Jedinstvo, October 13, 1961

              J
!
u
3r
f
1.'.
Novosti
Poglavica srpske
German otputovao u Moskvu
Javlja se iz Moskve da je
tamo 5. oktobra doputovala
delegacija Srpske pravosla
vne crkve na delu sa patri-jarho- m
Germanom. U dele-gaci- ji
se nalaze mitropoliti
Damaskin, Danib, episkop
Kliment, prote Milan Smi-Ijan- ic
i Dusan Ka§ic i pro-todjak- on
Branislav Petrovic.
Na 2eljezni2koj stanici u
Moskvi delegaciju su doc"e-ka- li
i pozdravili sveruski
patrijarh Aleksej, mitropo-liti
Pitirim, Gurij, Boris,
arhiepiskop Pimen, episkopi
Nikodim i Kiprijan i rektor
moskovske bogoslovije Ruzi-- UKRATKO
(— PribiljeSmo iz jugosla-venske
stampc —)
Industrijska proizvod-nj- a
u prvih sedam mjeseci
ove godine je rasla sporije
nego se predvidjalo. 0 uz
rocima toga raspravljanjo јз
na sjednici vlade 3. oktobra,
na temelju reierata Mijalka
Todorovica. On je kazao da
je osnovni uzrok. "sporo pri-lagodjava- nje
nekih privred-ni- h
organizacija novim uv--
jetima proizvodnje , a no
mogu zbog zaostalosti pro-izvodn- ih
kapaciteta, ncdos-tatk- a
kredita itd. ZakljuSe-n- o
jc da se poduzmu "od-govaraju- ce
mjcre" da f.e
proizvodnja poveca u prco-stal- a
tri mjeseca.
Uslijed nczapamceno
niskog vodostaja rijeka
zbog 6ega jo onemoguccna
plovidba, brodarsko podu-zec"- e
Dunavski Lloyd iz Sis-k- a
je pretrpilo gubitak od
preko 250 milijuna dinara
Jedno vrijeme samo u Djer- -
aapu na Dunavu stajalo je
usidreno 250 plovnih obje-kat- a
pod razli&tim zastava-m- a.
U Arandjelovcu, Srbi-j- a,
odrzano je savjetovanju
o financiranju ikolstva. Kon-stantira-no
je da predvidjeni
izdaci za skole nisu bili do-volj- ni.
Zbog poskupljenja
placa i usluga, poslovni iz-da-ci
skola su porasli za 32
posto, zbog 6oga jo doilo do
smanjivanja sredstava za iz-grad- nju
i popravak §kola.
Jedan veliki problem skols-tv-a
je ncdostatak uSitelja.
© Savez ugostitcljskih ko-mo- ra
Jugoslavije je izjavio
da ce cijene za inostrane tu--
riste iduce godine biti za 10
posto nize od ovogodiSnjih.
O U Bcogradu je umro
Nikola Saltikov, clan Srpske
akademije nauka i mnogih
drugih nauSnih ustanova.
Rodjon je 1872.
Zavrsena je dionica
Jadranske magistrale izme-dj- u
Trogira i Rogoznice, du-ga5- ka
25 km. Radovi na di- -
Beograd. — U izloibenom
paviljonu u Masarikovoj u-li- ci
ovih dana se iz-lo2- ba
sovjetske knjige. Pre-dstavn- ik
sovjetskih izdava-i- a
Nikolaj Ivanovic" Mahov
izjavio je da se izloiba ot-vara
na osnovu konvencije o
kulturnoj saradnji izmedju
Jugoslavije i SSSR, a
vclikog uspeha izlozbe na-s- e
knjige u Lenjingradn,
Moskvi i Kijevu. N. I. Mo-ho- v,
koji je zamenik nael-nik- a
"Glavizdato" Ministar-stv- a
kulture SSSR, izneo jo
nekoliko intcresantnih poda-tak- a
o sovjetskoj izdavackoj
dclatnosti, koja danas zau- -
pravoslavne crkve
nski. U ime saveta za pita-nj- a
ruske crkve pri Minis-tarsko- m
savjetu SSSR £la-no- ve
Srpske pravoslavne cr-kve
pozdravili su zamjenik
predsjednikaa savjeta Furov
i clan savjeta Makarcev.
