnom pri-vatnom
svojinom davali su u traj
no i nasljedno uživanje veli)
komplekse svojim miljenicim:
najbližoj okolini i crkvi Primaoci
u se svečanom zakletvom oba
zlvali kralju na vjernost i luž- --
nje u ratu
Velika vlastela i crkva kim - i
dobili ogromne komplekse ženili-- u
svoje ruke nisu je sami ohradj'-val- l
već su jedan dio daval: k
tovima na uživanje uz plaćan
rasnih date u naturi dok su drug'
veći dio davali svojim dvorjanin
ma i opet u nasljedno užianj-Ov- i
su se zaklinjali na vjerno- -
svome feudalnom gospodaru i bili
su obavezni da na njegov pozp
I llćno služe u vojsci i da mu dadu
uureujem oroj vojniKa resio ni
ova vlastela nisu izravno preko
svojih kmetova obradjivala zem-lju
nego su je dalje davala u po-duživan- je
joS nižoj vlasteli uz oba-vezu
različitih usluga U slučaju
izdaje i veleizdaje vraćala se zem-lja
onome koji ju je dao tj u
krajnjoj liniji kralju koji je s
njome mogao slobodno raspolagati
Prema tome cijela je ekonom-ska
I društvena struktura feuda
lizma snena piramidi uazu je sa-činjavala
ogromna većina narodi:
kmetovi-selja- cl trup čitav niz vi-g- a
I nižeg plemstva i svećen-stva
dok se na vrhu nalazio kralj
Pološaj kmetova bio je neobično
težak Oni su bili vezani uz zem-lju
tj nisu se smjeli seliti sa
zemlje bez dozvole gospodara U
slučaju otudjivanja zemlje bili su
istovremeno otudjenl i kmetovi jer
su bili smatrani dijelom Inventara
kao alat i stoka Zemlja koju su
obradjivali nije bila njihova već
zemaljskoga plemstva i crkve Od
prihoda svoga rada morali su da-vati
feudalnim gospodarima razli-čite
daće u novcu 1 u naravi i
obavljati raznovrsne radove Ve-ličina
daća nije bila jednaka u
svim zemljama i u svim krajevi-ma
Zemljarina (petina do osmini
priroda) pripadala je zemaljskom
gospodaru a desetina je išla crkvi
Dimrdea ili kućarina odredjivala
rr ' '"sJ+
NOVOSTI
se po broju ognjišta i dužan ju j
bio platiti svaki kmet koji Je
imao posebnu kuću a držat na da-ća
plaćala se držati Osim toga
kmet je bio dužan platiti mo-lari-- nu
ako je prelazio vlastelinskim
mostom maltarinu kad je prela-zio
preko mitnice brodarinu aki
se vozio na splai preko rijeke
Kad je kmet klao stoku ili točio
ino morao je plaćati posebne da-će
za to Za vojsku je bio dužan
davati opkrbninu tj kola nato-varena
živežem Pored tih podava
nja u nara i kmet je bio dužan da
vlastelinu ide na tlaku tj da mu
kroz odredjeni broj dana u godini
stoji potpuno na raspolaganju kao
radna snaga i to s kolima ili bez
kola Osim teških tereta materi-jalne
prirode kmetovi su morali
trpjeti i bezbrojna lična poniženja
koja su išla od batinanja do bes-tidnog
prava prve noći tj duž-nosti
kmetske nevjeste da prvu
bračnu noć ne provede sa svojim
mužem već u ložnici vlastela
I' feudalnome sustavu postojala
i BvfŽiJjJ 4tIiLkV
MARSAL TITO
su dakle dva odijeljena svijeta
koja nisu imala nikakvih dodirnih
točaka osim prisilnih veza mateii-Jaln- e
i lične zavisnosti ogromna
većine seljačkog naroda od neznat-ne
