000110 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Publkhed every Tuesday Thursday and Saturday by tbe Novosti Publishing Company In the Croatian Languago Ideal svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Telephone: ADelaide 1642 ADRESA NOVOSTI 206 Adekride Street West Toronto 1 Ontario fteg&ter&đ in the Regfetrv Office for the City o{ Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP Novi zakon i njegove pogodnosti] za radnike Novi federalni zakon o obavezatnora kolektivnom prego varanju je obzirom na radnike jedan od najboljih ' koj su do sada postojali u zemlji To potvrdjuju i a: rtskr unijski vodje koji na osnovu dugogodišnjeg isku Avi ju da su poslodavci baš radi ne postojanja takvog zakona uvjek od bijali priznati radnička prava Prave radničke unije poslodav ci su uvjek nastojali suzbijati omalovaživati i radnicima natu ravati svoje kompanijske unije Protiv aktivnih unijskih radni ka vršila se neprestana diskriminacija i činila se nepravda ru poslu Njima se prijetilo i njih se otpuštalo sa posla Na hilja de radnika je uslijed takve samovolje poslodavaca otpušteno sa posla moralo napustiti skupa sa svojim familijama mjesio i bivalo proganjano u potrazi za radom negdje drugdje gdje još "nisu" toliko poznati kao prvaci i organizatori radničkog pokreta Toj samovolji poslodavaca ovim zakonom je učinjen kraj u koliko isti bude poštivan Izgleda da je vlada premijera Kinga ipak raspravljala os-novu tog zakona sa radničkim predstavnicima još prije nego je u ooijavijen to je vrio ponvaino i aemo£ra£i aro se us-poredi rad Kingove vlade u prošlosti Nekada se nije htjelo ni čuti o onome što radnici traže Njihovo mišljenje o njihovim problemima bilo je od drugorazredne važnosti za vladajuće krugove Danas je i u tom pravcu učinjen korak napred A učinjen je pak za to što je zanatsko unijski pokret u zemlji za-hvatio tolikog maha da je i Kingova vlada prisiljena računati na njegovu jakost Hodnici su već odavna tražili takav zakon Oni su ga od federalne vlade tražili radili organizirali se i strpljivo čekali neželeći narušavati potreba nacije u ratu Prema radnicima se po prvi puta u ovom ratu postupilo onako kako to traže interesi nacionalnog jedinstva Prema tome može se vjerovati i očekivati da će to još vise pojačati nacionalno jedinstvo u provodjenju današnjeg rata Novi zakon uslijed svih svojih nedostataka on ipak obu hvaća veliri dio onoga što su radnici tražili kroz dugi niz go-dina On odstranjuje najozbiljnije uzroke trvenja i nepoželjnih štrajkova u današnjim vremenima On jača zanatsko-unijsk- i pokret a jačanje zanatsko unijskog pokreta može samo poja-čati ratne napore zemlje u svakom pravcu Novi zakon od straniti će dakle jedan od najozbiljnijih uzroka klasnih sukoba koji su ozbiljno prijetili zastoju ratne proizvodnje On pruža radnicima mogućnost da se sustežu od postavljanja zahtjeve koji ne predstavljaju potrebe nacije u vrijeme rata Na osnovu postojeće konstitucije provincijalne vlade ima ju pravo riješavati i nadopunjavati federalne zakonske formu-le Po zakonu War Measure akta federalna vlada ima pravo rukovoditi sa svim problemima u ratnoj industriji i to je ona sada učinila u novom zakonu koji se općenito govoreći od-nosi na svu kanadsku ratnu industriju Pa da bi taj zakon bio izrasitiji na provincijalnim vladama je da ga na esnovu po-stojeće konstitucije primjene na svu industriju ne samo ratnu na sve radnike