Novosti, March 04, 1944

              STRANA 2
NOVOSTI
Publkhed every Tuesday Thursday and Saturday by tbe
Novosti Publishing Company
In the Croatian Languago
Ideal svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Telephone: ADelaide 1642
ADRESA NOVOSTI
206 Adekride Street West Toronto 1 Ontario
fteg&ter&đ in the Regfetrv Office for the City o{ Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
Novi zakon i njegove pogodnosti]
za radnike
Novi federalni zakon o obavezatnora kolektivnom prego
varanju je obzirom na radnike jedan od najboljih ' koj
su do sada postojali u zemlji To potvrdjuju i a: rtskr
unijski vodje koji na osnovu dugogodišnjeg isku Avi ju da
su poslodavci baš radi ne postojanja takvog zakona uvjek od
bijali priznati radnička prava Prave radničke unije poslodav
ci su uvjek nastojali suzbijati omalovaživati i radnicima natu
ravati svoje kompanijske unije Protiv aktivnih unijskih radni
ka vršila se neprestana diskriminacija i činila se nepravda ru
poslu Njima se prijetilo i njih se otpuštalo sa posla Na hilja
de radnika je uslijed takve samovolje poslodavaca otpušteno
sa posla moralo napustiti skupa sa svojim familijama mjesio
i bivalo proganjano u potrazi za radom negdje drugdje gdje
još "nisu" toliko poznati kao prvaci i organizatori radničkog
pokreta Toj samovolji poslodavaca ovim zakonom je učinjen
kraj u koliko isti bude poštivan
Izgleda da je vlada premijera Kinga ipak raspravljala os-novu
tog zakona sa radničkim predstavnicima još prije nego
je u ooijavijen to je vrio ponvaino i aemo£ra£i aro se us-poredi
rad Kingove vlade u prošlosti Nekada se nije htjelo ni
čuti o onome što radnici traže Njihovo mišljenje o njihovim
problemima bilo je od drugorazredne važnosti za vladajuće
krugove Danas je i u tom pravcu učinjen korak napred A
učinjen je pak za to što je zanatsko unijski pokret u zemlji za-hvatio
tolikog maha da je i Kingova vlada prisiljena računati
na njegovu jakost
Hodnici su već odavna tražili takav zakon Oni su ga od
federalne vlade tražili radili organizirali se i strpljivo čekali
neželeći narušavati potreba nacije u ratu Prema radnicima
se po prvi puta u ovom ratu postupilo onako kako to traže
interesi nacionalnog jedinstva Prema tome može se vjerovati
i očekivati da će to još vise pojačati nacionalno jedinstvo u
provodjenju današnjeg rata
Novi zakon uslijed svih svojih nedostataka on ipak obu
hvaća veliri dio onoga što su radnici tražili kroz dugi niz go-dina
On odstranjuje najozbiljnije uzroke trvenja i nepoželjnih
štrajkova u današnjim vremenima On jača zanatsko-unijsk- i
pokret a jačanje zanatsko unijskog pokreta može samo poja-čati
ratne napore zemlje u svakom pravcu Novi zakon od
straniti će dakle jedan od najozbiljnijih uzroka klasnih sukoba
koji su ozbiljno prijetili zastoju ratne proizvodnje On pruža
radnicima mogućnost da se sustežu od postavljanja zahtjeve
koji ne predstavljaju potrebe nacije u vrijeme rata
Na osnovu postojeće konstitucije provincijalne vlade ima
ju pravo riješavati i nadopunjavati federalne zakonske formu-le
Po zakonu War Measure akta federalna vlada ima pravo
rukovoditi sa svim problemima u ratnoj industriji i to je ona
sada učinila u novom zakonu koji se općenito govoreći od-nosi
na svu kanadsku ratnu industriju Pa da bi taj zakon bio
izrasitiji na provincijalnim vladama je da ga na esnovu po-stojeće