manjine zemljoposjednika
Odnosi vlastelinskoga staleža
bili su bliži i prisni bez obzira ko-jemu
je narodu pojedini plemić
pripadao U cijeloj Europi oni su
tvorili jedan čvrsti i besprekidni
lanac rodbinskih i prijateljskih
veza osnovanih na zajedničkom
materijalnom Interesu posjedova
nja zemlje i iskorištavanja kmeto-va
Svaki se plemić osjećao mnogo
bliže plemiću bilo koje druge pa I
najudaljenije zemlje nego svom
kmetu onom kmetu koji je živio
u njegovu kraju u njegovoj ne-posrednoj
blizini
II
Ovo Je samo najbljedja slika
feudalizma okvira u kojemu su
odigravala sva društvena zbivanja
i odvijao lični život toga vremena
Iako je položaj kmetova bio uopće
neobičnotežak u Hrvatskoj Je nji-hovo
stanje u 1C vijeku bilo pogor-šano
joS i time Sto su Turci stalno
navaljivali pa su kmetovi bili pri-siljeni
ići i u rat protiv Turaka
Osim toga u Hrvatskoj je preteiii
dio vlastele bio tudjinskoga podri-jetla
U gornjoj Hrvatskoj pljač- -
5feA --3 -
SflTr? AV (' 17 I WH
vvitVAVl VN'tfrto"' f r'X
Za čovječnost i pravdu 1573 godino
kali su i tlačili naš narod njemački
i madjarski grofovi i baruni a u
Dalmaciji talijanski u prvom redu
mletački plemići Ovi su tudjinci
bili joS nasilniji i okrutniji od do-maćih
plemića koji su uvijek s
tudjincima bili solidarni kad se
god radilo o zažtiti staleSkih inte-resa
U Hrvatskoj je uslijed toga se
ljacima bilo sve teže i teže Reda-la
su se nasilja silovanja ubistva
pljačkanje ono sirotinje što je
kmetu joS preostalo Mnogi su se
kmetovi radije predavali Turcima
nego da i dalje podnose takav ži-vot
Drugi su pokušavali zbaciti sa
sebe ropski Jaram
U takvim su se prilikama mora-le
pojaviti ličnosti koje će biti iz-raz
stremljenja kmetova za slo
bodom i koje će znati povezati sve
pojedinačne volje u moćnu silu
sposobnu da ostvari težnje narod
nih masa Takva se ličnost naSIa
najprije u Dalmaciji u osobi hvar-skoga
heroja Matije Ivanića koji
k v-- ć god 1510 organizirao narod
sela i grada i poveo ga u borbu
prntn mletačkih osvajača i doma-ćih
nasilnika za slobodu i pravdu
I gornjoj Hrvatskoj su seljačke
mase izbacile iz svoje sredine kao
najizrazitijeg svog predstavnika
Mat iju Gupca seljaka slobodnjaka
Seljačka buna prije 300 godina
DR ANTUN U 1900
f nam jeste li kada čuli ili
'- - seljačkoj buni i o selja-čkom
"kralju" Matljl Gubcu koje-ga
"j u Zagrebu okrunili rašare- -
' beznom krunom l na cetvo- -
-- asiekli Jeste li ili nieste Ja
's i-- ar to u kratko ispripoviedatl
i rta ćemo se o tom porazgovo- -
! i današnji najljepše zemlje
:: -- 'ihice u hrvatskom Zagorju
i zagrebačkom gorom — nlc-ruka- ma
seljaku nego velika- - i lastelinlma I dan današnji
te vidjeti kako hrvatski sa- -
k =i ljak kopa gospodsku ora-nu
u i kosi gospodsku livadu Tako
i' 'nlo i nekada pred 300 godina
:t o jr danas to bolje Sto svaki
ima die ili tri brazde i svoje zem-lje
a njegda je sve bilo vlastelin-k- o
Tu u Stubici i oko nje pa 1 bliže
Zagreba u Susjedgradu gospoda-rio
je prije 300 i vISe godina nje-kaka- v vlastelin po imenu Tahi