Doceku delegacije prisu-stvova- li
su i diplomatski ju-goslaven- ski
predstavnici u
Moskvi na 6elu sa ambasa-doro- m
Cvijetinom Mijatovi-cem- .
Delegacija Srpske pravo-slavne
crkve ce u Sovjets-ko- m
Savezu ostati dvije ne-djel- je.
onici od Rogoznice do Sibe-nik- a
su trenutno obustavlje
ni, a nastavljaju se na dio-ni- ci
Tu5cpi — Podgora.
Prinos kukuruza u Hr
vatskoj ce biti za 10 do 20
posto ni2i od proslogodiS-njeg- .
Razlog je susa.
O Nadbiskup zagrebaclu
dr Franjo Seper imenovan
je od strane Vatikana za
predsjednika biskupskih ko-nferenc-ija
RimokatoliSke
crkve u Jugoslaviji. Dosada-sn- ji
predsjednilc biskup-skih
konferencija nadbi-skup
beogradski dr Josip
Ujdic — razrijesen je ova
duznosti na svoj zahtjev
zbog bolesti.
Od 1. do 30. novembrj
jugoslavenski Savez protiv
alkoholizma organizirat ce
po prvi put u cijeloj zemlji
"Mjesec borbe protiv alko-holizma"
u kojoj ce sudjelo-vat- i
zainteresirane drustve- -
ne organizacije, orgam na-rod- ne
vlasti i institucije, ko-j- e
se bavc proucavanjem
problema alkoholizma.
Nevrijeme nad Peljcs-co- m.
Strahoviti prolom ob-la- ka
ujutro 9. oktobra sru-6i- o
tucu i pljusak na peljes-k-u
visoravan. ProuzroSio je
dvije ljudske zrtvc i znatne
matcrijalne stete. U Trpnju
se Darko Begovic utopio, a
u PijavCini je Boris Krivic
stradao od groma. Poslijo
tuc"e i pljuskova bujica, §to
jc preplavila Trpanjsko po-lj- e,
ostavila za sobom pravu
pustos. Zaseok Dekovica i
obalni dio Trpnja najvisc зи
stradali. Cementna zgrada
trafike na trpanjskoj obali
sravnjena jo sa zemljom.
Pusten je u pogon novi
vodovod Zvir—Plase, koji
ce opskrbljivati Rijeku vo-do- m.
© U basti Ratomira Bozi-c- a,
sveccnika iz Uro§evca,
ima 20 stabala jabuka. Jed-no
od njih, na kome jos sto-j-e
neobranl zreli plodovi,
sada je potpuno proevjeta- -
zima prvo mesto u svetu sa
1,240.000.000. primeraka
knjiga objavljenih godisnje.
Najznacajnije grane izdava-бк- е
delatnosti, sa oko 3.000
primeraka, bi ce zastuplje-n- e
i na izlozbi u Beogradu,
a kasnije u Ljubljani i Sko-plj- u.
Na posebnom Standu bice
izlo2eni primerci prevede-ni- h
dela jugoslovenske lite-rature.
Zanimljivo jc istaci
da su dela jugoslovertskih
autora objavljcna na 15 je-zi- ka naroda SSSR, u ukup-no- m tira2u od 6,000.000 pri
meraka. Stampani su jugc-- '
U Beogradti se otvara
otvara
posle
iz Jugoslavije
Problem!
—Pismo iz zemlje—
Nedavno su rukovodiocl no-vosads- kog
poduzeda "FAM"
zatrazill od "Narodne banke"
obrtnl kredit, da bl njlme, bar
djelomiCno, lspunlll nastalu
praznlnu u svojlm blagajna-m- a,
naglasivSl — da 6e im po-slova- nje biti onemoguceno u-kol- lko trazenu svotu ne dobl-J- u. Kada im Je u band saop-cen- o
da se njlhova molba od-blj- a,
oni su zahtjevall da se
"napismeno potvrdi odbljanje
obrtnog kredita", kako bi pred
radnicima svog. poduzeca mo-g- li
dokazati, da su sve uclnlll
Sto su mogli i da oni ne snose
odgovornost za nastalu, teSku
situaciju.