ne samo one uposlene u ratnoj industriji Sto-ji dakle na samim provincijalnim vladama da to učine Za to imaju prema British North American Act pravo Federalna vlada je u tom pravcu išla samo do onih granica koje njoj taj akt označuje tu stala i sva druga pitanja ostavila provinci-jalnim vladama da riješavaju prema svojem nahodjenju Nedavna izjava provincijalne vlade u Ontario da će se taj zakon proširiti na svu industriju ne samo ratnu je za poz-draviti Vlade drugih provincija su takodjer počele razmišljati 0 proširenju tog zakona I druge su obećale dok u nekoj ime se predlog već nalazi na rijesavanju njihovih parlamenata Dobro je to Možda će biti proširen taj zakon u pojedinim provincijama a možda i neće To će u glavnom ovisiti o jako-sti radničkog pokreta i njihovih unija u odnosnoj provinciji Veće i jače radničke unije u stanju su prisiliti pojedine provin djalne vlade da taj zakon nadopune onako kako će to odgo varati najboljim interesima radnika u njihovoj provinciji Od posebnog je značaja što će provincija Ouebec poduzeti u rezi sa ovim federalnim zakonom Tek je usvojen i već je u toj provinciji izazvao nezadovoljstvo medju krupnim industri-jalistim- a Poznato je da poslodavci u toj provinciji imaju na raspolaganje najjeftiniju radnu snagu u zemlji Oni žele i da-lje nesmetano nametati svoju volju radnicima kako to njima najbolje pogoduje Obavezatno kolektivno pregovaranje na-ravno dirnuti će se njihovih masnih profita i radi toga su ne-zadovoljni Montreal Star piše da federalnom zakonu o kolek-tivnom pregovaranju "manjkaju oštri zubi" "Pravo na štrajk peelijo pregovora još uvjek olaje u snazi" — piše ta novino 1 onda nastavlja "to je po naSem mišljenju smrtna pogreška keja čini zakon uzaludnim" 8to zakon zapravo propisuje je da je kolektivno pregova-ranje obavesatno i da se ne smije Slrajkovatl ili obustaviti po-sao dok su pregovori u toku U mnogim slučajevima do spo-razuma će doći ako poslodavci popuste u svojoj tvrdokornosti i ako se od strane vlasti poduzmu pravilne mjere za nagodbu Novi zakon ne brani ŠHrajke vonje ako do sporazuma nije doš-lo i ako su svi drugi kanali za sporazum iscrpljeni I baš u to-me Montreal Star smatra taj zakon bez "oštrih zubi" Na kraju radnici su dobili sa tim zakonom Oni su dobili pravo na kolektivno pregovaranje i organiziranje u unije svoq ubora bez prijetnje da će radi toga biti diskriminirani To pravo i ako još nije potpuno treba potpuno iskoristiti i time doprinjeti koristi sebi i ratnim naporima zemlje Konačno lupanje u unije i vodjenje borbe za svoja pra va najveća je garancija da će biti zakon poitivan i proSren onako kako to interesi radnika traže MH a-- sr 1tmWF - - - — _ rjCll mJtlA n-- — --i viv 1I5 - _ % f sf Jedna oO slavenskih jedinica pri ( rvenoj Armiji koja spominje u je i oaj poljski bataljun koji je sada na putu za o RATNA MAŠINA UNIŠTAVA I PUCA (Hrzojatno Novostima od U A Davies-a- ) Moskva — Prigodom 26-st- e ob-ljetnice Crvene Armije general Aleksandar Gundorov koji se na-lazi u Crvenoj Armiji od samog njezinog osnutka i koji je vrlo do-bro poznat po njegovim aktivnosti-ma u Sve-sl- a venskom Odboru čiji je on predsjednik poslao je ka-nadskom narodu slijedeću poruku: "Dvadesetišesta godišnjica Crve-no Armije našla je njezine nepo-bjedive sile u naglom pokretu pre-ma zapadu goneći njemačke inva-zor- e iz sovjetske zemlje llrutalm neprijatelj bacan je iz jedne pozi cije za drugom