Nase Novine, June 26, 1986

              jftj
ММVit-Л- ¥, л4гff?c. АI
--mm ШУУМ V.WPi. М Ш
ш ifj "" AJt ° ! mil ш
§ ml ч( ". -
?' f J- - Ј ! i l 'f S--
V' t,l " Ш
У Mgr. RadoGENORIO, direktor Instituta za geografijo"
Univerze Edvarda Kardelja u
Ljubljani
SIOWENCI UARGENTINI U
ZAJEDNICKOJ BORBI
JUGOSL.OWENSKOG ISEIJENISTVA ZA
PRIZNA VANJE NOB INOWE JUGOSL.A VIJE
Uprkos cestim nesporazumima sa
centralism odborom "Jugoslovenske
narodne obrane"', bilo je ocito da je
u pocetku rata takva forma organizo-vanj- a odgovarala i naprednoj koloni-ji- .
Progresivni tabor je radio po
svome za pomoc SZ, pa je barem done
kle bio zadovoljan s ciljevima rada
JNO. Kao sto je bilo vec pomenuto,
ovo parcijalno zadovoljstvo nije dugo
trajalo. Prije obajsnjenja uzroka ta-kvo- m stanju, treba posvetiti nesto
vise paznje nacinu organizovanja i
djelovanja JNO u Argentini.
Odmah po napadu sila osnovine na
Jugoslaviju, dr. Izidor Cankar je po-zva- o
na sastanak u Jugoslovenski
klub videnije predstavnike jugoslo-venske
kolonije u Buenos Airesu. Iz-loz- io im je tesku situaciju u Jugosla-vij- i
i pozvao ih da zaborave stranacke
i licne nesuglasice i da se ujedine u
jednu nacionalnu organizaciju radi
pomoci nasem narodu i vojsci. Na torn
sastanku je bila restaurirana "Jugo-slovens- ka narodna obrana". Izabrana
je bila i uprava, ali s njom niko od
prisutnih nije bio saglasan, pa ni
sama izabrana lica. U maju mjesecu
bila.je izabrana nova uprava, koja je,
uz izvjesne izmjene, vodila citav rad
JNO. Njezin predsjednik je bio Rude
Mikulicic, dok je poslove generalnog
sekretara vrsio arhitekt Viktor Sul-ci- c. Centralni odbor JNO je sebi po-stav- io tri glavna cilja:31
1. organizovanje dobrovoljaca,
2. sakupljanje materijalnih sred-stav- a
za "Ratni fond kraljevine vla-de- "
i
3. sirenje jugoslovenske solidarno-st- i medu iseljenicima.
Pri torn je bioglavni cilj djelovanja
— oslobodenje domovine. Sem toga, Centralni odbor je vec od prvog dana
pobijao svaku polemiku oko buduceg
ustrojstva nove Jugoslavije.
Zbogtadasnjih argentinskih prilika
nije bilo moguce racunati na dobro-volja6- ki tada vecppookorsettriAlergmenjetirneskperovtilvastsivsihu stranih drustava i zahtijevale da dru-stva
rade samo na podrucju dobro-tvorn- e djelatnosti (Crveni krst i si.
zbog toga se JNO u pocetku usredsre-dil- a na drugu tacku svog programa:
na sakupljanje materijalne pomoci u korist "Ratnog fonda JNO"32. U prvim
mjesecima svog djelovanja JNO je
skupila relativno male sume novca.
"Od prikupljenog novca nije se mo-ga- o kupiti ni jedan "spit-fire- " za nasu
vojsku — cilj koji je lebdio pred
ocima g. poslanika Cankara", pise dr
Filip Dominikovic u svom izvjestaju
Slobodanu Jovanovicu, predsjedniku
vlade i ministru inostranih poslova
izbjeglicke vlade u Londonu.33
Ono malo sto se skupilo bilo je po-slan- o izbjeglickoj vladi u znak njenoj
prvrzenosti centralnog odbora JNO i
malog broja iseljenika. Nema sumnje
da u JNO sve nije islo glatko, pa ni u
pogledu odluke sto da se radi s pri-kupljen- im novcem. Razvoj JNO u
1941. godini bio je, zbog svega, toga
vrlo spor. Drugacije se nije moglo ni
ocekivati, jer je JNO bila uredena po
zelji Poslanistva. Njen centralni od- bor nije zastupao interese iseljenika.