Kao Sto se i moglo ocekivati,
rukovodiocl "FAM"-- a, zbog ove
smjelosti, podvrgnuti su nemi-losrdni- m
napadlma sa svih
strana: na njih su se okomile
vlasti, banka i Stampa. Otpo- -
deta kampanja lmala Je za cilj
ne samo da ucutka direkclju
"FAM"-- a, ved 1 — da, unapri-Jc- d,
zaCepl usta svakom onom
privrednom rukovodlocu, koji
bi se usudio da na slican, de-monstratl- van, nafiin postavi
pltanje rJeSavanJa kronidnog
pomanjkanja obrtnih sredsta-va
u privredi.
Medjutim, poloiaj "FAM"-- a,
kao i ostallh novosadskih po-duze- da,
viSe Je nego ozbiljan:
najvede tvornice toga grada
nijesu bile u stanju da izvrse
planiranu proizvodnju za pr- -
va detirl mjeseca o.g. cak nl
za 60 posto! "FAM" Je radio
sa svega 50 posto svog kapa-citeta,
"Pobjeda" sa 54 posto,
"Novokabel" sa 55! Slidno Je
stanje i u drugim novosad-ski- m
poduzedlma koja daju
ton privrednom zlvotu grada.
Uzroci ovakvog stanja kriju
se u pomanjkanju obrtnih
sredstava. NovosadskoJ priv-redi
nedostaje u ovoj godinl
oko 5,5 milijardi dinara obrt-nih
sredstava (samo "Novoka-belu- ",
na primjer, nedostaje
viSe od Jedne milijarde dina-ra
za pladanje potrebnih siro-vina- !)
Stanje industrijskih podu-zed- a
u Novom Sadu predstav-IJ- a
u minijaturi sliku dltave
Jugoslavenske privrede. Pred-stavnici
tekstilne industrije,
Industrie koze i obude, te er-ne
metalurgije poslall su vla- -
stima predstavku u kojoj na- -
pomlnju, da Je ncdostatak
obrtnih sredstava Jedan od
glavnlh razloga podbacivanja
proizvodnje u ovim granama.
Prenaglo uskradivanje kredi-ta
od strane banke — konsta-tira- li
su oni — dovelo Je u "ne-zavid- an
polozaj" niz tvornlca
koje su zbog nedostatka obrt-nih
sredstava do§le u situaci-ju
da snlzavaju proizvodnju.
Sa ovim gorudim proble-mo- m bila Je prinuzdena da se
bavl i Jugoslavenska Stampa.
U svom broju od 21. IV. o.g
"Borba" Je pisala slljedede:
"Posljednjih dana delegacije i
pojedinci iz raznih poduzeda
lo, kao u maju. Cvjetovi su
pn'vukle mnogobrojne pc"ele
koje su ove godine, zbog su-s- e,
imale slabu pa§u, pa ns
izbijaju iz Bozicevc ba§te.
Mnogi gradjani UroSevca
dolaze i sa interesovanjem
posmatraju ovu neobiCnu
pojavu, tim prije 5to se Uro-§ev- ac nalazi na 580 metara
nadmorske visine.
izlozba sovjetske
slovenski klasici, srpski e-p- os, dalmatinska poezija
XV i XVI veka, zatim knji-ge
Preserna Cankara, Steri-j- c
Popovica, Domanovica,
Sremca, Matavulja, Nusica,
Senoe, NjegoSa — i to u vise
izdanja.
Od savremenih jugoslo-venski- h
pisaca objavljeno je
devet knjiga Ive- - Andrica,
koje su postigle tiraz od
352.000 primeraka, a usko-r- o
se priprcma, pored obja-vijivan- ja
romana "Gospo-djica- "
i "TravniCka hronl--
jugoslavenske
veoma su desti gosti Narodne
banke i njenlh centrala, u po-traz- njl
za obrtnim sredstvima.