konstitucije primjene na svu industriju ne samo ratnu
na sve radnike ne samo one uposlene u ratnoj industriji Sto-ji
dakle na samim provincijalnim vladama da to učine Za
to imaju prema British North American Act pravo Federalna
vlada je u tom pravcu išla samo do onih granica koje njoj taj
akt označuje tu stala i sva druga pitanja ostavila provinci-jalnim
vladama da riješavaju prema svojem nahodjenju
Nedavna izjava provincijalne vlade u Ontario da će se
taj zakon proširiti na svu industriju ne samo ratnu je za poz-draviti
Vlade drugih provincija su takodjer počele razmišljati
0 proširenju tog zakona I druge su obećale dok u nekoj ime
se predlog već nalazi na rijesavanju njihovih parlamenata
Dobro je to Možda će biti proširen taj zakon u pojedinim
provincijama a možda i neće To će u glavnom ovisiti o jako-sti
radničkog pokreta i njihovih unija u odnosnoj provinciji
Veće i jače radničke unije u stanju su prisiliti pojedine provin
djalne vlade da taj zakon nadopune onako kako će to odgo
varati najboljim interesima radnika u njihovoj provinciji
Od posebnog je značaja što će provincija Ouebec poduzeti
u rezi sa ovim federalnim zakonom Tek je usvojen i već je u
toj provinciji izazvao nezadovoljstvo medju krupnim industri-jalistim- a
Poznato je da poslodavci u toj provinciji imaju na
raspolaganje najjeftiniju radnu snagu u zemlji Oni žele i da-lje
nesmetano nametati svoju volju radnicima kako to njima
najbolje pogoduje Obavezatno kolektivno pregovaranje na-ravno
dirnuti će se njihovih masnih profita i radi toga su ne-zadovoljni
Montreal Star piše da federalnom zakonu o kolek-tivnom
pregovaranju "manjkaju oštri zubi" "Pravo na štrajk
peelijo pregovora još uvjek olaje u snazi" — piše ta novino
1 onda nastavlja "to je po naSem mišljenju smrtna pogreška
keja čini zakon uzaludnim"
8to zakon zapravo propisuje je da je kolektivno pregova-ranje
obavesatno i da se ne smije Slrajkovatl ili obustaviti po-sao
dok su pregovori u toku U mnogim slučajevima do spo-razuma
će doći ako poslodavci popuste u svojoj tvrdokornosti
i ako se od strane vlasti poduzmu pravilne mjere za nagodbu
Novi zakon ne brani ŠHrajke vonje ako do sporazuma nije doš-lo
i ako su svi drugi kanali za sporazum iscrpljeni I baš u to-me
Montreal Star smatra taj zakon bez "oštrih zubi"
Na kraju radnici su dobili sa tim zakonom Oni su dobili
pravo na kolektivno pregovaranje i organiziranje u unije svoq
ubora bez prijetnje da će radi toga biti diskriminirani To
pravo i ako još nije potpuno treba potpuno iskoristiti i time
doprinjeti koristi sebi i ratnim naporima zemlje
Konačno lupanje u unije i vodjenje borbe za svoja pra
va najveća je garancija da će biti zakon poitivan i proSren
onako kako to interesi radnika traže
MH a-- sr 1tmWF - - - —
_ rjCll mJtlA
n-- — --i viv 1I5
- _
% f sf
Jedna oO slavenskih jedinica pri ( rvenoj Armiji koja spominje u je i oaj
poljski bataljun koji je sada na putu za
o
RATNA MAŠINA UNIŠTAVA I PUCA
(Hrzojatno Novostima od
U A Davies-a- )
Moskva — Prigodom 26-st- e ob-ljetnice
Crvene Armije general
Aleksandar Gundorov koji se na-lazi
u Crvenoj Armiji od samog
njezinog osnutka i koji je vrlo do-bro
poznat po njegovim aktivnosti-ma
u Sve-sl- a venskom Odboru čiji
je on predsjednik poslao je ka-nadskom
narodu slijedeću poruku:
"Dvadesetišesta godišnjica Crve-no