Bio je sastavljen iskljucivo od promo-narhistick- ih elemenata. U prvim mje-secima
od osnivanja brojala je jedva
300 dlanova. Kada je kasnije doSlo do
1 f v V
L . . .
1
. ' , 1. ' Al SP
kontakata sa drustvima izvan tradi-cionalno- g
monarhistickog tabora,
podrucjeradaJNOjeprosirilo.a broj
clanov se povecao na 1.500 Krajem
1941. godine brojala je 23 ogranka u
Argentini. Uspostavila je odnose sa
odborima JNO u : Cileu, Peruu, Bolivi-ji- ,
Urugvaju i Brazilu. Postepeno je
pocela ukljucivati i drustva iz lijevog
tabora. Taj proces bi se sigurno brze
odvijao da je centralni odbor JNO po-svet- io vise paznje interesima na-pred- ne naseobine i manje slusao rea-kicionar- ne
krugove izbjeglicke vlade
i njneih predstavnika u Poslanistvu
u Buenos Airesu.
Neko vrijeme je izgledalo da su ise-ljeni- ci takvim radom Odbora lpak za-dovolj- ni.
U pocetku 1942. godine slo-vens- ka napredna naseobina se u
principu slagala s ciljevima JNO,
iako nije imala povjerenje u rad nje-no- g
centralnog odbora. U naprednoj
slovenskoj koloniji, koju je zastupao
"Meddrustveni odbor", doslo je do
nezadovoljstva zbog sadrzaja jedne
deklaracije JNO, izdane uoci 1942. go-dine.
Deklaraciju, koju su potpisala
slovenska radnicka drustva, u nekim
tackama se razlikovala od Deklaraci-je,
zvanicno predstavljene javnosti.T
"Meddrustveni odbor" je potpisao
sljedecu Deklaraciju:34
"1. Osudujemo barbarski napad i
okupaciju Jugoslavije te drugih
evropskih drzava od strane nasih ne-prijatel- ja.
2. Osudujemo izdajstvo Pavelica i
njemu slicnih.
3. Izjavljujemo potpuno povjerenje
u vladu generala Simovica.
4. Izrazavamo solidarnost sa save-znicki- m
drzavama: Engleskom, Rusi-jo- m
i SAD.
5. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e
Argentine.
6. Saradivati za sto brze oslobode-nje
nase domovine."
Deklaracija, koju je JNO predsta-vil- a
javnosti je glasila:
"1. izjavljujemo odanost i vjernost
njegovom velicanstvu kralju Petru II
i potpuno povjerenje kraljevoj vladi
u Londonu.
2. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e
Argentine.
3. Osudujemo napad na Jugoslaviju
i druge drzave od strane naci-fasizm- a.
4. Osudujemo narodne izdajice,
koji su stupili u sluzbu naseg neprija-telj- a.
5. Izrazavamo solidarnost vladi Ve-lik- e
Britanije, Rusije, SAD i ostalih
nasih saveznika.
6. Pripomoci da se nasa domovina
sto prije oslobodi i da unutar svojih
granica udruzi sve jugoslovene, ta-kod- er
i one, koji su pod jarmom nasih
danasnjih neprijatelja."
Najspornija je bila prva tacka, koju
su lansirali promonarhisticki krugovi
u JNO. Centralni odbor je 31. januara
1942. godine telegramom javio vladi
u London da je Deklaraciju potpisalo
41 drustvo u Argentini i da izjavljuju
odanost kralju i povjerenje kraljevoj
vladi.
Do nezadovoljstva u naprednoj slo-venskoj
naseobini doslo je vec ranije,
kada je 26. oktobra 1941. godine grupa
slovenskih i hrvatskih iseljenika
osnovala u okviru JNO "Odbor Slove-nac- a
i Hrvata ispod Italije" i torn pri-liko- m izdala proglas u kojem je nave- -
deno da je cilj odbora: ..."da okupimo
sve Hrvate i Slovence ispod Italije i
da svim sredstvima koja nam stoje na
raspolaganju radimo na oslobodenju
Gorice, Trsta i Istre i da na nadleznim
mjestima budemo tumaci osjecaja ju-goslovenske
nacionalne manjine u
Italiji i njenih pravednih zahtjeva za
slobodom."35
Meddrustveni odbor naprednih
drustava slovenskih iseljenika je za-ti- m odgovorio tzv. "Primorskom odbo-ru- " slijedecim stavom:36
"1. Vidjevsi da u Buenos Airesu po-sto- ji odbor JNO, smatramo osnivanje
pokrajinskih odbora kao nesto nepo-trebn- o.