Njegova ratna mašina se uništava i puca Njego-va ljudska razbija se na sitne komadiće Ali on je još uv-jek jak Za svaku stopu zemlje uporno se odupire ali njegovi dam svejedno su odbrojeni Crvena Ar-mija i sovjetski narodi odlučili su da neprijatelju ne daju odmora sve dok se fašističke zvijeri pot-puno ne unište Crvena Armija nije sama u bor-bi na sovjetsko-njemačko- m fron-tu U njezinim redovima bore se odredi bratskih slavenskih naroda Uništavanjem njemačkih fašisti-čkih bandita na sovjetskom zem-ljištu borci drugih bratskih slaven-skih naroda ubrzavaju čas oslobo-djenj- a njihovog vlastitog naroda od fašističkog jarma Generali oficiri i vojnici ovih odreda imaju isto mišljenje i ie-Ij- e kao i borci Crvene Armije Oni hoće uništiti neprijatelja i oslobo-diti svoje zemlje Patrioti i protu-fajis- tl znaju vrlo dobro da se os-lobodje- nje ispod Hitlerovog faši-stičkog jarma mole postići samo potpunim porazom njemačke rat ne mašine i uništenjem njezine bandističke armije Oni znaju da se na sovjetsko-njemačko- m fron-tu gdje je usredotočena najveća snaga Hitlerave armije riješava sudbina rata i prema tome sudbi-na cijelog civiliziranog svijeta Kao slobodoljubeći narodi Sla-ven] su nadahnuti borbenim aktiv-nostima i pobjedama Crvene Ar-mije Oni su ponosni što se njiho-bov- i borci nalaze u redovima Crve-ne Armije u borbi protiv zajedni-čkog neprijatelja Slavenski odredi već bore protiv njemačkih fašističkih bar-bara Sovjetska vlada ih je opre-mila sa svim modernim oruijem — tankovima topovima aeropla-nima minama automatskim puš-kama i drugim potrebnim oruijem Kame ur rame sa Crvenom Armi-jom bori se čehoslovBĆka brigada Ona te je junački pokazala u čiš-ćenju neprijatelja is Kijeva i Be-laja Cerkva Njezini borci stupa-ju prema čehoslovaćkim granica-ma koje se nalaze samo 300 milji daleko Pored njih bore se poljski korpusi pod komandom generala Berlingera Dvije poljske divizije Tadeus Kosciuszko i Dombrovakv postale su strah i trepet neprija-telju Sada se spremaju preci po-ljaku granicu za otdobodjenje svo-je domovine Izvježbano je još hi-ljade novih poljskih boraca Za borbu je već pripremna i jugl-tenk- a jedinica pod komandom Marka Mesića Ta jedinica se nas-toji od T rvata Srba i Slovenac koji ku prebjegli od Nijemaca ili su se pridružili Crvenoj Armiji iz njemačkih odreda u koje ih je ne- - K snaga f rs "NOVOSTI" Subota i marča 1944 u Br SS TP A V VMIliBcA sdSŠrST--r r v-r-v _jLt t --v- vw — -b-- iti-rrCl-ca Mer- % 44 - - se llanku Gundnrnta front General Gundorov slavenskim je-dinicama pri Crvenoj Armiji HITLEROVA SE se prijatelj silom unovačio Crvena Armija veliki sovjetski narodi slavenske jedinice svi Sla-veni i svi pregaženi narodi Euroj)e provode borbu za brzu pobjedu nad neprijateljem Junačke borbe Kanadijanaca i drugih savezničkih sila u Italiji pa onda masovni zračni napadi na njemačku i drugu ratnu nacističku industriju gdje i kanadski avijatičari uzimaju učeš-ća — sve je to oduševljeno poz više ne govorimo Umje-sto nas govore naše kugle Piše: UIJA EIIKEMSUUG Moskva — Ovaj dogodjaj odi-grao se na 13 januara 1944 Cr-vena Armija je ušla u selo Yam-skovits- kv u KingLsepp okrugu Vojnik je došao svojoj kući Ivan Seldvajev nije hodao nego trčao željan vidjeti svoju obitelj I doista našao je sve: sedam-naest godišnja Olga Seldvajeva bi-la je mrtva na trgu sela Nijemci su ju silovali i poslije umorili Vi-dio je svoju 58 godišnju staricu