Armije našla je njezine nepo-bjedive
sile u naglom pokretu pre-ma
zapadu goneći njemačke inva-zor- e
iz sovjetske zemlje llrutalm
neprijatelj bacan je iz jedne pozi
cije za drugom Njegova ratna
mašina se uništava i puca Njego-va
ljudska razbija se na
sitne komadiće Ali on je još uv-jek
jak Za svaku stopu zemlje
uporno se odupire ali njegovi dam
svejedno su odbrojeni Crvena Ar-mija
i sovjetski narodi odlučili su
da neprijatelju ne daju odmora
sve dok se fašističke zvijeri pot-puno
ne unište
Crvena Armija nije sama u bor-bi
na sovjetsko-njemačko- m fron-tu
U njezinim redovima bore se
odredi bratskih slavenskih naroda
Uništavanjem njemačkih fašisti-čkih
bandita na sovjetskom zem-ljištu
borci drugih bratskih slaven-skih
naroda ubrzavaju čas oslobo-djenj- a
njihovog vlastitog naroda
od fašističkog jarma
Generali oficiri i vojnici ovih
odreda imaju isto mišljenje i ie-Ij- e
kao i borci Crvene Armije Oni
hoće uništiti neprijatelja i oslobo-diti
svoje zemlje Patrioti i protu-fajis- tl
znaju vrlo dobro da se os-lobodje- nje
ispod Hitlerovog faši-stičkog
jarma mole postići samo
potpunim porazom njemačke rat
ne mašine i uništenjem njezine
bandističke armije Oni znaju da
se na sovjetsko-njemačko- m fron-tu
gdje je usredotočena najveća
snaga Hitlerave armije riješava
sudbina rata i prema tome sudbi-na
cijelog civiliziranog svijeta
Kao slobodoljubeći narodi Sla-ven]
su nadahnuti borbenim aktiv-nostima
i pobjedama Crvene Ar-mije
Oni su ponosni što se njiho-bov- i
borci nalaze u redovima Crve-ne
Armije u borbi protiv zajedni-čkog
neprijatelja
Slavenski odredi već bore
protiv njemačkih fašističkih bar-bara
Sovjetska vlada ih je opre-mila
sa svim modernim oruijem
— tankovima topovima aeropla-nima
minama automatskim puš-kama
i drugim potrebnim oruijem
Kame ur rame sa Crvenom Armi-jom
bori se čehoslovBĆka brigada
Ona te je junački pokazala u čiš-ćenju
neprijatelja is Kijeva i Be-laja
Cerkva Njezini borci stupa-ju
prema čehoslovaćkim granica-ma
koje se nalaze samo 300 milji
daleko Pored njih bore se poljski
korpusi pod komandom generala
Berlingera Dvije poljske divizije
Tadeus Kosciuszko i Dombrovakv
postale su strah i trepet neprija-telju
Sada se spremaju preci po-ljaku
granicu za otdobodjenje svo-je
domovine Izvježbano je još hi-ljade
novih poljskih boraca Za
borbu je već pripremna i jugl-tenk- a
jedinica pod komandom
Marka Mesića Ta jedinica se nas-toji
od T rvata Srba i Slovenac
koji ku prebjegli od Nijemaca ili
su se pridružili Crvenoj Armiji iz
njemačkih odreda u koje ih je ne- -
K
snaga
f rs
"NOVOSTI" Subota i marča 1944
u Br SS TP A V VMIliBcA sdSŠrST--r r v-r-v
_jLt t --v- vw — -b--
iti-rrCl-ca
Mer- % 44 - -
se llanku Gundnrnta
front
General Gundorov slavenskim je-dinicama
pri Crvenoj Armiji
HITLEROVA SE
se
prijatelj silom unovačio
Crvena Armija veliki sovjetski
narodi slavenske jedinice svi Sla-veni
i svi pregaženi narodi Euroj)e
provode borbu za brzu pobjedu
nad neprijateljem Junačke borbe
Kanadijanaca i drugih savezničkih
sila u Italiji pa onda masovni
zračni napadi na njemačku i drugu
ratnu nacističku industriju gdje i
kanadski avijatičari uzimaju učeš-ća
— sve je to oduševljeno poz
više ne govorimo Umje-sto
nas govore naše kugle
Piše: UIJA EIIKEMSUUG
Moskva — Ovaj dogodjaj odi-grao
se na 13 januara 1944 Cr-vena
Armija je ušla u selo Yam-skovits- kv
u KingLsepp okrugu