Odmah vidite da je to tudje ime
a kako ćete ćuti i prekleto ime
Jos Ima starih ljudi koji su za-pamtili
tlaku kad Je seljak bez
ikakve plaće morao obdjelavatl
vlastelinsku (velikaSkn grofovsku)
zemlju Tako je I taj Tahi imao
na svojem imanju svoje "kmeta-ve- "
koji su mu radili Ali njemu
nije bilo dosta Jto su mu wljaci- -
kmetovl radili i davali obične na-mete
nego je tražio i vife Tako
je tražio od svakog kmeta vi5c vi-na
nego prije Ali to nije niJa
Kod ispitivanja poslie bune
su kmetovi ovo:
Ako je tomu Tahu ostario konj
pozvao je k sebi bogatijeg kmeta
I taj je morao toga konja kupiti I
platiti kao da je konj mlad Jedan
put se Tahu pokvarilo 1000 (tisu-ću
hiljadu) vedara Ili akova vina:
i to su pokvareno vino morali kme-t- i
kupiti i platiti kao dobro vino
a ako koji nije htio oteo mu le
Tahi konja ili kravu Lovske pae
Tahove morali su hraniti njegovi
kmetl i to po gospodski: a ako Je
takav pas krepao ili se izgubio
morao Je kmet za toga psa dati
vola I konje I krave Tahove mo-rali
su hraniti kmet i a ako je nje-govo
marvinče crklo ili se izgubilo
kod kmeta Tahi Je to procienlo p
volji a kmt Je morao platiti go-tovim
novcem tlo kojega Je onda
bilo vrlo teško doći Ali Je najviV
gazio dušu i srce seljaku tim Sto
nije pazio čija je koja žena ili dje-vojka
Sluge su na njego-vu
zapovied vukli u njegov grad
žene i djevojke svlačili ih do gola
a Tahi je radio snjima Sto Je htio
Ali neću vam vise nabrajati Do-sta
je da vam spomenem Sto Je
ondaSnji nadbiskup ostrogonski
Antun Vrančić pisao kralju: da se
u Hrvatskoj bolje i ljepše postupa
s niemom manom nego s kme-tom
Ali u e vrieme pilje tri sto
godina već ra Turci bili osvojili
i I već sw bili blizu
HrvalskeJ i sve vise navaljivali
aHH i reMli A hrvatski Je knvt
iz Donje Stubice u Hrvatskom Za-gorju
U početku je sva mržnja potla
čenih i izrabljivanih kmetova bila
usredotočena naročito na madjar-skog- a
plemića Ferdinanda Tahyja
jednog od najokrutnijih ugnjetača
seljačkog naroda Medjutim se
kasnije kada su kmetovi jasno uvi-djeli
da su se svi plemići bez raz
like složili i suprotstavili opravda-nim
zahtjevima seljaka ta mržnja
prenijela na cijelo svjetovno i crk-veno
plemstvo
Prve manje pobune i pokreti
kmetova spominju se već prije
god 1572 To su bili neorganizira-ni
revolti koji bi planuli sad na
ovom sad na onom veleposjedu U
travnju i svibnju 1572 podigli su
se kmetovi na bunu većih razmje-ra
Oni su potpuno Susc-dgra- d
i poslali u Beč izaslanstvo
kralju da od njega traže — kn'
su govorili — svoje "stare
Bilo im je obećano da će sve
biti uredjeno ali je ostalo samo
pri obećanju
Seljaci najzad jasno uvidjaju da
ih kralj izigrava i da tim putem
ne će nikada steći svoja prava Po-staje
im očito da se ne mogu pouz-dati
ni u koga već samo u sebe
u svoje snage i borbenost
RADIĆ MJESECA VELJAČE
pripo-vieda- ll
marvom morao popravljati poru-šene
i popaljene gradove — a k
tomu onda ovakova sila I neprnv
da od svoga gospodara!
