Nase Novine, August 24, 1983

              4 "Ч1 u '~~? I'l
I V '
г
June 29,1983, NASE NOVINE TJ„ 41 t '' -- ,
"
шШж&М' ЈЏШС нМшШњ aPIPlwsils
Povorka od Sest hiljada gradana Chica-g- a
ispratila je na vjeCni podinak Rudija
Lozano, portorikanskog porijekla, organiza-tor- a
International Ladies Garment Workers
Union, koji je ubijen zato Sto je radio za
izbor Harolda Washingtona za na6elnika
Chicaga. Lozano je bio borac protiv
Reaganizma, za zaposlenje, za mir i punu
socijalnu, politi6ku i ekonomsku ravnoprav-nos- t
svih nacionalnih manjina, na prvom
mjestu Afro-Amerikana- ca.
On je ubijen za vrijeme kampanje
reakcionamih snaga protiv nove (Washing-- ,
tonove) gradske uprave. Na 6elu te kampa-nje
je predsjednik Demokratske partije za
Chicago i okolicu Edward Vrdoljak, koji je
hrvatskog porijekla.
Demokratske snage traze da se provede
istraga tko je ubio Lozanoa.
BagHSTRaBBa
i
I
рк-- -- .
-- 0
( IDU6E STIVO
? ( dudem drou "NaSih
I novina" podet demo ob--(
javljivati 6lanak profesora
I Tomovica o Srbima u Ka-- 3
nadi.
[ Poslije cemo donijeti
I dlanak "Politike" o pies--j
niku Jovanu Dudicu, koji
) jo u Sjed. Drzavama u
Drugom svjetskom ratu
raspirivao mrznju izmedu
! Srba i Hrvata, posljedice
( cega se osjecaju jos i
I danas.
I NASODMOR
"Na§e novine" svake
) godine daju dvotjedni od-- 5
mor svojim namje§tenici-- i
ma — list ne Izlazi dva
tjedna.
Ovogodiinji odmor ce
i podeti u utorak 27. jula i
: zavrsiti 10. augusta tj.
I posljednji broj prije od--l
mora ce izaci 27. jula, a
} prvi broj poslije odmora
I nosit ce datum od 17.
) augusta.
(
Mollmo da se uzme do
znanja. . Urednistvo
J03VE£ILA2AC!
Ukrajinske faSiste nad-maS- io
je — u antisovjet-ski- m
klevetama — neki
David Whit more, koji u
i pismu objavljenom u listu
I Globe and Mail kale da su
I Sovjeti "ubili" 10 milijuna
} ljudi.
Klevetnici su sve goro- -
j padniji...
BRANIOCI
i Spanjolci i Francuzi
I samo Sto se ne zakrve
} zbog niskih cijena poljo--
privrednih proizvoda koje
) prodaju jedni drugima.
jeftina, a drugima, opet,
§to je preskupa. Ovom
svijetu se, zaista, viSe ne
moze ugoditi...
0K0 MITA
ZA&TO .? nniave mita
( neuhvatljive?
I Zato Sto se daju u 6etiri
( oka, prebrojava u dva i
I dijeli s nekim tko 6e
j zalmuriti najedno...
) M. Milovanovid
("Borba")
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllo§ Grubic, Volln Grbld, Josip Kovaitt, Stanko Muideka, Mllena Boiid, Ivica ЈигШб, Ana Durovid, Lepa Rajnovit, Borhlav NeSkovl6, '
Rozallfa Plvjakovic, Duro МаЦкоМ, Ivan Prlbanii, Mile Daljak, lllja Bubalo, Pavao'
PRaatdromvalnc,li,JoBhnoiaSePvavekrionvsikdl,, OLustios jaGKreogvuariaecv,ld,MaVteiktSorlauASm, ,MDaurt§iann' KSatraanvaarn,li,MiPliajaunl
KuClnld, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, I eo Baclch. REDAKCIJSKI K0LEGUUM: Vladislav Gacld ' '
Stlepan MfoSM (dfu§tveno-pollll6k- a pltanja), Darr.ol Phiades (druStvena pilanja-- i knjliovnost), Kstarina Kostid (poezlja I aktuelne lerne), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), BoSko Mladonovl6, Anka Noilnld.
(BRSolJimoA.LHSNapIllajiDae)Ok, PI(DSNaNerwJloCIY:ToDarpukS&),aannFjIrPanu(PktnairkFizu,(dCuFhrriia6cnacg(uVos)ak,nacM)o.uavrLegrea)pr,eat JSTotasaoirfpdaenvoSlvtialdn(lLdo(Rs—eAmnSsgcteahlneelisod)s.,
Zap.Nemafika).