Vojnik je došao svojoj kući
Ivan Seldvajev nije hodao nego
trčao željan vidjeti svoju obitelj
I doista našao je sve: sedam-naest
godišnja Olga Seldvajeva bi-la
je mrtva na trgu sela Nijemci
su ju silovali i poslije umorili Vi-dio
je svoju 58 godišnju staricu
Tamaru Seldvajevu 17 godišnjeg
Pavla i dvo-godišn- ju Tatjanu —
svi mrtvi uz Olgu
Na 29 januara njemačka SS di-vizija
je bila prisiljena napustiti
selo Yamkovitsky Stanovnici su
se posakrivali Nijemci mi ih našli
i da bi se zabavljali snjima prije
odlaska silovali su sve djevojke i
mlade žene
Tada su ubili G5 godišnju Mari-ju
Julijevu i njezinu četlrl-godiš-n- ju
unuku Tamaru 80 godina sta-ru
Jekaterinu Semljajevu i dvo- -
' Mi da pod
djecu streknuti i
je svojoj I u
Argentina
Noi udar fašističke u Ar-gentini
još je više odokrio oštru
krizu u reakcionarnoj vladi pred-sjednika
Hamireza Grupa pro-fa-iističk- ih
oficira koja je
i izvela udar juna
je i rukovodila takodjer i
ovim udarom vanjskih
poslova Gilbert je iz protesta da
Javlja se da su oficiri
odmah poslije toga preuzeli
vanjskih poslova sa ci-ljem
da spriječe objavu rata oso-vini
udar u
išta drugo značiti on na prvom
mjestu znači da su pro-fasis- ti čvr-sto
ugrabili vlast u zemlji i da se
politike prema suradnji
Ujedinjenim ne može
očekivati Ali to još takodjer znači
i to da su fašistički režim i oni
koji ga pomažu zahvaćeni još
dubljom krizom i nestabilnošću
Prekid odnosa osovinom bio
je vise manje korak
kako bi se olakšao pritisak u zem-lji
i izvan Pod ovom mas-kom
fašistički oficiri koji kontro-liraju
vladu Ramireza se nadaju
držati na vlasti i provoditi njihovu
pro-osovins- ku politiku
i teror u zemlji
Ali kidanje odnosa sa osovinom
imalo je jskog učinka na dmo-krafek- e
antifašističke sile u Ar
dravljano po narodima Sovjetskog
Saveza Ali brza pobjeda izvojeva-t- i
će se samo onda kada će se pre-ma
Crvenoj Armiji koja probija sa
istoka približavati savezničke sile
sa zapada koje željno očekuje na
zapovjed za napad na neprijatelja
Najslavniji dani doći će onda kada
će si Crvenoarmejci stisnuti des-nice
sa kanadskim i drugim armi-jama
Ujedinjenih Nacija na oslo-bodjeno- m
teritoriju Europe"
Mi
komandi javili da su izvršili zada-ću
— selo Yamskovitsky se može
napustiti
Otišli su na isti način kako su i
došli Počeli su sa že-na
i djece i završili su tako Oni
se nisu promijenili ali smo se
promijenili mi
U početku mi smo bili zapanje-ni
Kasnije smo postali ogorčeni
Sada jednostavno ćutimo Naučili
smo se ćutati jer nemamo dovolj-no
rijeci da izrazimo naše osjeća-je
Naše riječi su puSćana zrna
Znamo da ćemo brzo očistiti našu
zemlju od krvnika Ali savjest
traži nešto drugo
Mi shvaćamo sve i ćutamo Zna-mo
kako je mlada Tanja plakala
prije njezine smrti Znamo kako
su žestoko stara Semljajeva i dru-ge
starice u njemačke zlo-čince
Mi znamo zašto nas zemlja
Yamskovitskog Vitebska i Voljnje
poziva Mi znamo i ništa ne govo-rimo
godišnu Tanju Trofimovu znamo će nali dani
Umorili su starce i Posli-- 1 mislima kucanjem srca
toga sturm-tmpe- ri su doći skoroj bttducnoeU
klike
upravljala
prošlog pripre-mala
Ministar
ostavku
min-istarstvo
Ako mole novi Argentini
promjena
sa Nacijama
sa
formalnosti
zemlje
"neutralnu"
umorstvima
gledale
gentini koje predvodi Nacionalni
Ujedinjeni Odbor Pod pritiskom
tih sila i pod općim pritiskom
američke solidarnosti pukotina u