"A zar ovakav velika — nail
nik nije imao nad sobom nikak
ga gospodara nikakvoga zak
na?" Tako čujem pitate - A U
hoćemo pravo moramo odgovoi it
Nije Da se niesu ovi kmetovi li
gli na oružje protiv nasilnika i i n
ko u strah natjerali svu gospodi
— nitko nebi za seljaka-kmct- a i
malog prsta maknuo N'e riv n
bili se bio maknuo ban ili krai
da Je Tahi svojim kmetovima :
vim kožu gulio — samo da s
kmetl nebi bili složili i bune digli
Takav je onda bio zakon da i svatko na som Imanju radio što
je htio
Ali su se seljaci-kme- ti digli na
oružje i to ne samo proti Tahu
nego proti svoj gospodi Glavni su
vodje bili stubički seljaci a medju
njima prvi: Matija Gubac han
Pasanac 1 Ivan Mogaić Vojvoda je
bio seljak Ilija Gregorić a imali
su i 12 kapetana a ona prva tro
jica bili su i suci Po tom se vidi
da su seljaci uredili već i vladu
Gregorić je mnogo vojevao s Tur-cima
pa se je dobro izvježbao u
tom poslu Bio je viSe puta u tur-skom
ropstvu (sužanjstvu) ali je
srećno pobjegao Imali su seljaci i
oružja ali dosta malo samo toli-ko
koliko su oteli tt gospodskih
dvorova A sakupila se čitava se-ljačka
vojska i to ne samo iz oko
lice stubičke nego iz okolice sus-jedgrads- ke
iz okolice Jastrebar-skog- a
i Cesargrada Bilo je sela
koja su dala po 50 do 100 ljudi
Tako se je sakupilo najmanje di
dvadeset tisuća (hiljada) kojeka-k- o naoružanih seljaka
Neću vam potanko pripoviedati
gdje su se i kako su se s gospodom
tukli Spomenut ću samo da je
Ilija Gregorić s Jednim malim die-lo- m
seljačke vojske prešao u Šta-jersku
i Kranjsku da tamo pobuni
seljake proti gospodi I zbilja
su se Štajerski i krajnskl seljaci
digli 1 osvojili njeka mjesta ali
čim su gospoda sa svojom vojskom
navalila Štajerski su se i kranjski
seljaci ratbjegli U Zagorju oko
Stubice i Zlatara bili su seljaci
sretniji: tu su osvojili Tahov grad
Stubicu osvojili su Cesargra-- i
mnogo su toga popalili da se je
oganj vidio čak u štajersku N'o
ban DraJković pozove plemiće na
oružje i tako krene na Gubca do
5000 plemića Sto banske vojske
Sto plemićkih konjanika Dana 9
veljače potuče banska I plemićka
vojska seljake a Matiju Gubca i
druge njeke vodje uhvatiSe živ
Sva sila seljaka pogiboSe u boju
mnogo su ih odmah pslije boja
povjeSali na drveće: na jednu kru-Sk- u
objesili su ih 16! Mnogim rtu
odrezali nosevc i uSi A kako su im
se poslie gospoda osvećivala to si
možete zamisliti A kako Je svršio
Matija Gubac već sam spomenuo
na početku: najprije su ga mučili
ratbteijenim (ražarenrm) željez
nim klieftima ofk u mu pta--
BierM Uranili dom kas vojnik rili na glavu ratbstljetiu Mjesna
(svaka je kiea morala dati jedno- - krunu a end-- a sw ga rftsjVkH aa
ffH vojnika) kmet je sa ] četiri komada
Suboto 15 februar 1947
U jeseni 1572 sastali su se izas-lanici
seljaka-kmetov- a u Gornjoj
Stubici Ovdje je irabrano vodstvo
bune i to Matija Gubec Ivan Pa-san- ec i Ivan Mogajić Vojno je