Motivi su veoma razlidlti all
se svode na Jedno: ukoliko ne
dobiju veda obrtna sredstva,
poslovanje de biti znatno ote-zan- o,
pa dak i nemogude". U
svom broju od 8. V. o.g. isti
list Je ovaj problem nazvao
"vrzino kolo kreditiranja"
napominjujudi da tvornice
zbog pomanjkanja obrtnih
sredstava ne mogu da izvrSe
nabavku potrebnih sirovina i
reprodukcionog materljala, te
da Je narodlto teSko stanje po
ovom pitanju u Bosni 1 Her-cegovl- ni. Borba se 26. V. o.g.
ponovno vratila na ovu temu
i oplsala postojede stanje u
privredi na ovaj nadln: "Ce-st- o
se duju prigovori: ako
banka ne poveda ill ne olakSa
dobljanje kredita za obrtna
sredstva, poslovanje poduzeda
bide znatno oteJano. Pojedin-ci
prigovaraju da de, ako ne
dobiju od banke obrtna sred-stva,
morati dak da smanje ill
obustave proizvodnju".
Istovremeno J Istupio 1 niz
Jugoslavensklh funkcionera,
koji su pokusall spasiti situa-ciju
time, da su krlvnju za sve
ovo bacill, Jednostavno, na ru-kovodi- oce
poduzeda, progla-Savaju- dl ih nesposobnlm za
upravljanje. NeSto iskrenijl od
njih bio Je V. Bakarid. Na sav-jetovanju
prlvrednih rukovo-dioc- a
Hrvatske, odrzanom 17.
VI. o.g. u Zagrebu, on Je ne-mod- no raSirio ruke i sa oda-Jo- m
u glasu uzviknuo: "Kada
vl kazete, dajte nam obrtna
sredstva, mogu otidl ovdje u
prvu klupu i redl, Izvollte, po- -
dlj elite ih, all Ih nadjite"!
Drugim rijedlma: on Je otvo-ren- o
priznao da obrtnih sred-stava
nema i Jednom redeni-co- m uniStio sve iluzije priv-redni- ka
u ovom pitanju.
Nikola Dzuverovid Je ISao u
ovom pogledu "korak dalje" J
pokuSao da "objasni" uzroke
nedostatka obrtnih sredstava.
Istupajudi na sjednici Uprav-no- g
odbora Savezne industrij-sk- e
komore, u drugoj polovini
Juna o.g., on Je rekao da Je
pojava ovog problema uzro-kova- na
"medjusobnlm zadu-zivanje- m unutar privrede,
kreditiranjem neprlvrednlh
organizacija od strane prlv-rednih
poduzeda i porastom
zaliha". Prema podaclma ban-ke,
potrazivanja industrije od
kupaca lznosila su JoS u 1960.
g. 439 milijardi dinara!
Sa njegovom "postavkom",
naravno, nijesu se slozill ru-kovodiocl
poduzeda. Prema
njihovim tvrdnjama, zaduze-nj- a
ne uzrokuju nedostatak
obrtnih sredstava, ved, obrat-n- o. nedostatak obrtnih sred-stava
uzrokuje zaduzenja.
NJihova Je logika ovakva: Zar
bl se zaduzivalo Jedno podu-zed- e
da lma dovoljno obrtnih
sredstava?
I tako se stvorilo zadaranl
krug! Svi se trade da dokazu,
Sta Je starije: Jaje ill kokoS?
SluSaJudi 1 ditajudl sve ovo,
dovjeku i ne hotlce dolazl na
um stara narodna prida o li-sle!
1 Stuki. Zazellla se Jednom
lisica radjeg mesa, poSla na
potok, turlla rep u vodir i de-ka- la da se uhvatl rak. Medju-tim,
umjesto raka, zagrizla Je
u rep Stuka. Povukla lisica rep
1 uhvatila Stuku zublma, ta-kod- jer
za rep. Drtale one, ta-ko,
Jedna drugu I vrtlle se u
krugu, da se na koncu nije
moglo znati tko koga drzl: II- -
knjige
Cosica, Copica, Veljka Pet-rovic- a,
Desanke Maksimo-vi- c,
Cirila KosmaSa, Miros-lav- a
Krle2e i drugih.