vladajućim krugovima i u vojnoj
komandi se još više proširila Ge
neral Kavvson vojni vodja udara
prošlog juna je sada prekinuo od-nose
sa oficirima i Karoiresom i
dao ostavku na svojoj dužnosti
Rawson i Gilbert su bili svjesni
da samo prekid sa osovinom neće
spasiti situaciju u zemlji
Sve ovo pokazuje da Hiller i
njegovi prijatelji nemaju namjere
napustiti svoje pozicije bez borbe
do samog kraja Oni će se i dalje
boriti kako bi Argentina osta'a
njihova basa na zapadnoj hemis-feri
za sirenje propagande i raz-dora
Oni će se za Argentinu boriti
isto tako kao što se bore za odr-žanje
Italije sa spas Francovog
režima u spaniji sa držanje Fin-ske
u ratu na strani Njemačke i
drugih kolebljivih satelita Grad
Buenos Aire je glavna baza u juž-noj
Americi sa fašističke urote i
nacisti će se svim silama odupira-t- i
da si tu bazu drže dok se držati
bude mogla
Ali demokratske i protu-fašisti-č- ke
sile u Argentini postaju sve
ogorčenije i jače a berbi protiv
reakcionarnog režima i politike
predsjednika Ramireza Samo te
Kako je došlo do
drugog svjetskog rata
WVlH'WWWiNi'V%Wt
AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
OD LOKARNA DO MINHENA
(1925 do 1938 god)
(Nastavak sedmi)
Tako se u Europi postavljao
"Mir" pod čijom lažnom maskom
je išla sve jača priprema za novi
rat Samo sovjetska vlada jasno je
vidila opasnost politike igranja sa
agresorima koja se provodi pod
vidom "umirivanja Europe" Niz
paktova o nenapadanju zaključe-nih
po Sovjetskom Savezu sa Po-Ijsko- iu
Litvu n Latvijom Estoni
jom Aiganisianom Konvencija o
odredjivanju agresora potpisana
po vladi Sovjetskog Saveza sa nje-govim
pograničnim zemljama ne
isključujući mogućnost takvog pa-kta
za Rumunjsku a takodjer i
ćehoslovačku i Jugoslaviju sve je
to bio istinski izraz napora Sov
jetskog Saveza za zaštitu mira
protiv podpaljivača rata
U tom planu predvidjena je i
suradnja sovjetske i francuske di-plomacije
Osjećajući slabljenje
svojih veza sa Malom Antantom i
Poljskom i nalazeći se licem u lice
sa takvim susjedima kao što je
Hitierova Njemačka i Musaolinije-v- a
Italija Francuska naravski
tražila je novi oslonac Tako je
došlo do francusko-sovjetsko- g
projekta istočno-europsko- g pakta
o uzajamnoj pomoći Njemačka
se odrekla uzeti učešća u tom ugo-voru
Poljski ministar pukovnik
Deck postao je služnički za svo-jim
njemačkim zaštitnikom Dr-žavama
koje su zainteresirane za
mir ostalo je da razmisle o bolje
organiziranoj suradnji sa Sovjet-skim
Savezom Na 15 septembra
1934 godine došao je predlog Sov-jetskom
Savezu od 34 države da
pristupi za člana Lige Naroda Do-bivši
pristanak 18 septembra 1931
godine opća skupština Lige Naro-da
donijela je odluku o primanju
Sovjetskog Saveza za člana
Ubjedjenim provodjačem politi
ke zbližavanja sa Sovjetskim Sa-ezo- m
u cilju zaustavljanja agre-sora
i organizacije sistema kolek-tivne
sigurnosti bio je tada ostar-jeli
ministar vanjskih poslova
Francuske Louis Uarthou Potpa-ljivači
rata odlučili su uništiti tog
iskrenog francuskog patriota Zlo-činačko
ubojstvo francuskog mini-stra
u Marselju bilo je akt terora
uperenog protiv zaštitnika medju-narodno- g mira Nasljednik Iiar-tho- u
Lava! ide putem izravnog
sporazuma sa Hitlerom i Musso- -
Iinijem IJimski sporazumi zaklju-čeni
u januaru 1925 godine davali
su Mussoliniju povoljne strateške
pozicije na afrikanskoj obali pfo-- !