Tamaru Seldvajevu 17 godišnjeg Pavla i dvo-godišn- ju Tatjanu — svi mrtvi uz Olgu Na 29 januara njemačka SS di-vizija je bila prisiljena napustiti selo Yamkovitsky Stanovnici su se posakrivali Nijemci mi ih našli i da bi se zabavljali snjima prije odlaska silovali su sve djevojke i mlade žene Tada su ubili G5 godišnju Mari-ju Julijevu i njezinu četlrl-godiš-n- ju unuku Tamaru 80 godina sta-ru Jekaterinu Semljajevu i dvo- - ' Mi da pod djecu streknuti i je svojoj I u Argentina Noi udar fašističke u Ar-gentini još je više odokrio oštru krizu u reakcionarnoj vladi pred-sjednika Hamireza Grupa pro-fa-iističk- ih oficira koja je i izvela udar juna je i rukovodila takodjer i ovim udarom vanjskih poslova Gilbert je iz protesta da Javlja se da su oficiri odmah poslije toga preuzeli vanjskih poslova sa ci-ljem da spriječe objavu rata oso-vini udar u išta drugo značiti on na prvom mjestu znači da su pro-fasis- ti čvr-sto ugrabili vlast u zemlji i da se politike prema suradnji Ujedinjenim ne može očekivati Ali to još takodjer znači i to da su fašistički režim i oni koji ga pomažu zahvaćeni još dubljom krizom i nestabilnošću Prekid odnosa osovinom bio je vise manje korak kako bi se olakšao pritisak u zem-lji i izvan Pod ovom mas-kom fašistički oficiri koji kontro-liraju vladu Ramireza se nadaju držati na vlasti i provoditi njihovu pro-osovins- ku politiku i teror u zemlji Ali kidanje odnosa sa osovinom imalo je jskog učinka na dmo-krafek- e antifašističke sile u Ar dravljano po narodima Sovjetskog Saveza Ali brza pobjeda izvojeva-t- i će se samo onda kada će se pre-ma Crvenoj Armiji koja probija sa istoka približavati savezničke sile sa zapada koje željno očekuje na zapovjed za napad na neprijatelja Najslavniji dani doći će onda kada će si Crvenoarmejci stisnuti des-nice sa kanadskim i drugim armi-jama Ujedinjenih Nacija na oslo-bodjeno- m teritoriju Europe" Mi komandi javili da su izvršili zada-ću — selo Yamskovitsky se može napustiti Otišli su na isti način kako su i došli Počeli su sa že-na i djece i završili su tako Oni se nisu promijenili ali smo se promijenili mi U početku mi smo bili zapanje-ni Kasnije smo postali ogorčeni Sada jednostavno ćutimo Naučili smo se ćutati jer nemamo dovolj-no rijeci da izrazimo naše osjeća-je Naše riječi su puSćana zrna Znamo da ćemo brzo očistiti našu zemlju od krvnika Ali savjest traži nešto drugo Mi shvaćamo sve i ćutamo Zna-mo kako je mlada Tanja plakala prije njezine smrti Znamo kako su žestoko stara Semljajeva i dru-ge starice u njemačke zlo-čince Mi znamo zašto nas zemlja Yamskovitskog Vitebska i Voljnje poziva Mi znamo i ništa ne govo-rimo godišnu Tanju Trofimovu znamo će nali dani Umorili su starce i Posli-- 1 mislima kucanjem srca toga sturm-tmpe- ri su doći skoroj bttducnoeU klike upravljala prošlog pripre-mala Ministar ostavku min-istarstvo Ako mole novi Argentini promjena sa Nacijama sa formalnosti zemlje "neutralnu" umorstvima gledale gentini koje predvodi Nacionalni Ujedinjeni Odbor Pod pritiskom tih sila i pod općim pritiskom američke solidarnosti pukotina u vladajućim krugovima i u vojnoj komandi se još više proširila Ge neral Kavvson vojni vodja udara prošlog juna je sada prekinuo od-nose sa oficirima i Karoiresom i dao ostavku na svojoj dužnosti Rawson i Gilbert su bili svjesni da samo prekid sa osovinom neće spasiti situaciju u zemlji Sve ovo pokazuje da Hiller i njegovi prijatelji nemaju namjere