Od jugoslovenskih pisaca
najveci uspeh imao je Dob-ric- a
(5osic. Njegov roman
"Daleko je sunce" doziveo
je 6etiri izdanja sa rekord-ni- m tiraiom od 1,071.000
primeraka. Veoma omiljen
pisac je i Branislav NuSic,
бјја su dela postigla tiraz
od 161.000 primeraka. Od
ostalih mnogo Citanih jugo
slovenskih pisaca su Desan
ка , l dve knjige izabramh ka Maksimovic i Radoje Do-Andrice-vih
dela, zatim dela manovid.
Mtu
STRANA 3
indusfrije
slca Stuku, III Stuka lisicu.
U demu Je problem? Nije
potrebna ovome neka narodl-t- a
mudrost ved samo zdravo
rasudjivanje.
Poznata Je stvar da su po-duzeda
u Jugoslaviji sticala
potrebna obrtna sredstva Jed- -
nim dljelom iz prlhoda stvo-ren- lh
reallzacljom robe, a dru-gim
iz obrtnih kredita dobl-ven- ih od banke. Oba ova iz-vo- ra sada su napolovinu pre-susil- a.
Uslijed sna2ne, u pr-vo- m
redu, inostrane konku-renci- je na svjetskom I doma-de- m
trfiStu, Jugoslavenske
tvornice nijesu u stanju da
uspJeSno plasiraju svoje pro-izvod- e,
Sto dovodi do naglog
smanjivanja njihovlh finan-sljsk- lh sredstava. U isto vri-jeme,
drugl izvor — obrtnl
krediti banke — na osnovu
novog zakona o kredltiranju,
smanjeni su, otprillke (zva-nidn- ih
podataka o tome ne-ma)
za polovlnu. Javna Je taj-n- a
da su na smanjenje obrt
nih kredita uticala dva fakto-r- a:
devaluaclja dinara u od-no- su
prema dolaru SAD 1 po-veda- nje
ovogodiSnjeg vojnog
budzeta za 31 milljardu dina-ra!
Mofda bl ipak Jugoslaven- -
ska industrija izaSla nekako
na kraj i sa ovako smanjenim
obrtnlm sredstvima, kada ne
° °P"
ceg poskupljenja strovina u
zemlji 1 na zapadnom trziStu,
uz koje Je Jugoslavia vezana
pupdanom vrpcom. Uzrok
ovom poskupljenju bila Je, u
odnosu na inostranstvo - ved
spomenuta devaluaclja dina- -
ra, a u zemlji -porast Speku- -
lantsko - kapitalistidklh ten- -
denclja u privredi. U takvoj
situaciji, na primjer, potreb- -
ne siroyne samo za tekstllnu
iiiuuskiiju pusKupue su ove
godine za 4,2 milijarde dinara!
U ditavoj privredi ova suma
dostize stotinjak milijardi.
Otkuda poduzedlma tolike
svote da podmlre razliku u
nastalim cijenama? Logldno
bl bllo u ovakvom sludaju ode-kiv- ati od drzave pomod, all,
kao Sto Je ved gore podvude-n- o, driava Je postuplla obrnu-t- o
— skoro uklnula obrtne
kredlte.
Dakle, nedostatak obrtnih
sredstava I medjusobno zadu-zivan- je
poduzeda, koji dovode
do dezorganlzacije 1 opadanja
proizvodnje, zakonlte su pos-ljedl- ce
loSeg rukovodjenja pri-vredo- m
uopde I, Sto Je naj-vaznl- je,
njenog podredjlvanja
Zapadu.
Tko Je sve to udlnlo i tko Je
za to odgovoran? Rukovodiocl
"obJaSnJavaJu" to narodu sta-ro- m
poslovlcom "kriva Je II-Je- vda
Sto Je grbava". Medju-tim,
riba ne smrdl od repa!
Doro Lukid
Maov savjet
Mao Ce Tung рогибије
Kinezima:
"Svaki covjek mo2e da u-r- adi
vise nego sto misli da
mole".