tlv Dab-LI-Mandebsk- og tijesnaca
davao je gomilu dionica francuske
željezničke pruge Djibuti-Adi- s
Abada i Sto je važnije od svega
toga slobodu akcija protiv Abetrt- -
nije
Nakon povratka Lavala u Pariz
otvorenim razgovorima davali su
mu pitanja: zašto je naoštrio Mus- -
solinija za napad na Abosiniju?
Namigujući i osmjehujući se svo-jim
škrbavim ustima "trgovac
smokava" i "ciganin" kako su na-zivali
Lavala njegovi zemljaci iz-brbljao
je svoje "diplomatske pla-nove":
Italija je prenapučeno
Njezine vlastite zalihe su male
Ona se stara da lzadje iz svoje ti-jesne
čizme Ona želi dobiti nove
zemlje tržišta i vrela sirovina Hi-ta
bi poteškoća za Europu ako Li
se talijansko prodiranje obalilo na
DaJkan u dunavske oblasti ili na
Dliski Istok To bi dovelo do općeg
europskog rata Zašto ne skrenuti
to u stranu i zssto ne "kanalizira-ti"
tu nemirnoću talijanske stihi-je?
Neka se ona okrene na afri-kans- ke pustinje Tada će Francu-ska
sa svojim prijateljima i savez-nicima
i sva Europa spavati mir-no
Jedra što je Lava I otišao iz Ri-ma
a fašistički Veliki Savjet ob-javljuje
da u slučaju mogućih za-pletaja
vlada će poduzeti itreb-n- e
vojne mjere Devet mjeseci ka-snije
u oktobru 1936 godine tali-janska
vojska je upala u Abesini-j- u
Osim Dalekog Istoka još je jed-no
ratno iariate zaplamtilo na pu-tevi
ma iz Europe u Afriku i Aziju
Tu politiku sporazuma i ustupa-ka
provodio je Lava! i u odnosu
prema Ilitlerovoj Njemačkoj U
sile uz aktivnu pomoć demokrat-skih
sila is vana te ekonomskim
i političkim pritiskom anglo-amo-rić- ke
vlade režim Argentine će biti
istjeran is svog položaja i otvoriti
put novom narodnom demokrat-skom
režimu koji će korjenito iz-njen-iti
svoju vanjsku i unutarnju
Hitiku
času plebiscita koji je nješavao
sudbinu Saarske oblasti 13 janua-ra
1935 godine Laval je oUoreno
odstupio od zaštite nacionalnih in-teresa
Francuske Fašističkoj zv-jerki
bio je bačen mastan zalogaj
Razbojnička diplomacija lhtlora
pohitala je da još više iskoristi
zgodnu situaciju Na 10 mana
1936 godine Njemačka se otvore-no
odkazuje od ispunjavanja uv-jeta
koji su bili predvidjeni voj-nim
odredbama versaljskog ugo-or- a
Ona uvodi opću ojnu obave-zu
pučanstva broj njemačke voj-ske
u mirno doba ona odredjuje sa
12 korpusa 36 divizija Njemački
agresor počeo je osjećati sebe go-spodarom
situacije On je otvore
no izazivao države pobjediteljice
Javno mišljenje u Francuskoj
bilo je uznemireno Ono je upor-no
tražilo od Lavala da se što br-že
zaključi francusko-sovjets- ki pakt o uzajamnoj pomoći Na 2
maja 1936 godine pod pritiskom
javnog mišljenja koje je bilo up-lašeno
jačanjem njemačke fašisti-čke
agresivnosti Laval je potpi
sao taj ugovor Dva tjedna nakon
toga 1G maja potpisan je i sovjet- -
sko-čehoslova- čki ugovor o uzajam
noj pomoći U krugovima koji su
bili blizu francuskom ministru