napustiti svoje pozicije bez borbe do samog kraja Oni će se i dalje boriti kako bi Argentina osta'a njihova basa na zapadnoj hemis-feri za sirenje propagande i raz-dora Oni će se za Argentinu boriti isto tako kao što se bore za odr-žanje Italije sa spas Francovog režima u spaniji sa držanje Fin-ske u ratu na strani Njemačke i drugih kolebljivih satelita Grad Buenos Aire je glavna baza u juž-noj Americi sa fašističke urote i nacisti će se svim silama odupira-t- i da si tu bazu drže dok se držati bude mogla Ali demokratske i protu-fašisti-č- ke sile u Argentini postaju sve ogorčenije i jače a berbi protiv reakcionarnog režima i politike predsjednika Ramireza Samo te Kako je došlo do drugog svjetskog rata WVlH'WWWiNi'V%Wt AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN OD LOKARNA DO MINHENA (1925 do 1938 god) (Nastavak sedmi) Tako se u Europi postavljao "Mir" pod čijom lažnom maskom je išla sve jača priprema za novi rat Samo sovjetska vlada jasno je vidila opasnost politike igranja sa agresorima koja se provodi pod vidom "umirivanja Europe" Niz paktova o nenapadanju zaključe-nih po Sovjetskom Savezu sa Po-Ijsko- iu Litvu n Latvijom Estoni jom Aiganisianom Konvencija o odredjivanju agresora potpisana po vladi Sovjetskog Saveza sa nje-govim pograničnim zemljama ne isključujući mogućnost takvog pa-kta za Rumunjsku a takodjer i ćehoslovačku i Jugoslaviju sve je to bio istinski izraz napora Sov jetskog Saveza za zaštitu mira protiv podpaljivača rata U tom planu predvidjena je i suradnja sovjetske i francuske di-plomacije Osjećajući slabljenje svojih veza sa Malom Antantom i Poljskom i nalazeći se licem u lice sa takvim susjedima kao što je Hitierova Njemačka i Musaolinije-v- a Italija Francuska naravski tražila je novi oslonac Tako je došlo do francusko-sovjetsko- g projekta istočno-europsko- g pakta o uzajamnoj pomoći Njemačka se odrekla uzeti učešća u tom ugo-voru Poljski ministar pukovnik Deck postao je služnički za svo-jim njemačkim zaštitnikom Dr-žavama koje su zainteresirane za mir ostalo je da razmisle o bolje organiziranoj suradnji sa Sovjet-skim Savezom Na 15 septembra 1934 godine došao je predlog Sov-jetskom Savezu od 34 države da pristupi za člana Lige Naroda Do-bivši pristanak 18 septembra 1931 godine opća skupština Lige Naro-da donijela je odluku o primanju Sovjetskog Saveza za člana Ubjedjenim provodjačem politi ke zbližavanja sa Sovjetskim Sa-ezo- m u cilju zaustavljanja agre-sora i organizacije sistema kolek-tivne sigurnosti bio je tada ostar-jeli ministar vanjskih poslova Francuske Louis Uarthou Potpa-ljivači rata odlučili su uništiti tog iskrenog francuskog patriota Zlo-činačko ubojstvo francuskog mini-stra u Marselju bilo je akt terora uperenog protiv zaštitnika medju-narodno- g mira Nasljednik Iiar-tho- u Lava! ide putem izravnog sporazuma sa Hitlerom i Musso- - Iinijem IJimski sporazumi zaklju-čeni u januaru 1925 godine davali su Mussoliniju povoljne strateške pozicije na afrikanskoj obali pfo-- ! tlv Dab-LI-Mandebsk- og tijesnaca davao je gomilu dionica francuske željezničke pruge Djibuti-Adi- s Abada i Sto je važnije od svega toga slobodu akcija protiv Abetrt- - nije Nakon povratka Lavala u Pariz otvorenim razgovorima davali su mu pitanja: zašto je naoštrio Mus- - solinija za napad na Abosiniju? Namigujući i osmjehujući se svo-jim škrbavim ustima "trgovac smokava" i "ciganin" kako su na-zivali Lavala njegovi zemljaci