Difenbakerovi
RATNA HISTERIJA U SJED.
DR2AVAMA
Situacija u Kanadi je nez
drava, ali u Sjed. Drfavama
je daleko gora. Evo sto jav-lja
C. Knowlton Nash va-smgton- ski
dopisnik lista The
Financial Post od 7. oktob:
ra:
"The atmosphere of Wa-shington
is so startlingly
grim compared with Canada
that it's like entering ano-ther
world to go from Wa-shington
to Ottawa."
Dalje veli:
"The hordes in the State
Department and the Penta-gon,
having drenched them-selves
so long and so thoro-ughly
in the problems of
war, are now gripped with
a frenzy they have helped
create. They seem to have
run out of patience. A lot of
them talk as if they are
ready now to welcome Ar
mageddon. . . The sombre
air here premeates all stra-ta
of society and infects,both
professional and personal
lives."
"Narodni Glasnik" (27.
septembra) piSe da "milioni
i milioni u Americi u najve- -
?oj zabrinutosti pitaju" ho- -
ce li biti rata. I to ne samo
obl6m lUih- - Evo §to Je na'
Pisio suradnik 6ika§kog lis--
ta Daily News Sydney J.
Harris, koga smatraju "in- -
telektualnim piscem": "Kao
kad nas u s.nu mora tlstl' s
nama vladaju sile koje ne
moSemo razumjeti. Jesmo li
do§li do toga da moramo ab- -
dicirati nasu covjecnost, redi
da smo ncmocni pred silama
historije, i povuci so pod ze-ml- ju
u §pilje za zvjersko
prelivljenje'?"
"Narodni Glasnik" dalje
piSe:
"Koliko je situacija opa-sn- a,
i kako daleko nasa rea-kci- ja
namjerava tjerati
stvar na najuzi rub ponora
pokazuje 6injenica — izme-dju
ostalog — da je u Wa-shingto-nu
formiran ODBOR
ZA PSIHOLOSKI I POLITI-CK- I
RAT. Sto to znaCi? Ni-§- ta
drugo nego to, da od kad
jo izbila takozvana "kriza
Berlina", taj odbor je upra-vlja- o
— i dalje upravlja —
sa svim izvorima javne in-forma-cije
u ovoj zemlji, kao
Stampa, radio, televizija, po-1Ш- Ш
govori, izjave drzav-nik- a,
uklju5iv predsjednika,
pa i predike u crkvama, u
koliko ih mogu kontrolirati,
za navijati na ratnu psiholc-gij- u.
Sve jo udeSeno tako da
se svaki dogodjaj, svaki raz-vita- k,
svaku stvarSicu izne-s- e
na takav na£in da se stvo-r- i
maksimum psiholo§kog
navijanja za rat, da se raz-dra2u- ju
ratni osjecaji. To
"difenbunkeri"
U mjcstancu Carp, 20 milja od Ottawc, hgradjujc sc
podzemno sklonlSte za dlanovc vlade, sto cc koUati 20 mi-lijuna
dolara. Anglikanski sreccnik T. Hugh O'Drlscoll iz
Carp-- a spjcvao jc povodom toga donju pjesmu.
IIALL.D ГОК РЛТК10Т1С POLITICIANS
Hy KEV. T. HUGH O'DUISCOLL, Anglican Rector of Carp
Come all je good people of Huntley and Carp,
And we'll tell jou a tale, if jou'll only hark.
Of a plan that was made up on Parliament Hill
To spend all our money while we pay the bill.
When the first Russian rocket went up In the fy
The whole House of Commons put up a great cry,
They said, "If a bomb fell in Wellington street
There'd be no one to run things or stay on his feet."
So they planned and they plotted and looked all around
And they said, "We must build мте place deep underground,"
And they scoured all the country, at first they were vague,
Hut then they decided, they'd buy out Mel Craig.
So when the time comes for World War Number Three
What a wonderful day in the Carp that will be;
We'll wave as our leaders drite in round the bend.
Then down lo their Heautyrst beds they'll descend.
And when the war's отгг and nobody's won.
And all the great cities are leveled and done.