(DreoSplPeoEnrcCtaIzJ(AeSLlioNvpIerincSseAkaRzAKlDsoeNriu]ICe§nkI:ia6PkIoiogkl.uzllVtvuloratndaai)s.lapvublTlcolmstolkvaii (uuaAumkaerlIcld),rusAtvnoto),n PKroofsteIvlaaCn
DOPISNICI IZJUGOSLAVIJE;.0r. A?ro Markovli, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
t-M-iloi
Kotdid, Aleksandar ClricfiStrahlnja Maletid, Novlca Mllic.
FOTOREPORTEIM: Srdan Bbdj6, Awn Koen, Jordan Vasillevld. Z JUGOSLAVI-JE- : Al. Vasiljevi6 — ULO.
AdSvuebrtsicsrinipgtiorunl:es$o25n.0r0eqpueerst.yeSare.c(oFnidrstclCaslassaMMallailReegxitsratr)a.tiSoinngNleOc. o0p3i7e8s. 50 cents
prlm"NjearSaok n5o0vinceen"tl.IzlaCzJeenesrljoegdloamsa. nParetpzlaahttajevI.zno"Nsla5$e25.n0o0vingeo"dlisnuje; nasplolejeddnllnkl
"SJelodblnosdtvnaa",Mklsoamo"e, s"uPrapvredtah"odI illColirsbtoa"v,l: k"oNovostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlrtost" I "Nbiodnl Glaenlk" I drug! napredni
listovl koji su mu prethodill u Sjodinjenlm Drzavama. -
fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potplsani £loncl Izaiavalu t
mliljenje autora. Oopisl se no vradaju.
fredi dog
© of
"NIN" donosi:
Kao prijatno iznenadenje prihva-6e- n
je na nedavnoj sednici Centralne
redakcije ЕЈ izveStaj dr Igora Gostla,
pomodnika direktora Jugosloven-sko- g
leksikografskog zavoda, da su
se istaknuti lingvisti bez ozbiljnijih
teSko6a i u tolerantnoj atmosferi
dogovorili kako i pod kojim nazivom
6e se u Enciklopediji obraditi 'ezik
Srba, Hrvata, Crnogoraca i Musli-man- a.
Termin "prijatno iznenadenje"
ovde nije upotrebljen kao figura, vec
kao odraz stvamog stanja, jer se
znalodajedobardeo ljudi iz sastava
Centralne redakcije i njene okoline
verovao da su glediSta jeziCkih
stru6njaka o jeziku kojim govori
vedna naroda u naSoj zajednici
toliko razli6ita da se sporazum o
zajednifikom nazivu ne moze o6eki-vat- i.
A eto, on je ipak postignut.
Mozda u ovom trenutku i nije
potrebno podsecati kakvih je sve
nesporazumaoko jezika bilo u naSoj
novijoj proSlosti. Ali valja re6i da su
i struCnjaci iz enciklopedijskog
tima, na svoj na6in doprinosili
formiranju tako razlifcitih shvatanja.
U Setvrtoj svesci prvog izdanja EJ,
koja je izaSIa pre 23 godine, jedinica
o jeziku Srba, Hrvata, Crnogoraca i
Muslimana, obradena je pod naslo-vo- m:
"Jezik srpskohrvatski (hrvat-skosrpski- )",
ali mnogi dogadaji koji
su se od tog vremena zbili u oblasti
jezi6ke kulture, vi§e su vodili jezifi-k- oj
podeli na razne varijante i
"standardne izraze" nego ofiuvanju
zajednifikih svojstava i karakteristika
u suStini istog jezika.
Tu tendenciju su, izgleda, bez
rezerve prihvatili i oni koji obavljaju'
odgovorne poslove u izradi EJ, kao
dela koje pored ostalog treba da
doprinese i boljem medusobnom
upoznavanju i zblizavanju na§ih
naroda i narodnosti. Upredgovoru
za drugo izdanje EJ, a i u tekstu
Dru§tvenog dogovora o izradi i
finansiranju drugog izdanja EJ upot-reblje- na
je (valjda u najboljoj name-ri- )
formulacija koja praktifino podsti-б- е
dalju podelu jezika ne samo na
razli6ite varijante izgovora, ve6 i na
razlifiite nazive. Evo kako ona glasi:
"Latin icko i 6irili6ko izdanje obja-v- it
ce se na hrvatskom ili srpskom
jeziku, odnosno hrvatskom knjizev-no- m
jeziku (za priloge iz SR Hrvat-ske- ),
na srpskohrvatskom jeziku (za
priloge iz SR Srbije), na srpskohr-vatskom,
odnosno hrvatskosrpskom
jeziku ijekavskog izgovora (za prilo-ge
iz SR Bosne i Hercegovine) na
srpskohrvatskom jeziku ijekavskog
izgovora za priloge iz SR Cme Gore),
a varijanta ovisi o izboru samog
autora teksta".