vodstvo povjereno Iliji Gregoriću
rodom iz pokupskih krajeva dok
je političko i organizaciono ruko-vođ-h- o
imao u svojim rukama Ma
tija Gubec
Rad oko organiziranja i povezi-vanja
seljaka trajao je sve do kon-ca
siječnja 1573 Konačno kada je
izgledalo sve spremno narod se
digao na ustanak 29 siječnja 1573
pod parolom "Za stare pravice"
Politički je cilj pobune bio da se
ukine kmetstvo i da se stvori na- rodna država u kojoj bi narod
imao vlasti u svojim rukama
U početku je seljačka vojska
imala uspjeha Osvojen je Cesar-gra- d digla se i Slovenija planulo
Je Hrvatsko Zagorje i ustanak se
naglo Sirio i preko Save Medjutim
je kasnije kod Brezica Gregorić
bio odbijen a isto tako su potuče-ne
seljačke čete južno od Save i
kod Kerestlnca
U to je ban biskup Drasković
poslao protiv glavnine kod Donji
Stubice izvrsno opremljenih 5000
pjeSaka i konjanika Seljačka glav- -
(Prenos na str 4)
DOMU GOD
njegovi
opkolili
pravi-ce"
svejnnt
f '7—- - -- -- --- Trs
DR ANTUN RADIĆ
Tak' ie svr na u kratk"
i'ka buna prije 'J27 godina
IM
Kako su hrvatski seljaci postali
sluge i robovi domaćoj i tudjin-sko- j
vlasteli (velikaiima) to ću
drugi put razložiti Sad ću kazati
samo to da od starine nije tako
bilo u hrvatskoj državi
Ja neću ni o tom govoriti jesu
li ovi seljaci imali pravo sto su
se digli na oružje Svakomu kaže
razum I srce da nitko nije dužan
trpjeti ničije sile I krivice Mi će-mo
se samo o tom porazgovoriti:
Što bi bilo da su seljaci svladali
gospodu
Iz ispitavanja ili Istrage koju
su poslie bune tjerali sa uhvaće-nim
seljacima vidi se sto su htjeli
seljaci Iz tih se istraga vidi da
su seljaci htjeli ostati vjerni I po-slušni
kralju (onda je bio kralj
Maksimilijan) Oni su htjeli samo
"stare pravice" hrvatske a to: da
Jedan čovjek ne bude drugome rob
i sluga da seljak bude svoj gos-podar
na svojoj zemlji Oni su vi-djeli
da kralj daruje hrvatsku
zemlju tudjincima koji onda s hr-vatskim
seljakom postupaju kao
niemom marvom A kad je već do-Sa- o
u Hrvatsku takav zakon da
vlastelin smije kmetu-seljak- u Sto
hoće — onda su i domaća gosoda
postala nasilna AH su ipak mnogi
plemići osobito manji bili uz se-ljake
No glavno Je ovo: Iz Istrage se
vidi da su umni I pametni seljaci
prije tri stotine godina mislili na
velike stvari Oni su htjeli otvoriti
put trgovini na more pa su zat
htjeli ukinuti sve carine i maltari-n- e
Te su carine i maltarine bile
na putu hrvatskoj trgovini — ali
su kralju i gospodi nosile veliki
dohodak Jednom riječju: hrvatski
su seljaci već onda htjeli ono Sto
se Je dogodilo 1848 godine tj da
se ukine tlaka A htjeli su I vise i
bolje htjeli su Hrvatu povratiti
njegovo more koje otvara put po
Širokom svietu Barem njekoji me-dju
njima su znali da narod bo-rnom
ne može napredovati A da
Im je poSlo sa rukom Sto su htjeli
sigurno bi dana drukčije bilo u
Itieei i u Hrvatskom Primorju
Vk ok aka tka reee la e-Ij- nk
tteeaa pameti! N'eSM svaki t- -
je Mirni