U odboru JNO ima dovoljno
mjesta za sve, koji hoce lskreno poma-ga- ti
svom stradalom narodu.
2. Danas nije vrijeme za sanjarenje
o slobodnoj Primorski bez slobodne
Kranjske, kao ni obrnuto. Zato
imajmo pred sobom sve Jugoslovene
— tako one, koji trpe pod italijanskim
fasizmom, kako one, koji trpe pod na-cizmo- m.
3. Radimo svi 1 svuda za pobjedu
demokratije nad barbarstvom. Je-din- o tako cemo najuspjesnije pomoci
medu ostalim, i Primorskoj."
Ovi primjeri jasno pokazuju da su
odnosi izmedu JNO i naprednih dru-stava
na pocetku 1942. godine bili ma-nje-vi- se na mrtvoj tacki. Bilo je jasno
da JNO ne moze biti masovna demo-kratsk- a fronta iseljenika, ako ne pri-dobi- je
mase iz naprednog radnickog
tabora.
Sudjelovanje naprednih drustava s
JNO trebalo je da s mrtve tacke po-kre- ne Nikola Vilhar, dotadasnji na-celn- ik Odjeljenja za proDagandu u iz-bjeglickoj
vladi. Kao neformalni sa-vjetn- ik Poslanstva u Buenos Airesu
(formalno je bio akreditovan za sa-vjetni- ka Poslanstva u Santjagu, jer
argentinsko Ministarstvo inostranih
poslova tada nije dozvoljavalo pove-cavan- je broja osoblja pri stranim po-slanistvi- ma
i generlnim konzulatima)
trebalo je da obavi povjerljivu misiju
u Juznoj Americi. Prije svega je tre-balo
onemoguciti rad Pavelicevih
pristalica i izgladiti nesuglasice iz-medu
Poslanstva i kolonije, a naro-cit- o
JNO.37
Uskoro po dolasku u Buenos Aires
Vilhar je poceo da obavlja povjerene
mu zadatke. Uspostavio je kontakt s
progresivnim drustvima i svim ljevi-6arski- m organizacijama nasih iselje-nika
u Argentini. Centralni odbor
JNO je ubjedivao da u naprednoj rad-nick- oj
koloniji nisu svi komunisti, ali
da su, u stvari, dobronamjerni i is-kre- ni
jugoslovenski rodoljubi. Jos za
vrijeme Cankarevog djelovanja u Ar-gentini,
prilikom proslave dana ula-sk- a
Jugoslavije u rat, koja je bila od-rza- na
29. marta 1942. godine u Jugo-slovensko- m domu na Dock Sudu, Vil-har
je u svom govoru napadao ranije
jugoslovenske vlade, beogradske po-HtiCa- re
i beogradsku carsiju, kao naj-vec- e
krivce za aprilsku katastrofu Ju-goslavije.
Istovremeno je govorio, da
ce nova Jugoslavia biti zemlja ma-log- a
covjeka: radnika i seljaka, koji
se za nju zrtvuju.38 U sredini Vilhare-vo- g
govora Cankar je u znak protesta
ustao i napustio dvoranu. Time je Vil-har
stekao simpatije napredne kolo-nije,
ali od tada vise nije izlazio pred
Cankara koji je ubrzo zatim napustio
Argentinu i otiSao na duznost posla-nika
u Kanadu. Po Cankarevom odla-sk- u Vilhar je pristupio izvrsavanju
svoje misije. Na to nam u brojnim pri-mjeri- ma ukazuje i tada§nja iselje-nick- a
§tampa, kao i stvaranje privre-men- e
harmonije izmedu napredne
kolonije i JNO.
Tako je na godlsnjoj skupstini zen-sko- g
odsjeka "Ljudskega odra", 17.
maja 1942. godine, na prijedlog go-spo- de
Sulcic, osnovana "Jugosloven-sk- a
zenska sekcija JNO", kojom su ru-kovod- ile Rozalija Grgic i Топбка Mo-horcic3- 9.