vanjskih poslova govorilo se da
je Laval prije toga dobio prista-nak
Ilitlera za plesanje "valsa" sa
Sovjetskim Savezom Laval se od-lučio
da ide u Moskvu A i prije
svog odlaska on je uvjerio njema
čkog poslanika u Parizu Velčeka
da potpisivanje francusko-sovjetsko- g
ugovora ne isključuje najti--
jesnije francusko-njemačk- e surad
nje Još više: U svako doba može
se žrtvovati taj ugovor ako bude
to potrebno za potpuni i konačni
sporazum francuske sa Njema-čkom
Takva umirujuća objašnje-nja
po naredbi Lavala data su
llitleru po francuskom poslaniku
u Berlinu Francusa — Ponse
Kad se je vraćao iz Moskve u
Waršavi je Laval uvjeravao pu-kovnika
liecka da Francuska za-ključujući
pakt sa Sovjetskim Sa-vezom
time ne računa ozbiljno da
dobije pomoć od Sovjetskog Save-za
ili da bi samo pomagala boljše-vicima
u slučaju napada na njih
po kakvom bilo agresoru Francusko-so-vjetski
pakt od 2 maja 1935
godine bio je za Lavala eamo sred-stvo
da dobije podržku demokrat-skih
masa francuskog pučanstva i
da predusretne mogućnost zbliža-vanja
izmedju Sovjetskog Save
i Njemačka
Očito takvim istim razlozima
umirivao je Laval i svoje engleske
prijatelje koji su se bili uznemiri-li
približavanjem Sovjetskog Sa-veza
sa Francuskom Još 2G aprila
192G godine engleski poslanik u
Parizu Clark saopćio je Laval u
da se engleska vlada boji da nebi
Francuska sa Sovjetskim Savezom
potpisala sporazum koji bi ju mo-gao
uvući u rat protiv Njemačko
Kao i francuski reakcioneri isto-mišljenici
Chamberlalna nisu c
htjeli svadjati sa Hitlerovom Nje-mačkom:
jer ona je trebala služiti
stalnom oštricom protiv velikodr-žavn- e
Francuske jo važnije je
bilo to što se je ona prihvaćala
da se obračuna sa komunizmom
Pored svega toga ne gledajući
na umirujuće izjave Lavala zak
ljučivanje francusko - sovjetskog
ugovora uzajamne pomoći izazva-lo
je zaprepaštenje kod reakcio-narnih
krugova engleskog javnog
mišljenja Podizala se je vika da
se u Europi jača "boljševički uti-ca- j"
Od vlade se je tražilo što
skorije pregovore sa Njemačkom
U London je došao von Itibben-tro- p
On je bio dočekan sa neobič-nom
radošću Na 18 juna 1935
godine bio je potpisan englesko-njemač- ki
pomorski sporazum Su-protno
uvjetima versaljskog ugo-vora
taj sporazum je uzakomo
stvaranje njemačke ratne morna-rice
skoro jednake francuskoj U
isto vrijeme Nijemcima se dalo
pravo da prave podmornice sa op-ćom
tonažom do 45 procenata pod-mornice
Velike Britanije Tako
je odstupao gospodar mora pod
pritiskom njemačke agresije Na-cionalni
interesi Velike Britanije
prinosili su se na žrtvu uskim
klasnim računima reakcionarnih
grupa koje su vidjele u Hitlero-vo- j
Njemačkoj svog saveznika a
borbu protiv Sovjetskog Saveza
Britanski lav umiljavao se pred
njemačkim fašističkim vukom U
to vrijeme talijanski šakal raču- -
pavao je svoj plijen u Abesiniji
(NaMatit će se)