The doors of the hole up in Carp will swing wide.
And out step the bojs who went in there to hide.
navijanje nije vise ogranice-n- u
samo na propagandu da
se narodu 'proda ideju rata,
nego da se terorizira one,
koji se to hajci ne podaju."
Americki pisci kao Wal-ter
Lippmann i Marquis
Childs, koji "samo hoce da
se malo pametnije radi" o-ptu- zuju
se da zagovaraju
"predaju".
"N. G." nastavlja:
"Drugi idu dalje cak i od
ovoga, pa kazu kako ce a-me- riiki
narod tobo2e "radje
umrijeti na nogama nego 2i-vj- eti
na koljenima". Stvar e-- to
postavljaju kao da je net-k- o
poslao ultimatum Ame-rici
da se preda, tako da ce
strani gospodar doci i oku-pira- ti
Ameriku, kao Ito je
recimo Hitler okupirao Ce-hoslova-
£ku,
Poljsku, itd., i
te narode htio pretvoriti u
svoje robove. Stvar se posta- -
vlja kao da sporazum sa So-vjetsk- om
Unijom za mir oz-паб- ије neku predaju, i da bi
ameri6ki narod time izgu-bi- o
svoju slobodu i nezavis-no- st
Ako se tko usudi uka-za- ti
na oCitu prevaru u toj
stvari, njega zigosu kao 6o-vje- ka
koji tra2i predaju, pa
prijete i teiim posljcdicama.
"Nije istina da je ameriS-k- i
narod za rat, kako to po-kvarc- na
stampa 2eli prika-zat- i.
U dnevnoj stampi ce
iznasaju pisma samo onih
koji spadaju u John Birch
dru§tvo ili su im umovi otu-plje- ni
da vjeruju u ultrare-akcionar- au
propagandu, i to
so hoce prikazati stanovi§- -
tem amoriCKpg naroaa, a
narod koji je za mir se hoce
na sve moguce na2ine tere-rizira- ti
da se nccc usuditi
suprotstaviti ratnom ludilu,
koje se raspiruje.
"Da li to zna5i da sad no-ma
drugog izlaza, da je rat
neizbjeSiv, i da nam drugo
ne preostaje — kao Sto je
Harris preporufiio — nego
da barem ne umrcmo kao
stoka, nego kao ljudi, to
jest, da se torn ratnom ludilu
ne odamo? Opasnost je ve-lik- a,
ali to joS ne znaSi da
ce automatski biti kako naj
gora reakcija trazi. Ono §to
je Harris rekao je samo pola
istine, i to ne najvaJnija po-lovi- ca,
kad je rekao da ba-rem
kad umiremo, ne mora-mo
umirati kao stoka. Ne sa-mo
da ne smijemo umrijeti
kao stoka, nego iznad svega,
ne smijemo zivjeti kao sto-ka,
NEGO KAO LJUDI, A
TO ZNACI BORCI — BOR.
CI ZA MIR u sadanjem
momentu Reakcija mora
biti poraSena, jer svijet MO-RA
ZIVJETI."
Apelnobelovaca
U Oslu, NorveSka, objav-Ije- n
je apel scdmorice dobi-tnik- a
Nobelove nagrade za
mir i pet 61anova Nobelovog
komiteta norveSkog parla-ment- a.
U apelu lidcrima svi-je- ta
se ka2e:
"Mir svijeta je ozbiljno u-groS- en.
U ovoj situaciji oz- -
biljne opasnosti pozivamo
drzavnike svih zemalja da
budu umjereni da bi se iz-bje- gla
katastrofa. Mi vaa
molimo da se sjetite odgo-vorno- sti
koju snosito prema
cijelom ljudskom rodu i da
pokaiete suzdrzljivost i me-djusob- nu
strpljivost".
Apel su potpisali slijedci
dobitnici Nobelove mirovnc
nagrade: Lester B. Pearson
(Kanada), Sir Norman An
gell, Lord Boj'd Orr, Ralph
J. Bunche, Philip Noel Ba-ker,
svecenik Dominique Ge-orges
Pire i Dr. Albert
Schweitzer.