Sada kada treba da izade prva
sveska ciriliCnog izdanja i kada ce
uskoro doci na red odrednica o
jeziku, postavilo se pitanje pod
kojim nazivom ce se odrednica
FARME LOSOSA
MOSKVA, Tanjug — Na sovjetskom
Dalekom Istoku — na obali Tihog oceana,
posljednjlh godina izgraden je ve6i broj
zavoda za umjetnu proizvodnju podmlatka
lososa, ribe, sliCne pastrvi, vrlo ukusna
mesa, koja dostize dufinu od metra i pol.
Mladi lososi five u tekucoj vodi dvije
godine, zatim nastavljaju zivot u mom, da bi
se zatim ponovno vratlli u rijeke i uzvodno
doprli do mrestlliSta u blizini izvora gdje
polaiu ikru.
ovor
obraditi kad je геб o jeziku Crnogo-raca,
Hrvata, Muslimana i Srba,..
Po$lo u Centralnoj redakciji nije
mogla da se postigne saglasnost,
odluceno je da se jezi6kim strudnja-cim- a
iz 6etiri republike poveri da na
osnovu relevantnih Sinjenica formu-liS- u
svoj predlog. I lingvisti su to
u6inili mnogo lakSe nego Sto su
pojedini enciklopedisti pretpostav-Ijal- i.
U Zagrebu su se 16. maja okupili:
dr MiloS Okuka i dr Milan Sipka iz
Sarajeva, dr Dalibor Brozovi6, dr
Stjepan Babi6, dr Josip Sibi6, dr
Krunoslav Franji6, dr Radoslav Kati-6- 6
i dr Vladimir Ani6 iz Zagreba, dr
Jovan Deretic, dr Pavle Ivi6 i dr Egon
Fekete iz Beograda, dr Bozidar
Kovacek i dr MilOvan Radovanovi6 iz
Novog Sada. Zajedno sa njima u
razgovoru su udestvovali i mr Veli-m- ir
Viskovic, dr Ivo Ceci6, dr Igor
Gostl i mr 2eljko Sabol, Clanovi
Cental ne redakcije EJ.
Posle Sesto6asovne rasprave jed-noglas- no
je usvojen zaklju6ak:
Prvo, da naziv za zajednifcki jezik u
latini6nom i 6irili6nom izdanju bude
identi6an te da glasi:
"JEZIK SRPSKOHRVATSKI
HRVATSKOSRPSKI, HRVATSKI ILI
SRPSKL" i da se u toj odrednici
obrade zajedni6ke znacajke jezika
Crnogoraca, Hrvata, Muslimana i
Srba".
U zaklju6ku lingvista predlozena
je i struktura Clanka o zajedni6kom
jeziku prema kojoj ce se obraditi:
ime, nazivi dijasistema (pored tri --
navedena obuhvatice se i ilirski i
slavenski, opis porekla i pripadnosti
jezika, s obradom supstativnih i
adstraktnih odnosa, razvoj dijasiste-ma
dijalektska diferencijacija i
struktura standardnog jezika.
-- Istaknuti lingvisti su se slozili da
tekst o zajedni6kom jeziku napiSu dr
Dalibor Brozovi6, profesor iz Zadra i
akademik dr Pavle Ivi6, profesor iz
Beograda. Zakljudeno je takode da
se lingvisti u istom sastavu okupe
marta idu6e godine da zajednifcki
ocene da li su autori u tekstu o
jeziku dali ono Sto je od njih
trazeno.
ZavrSavajuci svoj izveStaj o dogo-vor- u
istaknutih serbokroatista koji je
trajao punih Sest 6asova, dr Igor
Gostl je istakao da je atmosfera na
torn skupu bila "izrazito konstruktiv-na- "
i da je u razgovoru dominirala
"dobronamjernost sudionika kao i
prijemfiivost na opravdane osjetlji-vos- ti
svih zainteresiranih". Po nje-gov- oj
oceni, to je bio vrlo гпабајап
skup kako "po svom sastavu, tako
jo§ i viSe po delikatnosti teme, a
ponajviSe po polufienim rezultati-ma- ".
Usvajajudi jednoglasno zakljudak
lingvista o "tre6em jezi6kom dogo-voru- ",
mnogi 6lanovi Centralne re-dakcije
su zazeleli da on ne bude
iste sudbine kao i dva prethodna.
FILIPINO NECE
AMERlCKE BAZE
MANILA, UPI — ViSe od pet
tisuca ljudi demonstriralo je protiv
novog vladinog sporazuma o ame-rifcki- m bazama na Filipinima. Najve--6
broj demonstranata okupio se u
blizini атепбке zrakoplovne baze
Clark, oko 100 kilometara sjeverno
od Manile.
Usprkos opoziciji, vojne baze SAD
ostat ce na Filipinima do kraja ovog
stolje6a.