Kasnije, u 1944 godini sek-cija
je pristupila udruzenju "Slo-bodn- a
Jugoslavia".
Pitanje sudjelovanja naprendih
drustava s JNO je konacno krenulo s
mrtva tacke. Iako Vilharu napredno
iseljenistvo, pogotovo komunisti,
nisu sasvim vjerovali njihova drustva
su poslije dugih pregovora, ipak usla
u JNO. Svecanom izjavom koju je re-digir- ao
sam Vilhar, 1. juna 1942. go-dine
pristupila su JNO slijedeca dru-stva:
Ogranak Dock Sud, Jugosloven-sko-Argentinsk- o
kulturno drustvo,
Meddrustveni odbor (koji zastupa
drustva: D.K.D. "Ljudski oder", S.P.D.
"Ivan Cankar", G.P.D.S. "Nas dom"),
nezavisno glasilo "Slobodna Jugosla-via",
Jugoslovenski demokratski
klub i ogranak Vicente Lopez. Sveca-nom
izjavom bilo je rijeseno pitanje
ulaska ovih oirganizacija u JNO, a sav
rad podveden pod nize navedenim se-da- m
tacaka:40
"1. Sav rad JNO posvijetiti isklju-civo
oslobodenju i obnovi — koliko
narodnoj toliko ekonomskoj — kralje-vin- i
Jugoslavije kao i podupirati kra-ljev- u vladu u Londonu.
2. Unutar JNO osnovati sekcije
Crvenog krsta.
3. Unutar JNO odbaciti svaku poli-ticko-partijs- ku tendenciju. Svaki po-kus- aj
u tome pravcu najstroze kazniti,
po mogucnosti izbacivanjem iz JNO.
JNO treba da bude narodna demo-kratsk- a
ustanova, bez odredenih po-litickio-partij- skih
pravaca, a clan iste
moze biti svaki posteni Srbin, Hrvat
ili Slovenac, bez obzira na njegovo
politicko opredeljenje ili vjeru.
4. Energicno pristupiti prikuplja-nj-u
clanstva medu nasom kolonijom u
ovoj zemlji, jer narodu u tim sudbono-sni- m momentima i golemoj borbi pro-tiv
nacifasizma treba da bude okup-lje- n
i da sa jednim vodstvom u jednoj
organizaciji formira narodni front
protiv neprijatelja. Narod treba da
ima vodstvo, uz vodstvo treba da ima
narod.
5. Da u uprvu JNO udu cetiri lica,
predstavnici potpisanih drustava i to:
Ante Tulic, Joso Zanetic, Franc Zajc
i Tripko Perisic.
6. Svi materijalni pr&odi sakup-ljen- i
na priredbama koje se cine pod
imenom JNO treba da idu iskljucivo
za oslobodenje i ekonomsku obnovu
Jugoslavije, Crveni krst i propagan- da
7. Potpisana drustva predlazu da se
clanarina JNO podesi prema materi-jalni- m
mogucnostima 61anova. Svaki
novi clan kod potpisivanja pristup-nic- e neka kaze, koliko je voljan pla-ca- ti clanarine. Drustva medutim se
obavezuju da ce djelovati na clanove
da redovno placaju.
Predstavnici pomenutih drustava
su kratko vreme lojalno saradivali s
JNO. List "Slobodna Jugoslavia" bio
je tada u neku ruku sluzbeni list JNO.
Na raznim priredbama bile su isti-can- e
slike kralja i Draze Mihailovica.
Kulturan revija "Njiva" u to vrijeme
navodi informacije o herojskim bor-bam- a cetnika i narodnih boraca na
6elu s Mihalovicem.
Na dalje sudjelovanje naprednih
drustava u JNO sve je vise uticao raz-voj
svjetskih dogadaja, a ponajvise
okorjelost centralnog odbora JNO,
koji nikako nije znao, niti se hteo pri-lagod- iti novim situacijama. Centralni
odbor je donosio sve zakljutfke na svo-ji- m sjednicama. Zbog toga se unutar
odbora takoder po zasluzi Vilhara
(Nastavak na strani 8)
Љ#(1
У'iЋ:,",8 1i