iz-brbljao je svoje "diplomatske pla-nove": Italija je prenapučeno Njezine vlastite zalihe su male Ona se stara da lzadje iz svoje ti-jesne čizme Ona želi dobiti nove zemlje tržišta i vrela sirovina Hi-ta bi poteškoća za Europu ako Li se talijansko prodiranje obalilo na DaJkan u dunavske oblasti ili na Dliski Istok To bi dovelo do općeg europskog rata Zašto ne skrenuti to u stranu i zssto ne "kanalizira-ti" tu nemirnoću talijanske stihi-je? Neka se ona okrene na afri-kans- ke pustinje Tada će Francu-ska sa svojim prijateljima i savez-nicima i sva Europa spavati mir-no Jedra što je Lava I otišao iz Ri-ma a fašistički Veliki Savjet ob-javljuje da u slučaju mogućih za-pletaja vlada će poduzeti itreb-n- e vojne mjere Devet mjeseci ka-snije u oktobru 1936 godine tali-janska vojska je upala u Abesini-j- u Osim Dalekog Istoka još je jed-no ratno iariate zaplamtilo na pu-tevi ma iz Europe u Afriku i Aziju Tu politiku sporazuma i ustupa-ka provodio je Lava! i u odnosu prema Ilitlerovoj Njemačkoj U sile uz aktivnu pomoć demokrat-skih sila is vana te ekonomskim i političkim pritiskom anglo-amo-rić- ke vlade režim Argentine će biti istjeran is svog položaja i otvoriti put novom narodnom demokrat-skom režimu koji će korjenito iz-njen-iti svoju vanjsku i unutarnju Hitiku času plebiscita koji je nješavao sudbinu Saarske oblasti 13 janua-ra 1935 godine Laval je oUoreno odstupio od zaštite nacionalnih in-teresa Francuske Fašističkoj zv-jerki bio je bačen mastan zalogaj Razbojnička diplomacija lhtlora pohitala je da još više iskoristi zgodnu situaciju Na 10 mana 1936 godine Njemačka se otvore-no odkazuje od ispunjavanja uv-jeta koji su bili predvidjeni voj-nim odredbama versaljskog ugo-or- a Ona uvodi opću ojnu obave-zu pučanstva broj njemačke voj-ske u mirno doba ona odredjuje sa 12 korpusa 36 divizija Njemački agresor počeo je osjećati sebe go-spodarom situacije On je otvore no izazivao države pobjediteljice Javno mišljenje u Francuskoj bilo je uznemireno Ono je upor-no tražilo od Lavala da se što br-že zaključi francusko-sovjets- ki pakt o uzajamnoj pomoći Na 2 maja 1936 godine pod pritiskom javnog mišljenja koje je bilo up-lašeno jačanjem njemačke fašisti-čke agresivnosti Laval je potpi sao taj ugovor Dva tjedna nakon toga 1G maja potpisan je i sovjet- - sko-čehoslova- čki ugovor o uzajam noj pomoći U krugovima koji su bili blizu francuskom ministru vanjskih poslova govorilo se da je Laval prije toga dobio prista-nak Ilitlera za plesanje "valsa" sa Sovjetskim Savezom Laval se od-lučio da ide u Moskvu A i prije svog odlaska on je uvjerio njema čkog poslanika u Parizu Velčeka da potpisivanje francusko-sovjetsko- g ugovora ne isključuje najti-- jesnije francusko-njemačk- e surad nje Još više: U svako doba može se žrtvovati taj ugovor ako bude to potrebno za potpuni i konačni sporazum francuske sa Njema-čkom Takva umirujuća objašnje-nja po naredbi Lavala data su llitleru po francuskom poslaniku u Berlinu Francusa — Ponse Kad se je vraćao iz Moskve u Waršavi je Laval uvjeravao pu-kovnika liecka da Francuska za-ključujući pakt sa Sovjetskim Sa-vezom time ne računa ozbiljno da dobije pomoć od Sovjetskog Save-za ili da bi samo pomagala boljše-vicima u slučaju napada na njih po kakvom bilo agresoru Francusko-so-vjetski pakt od 2 maja 1935 godine bio je za Lavala eamo sred-stvo da dobije podržku demokrat-skih masa francuskog pučanstva i da predusretne mogućnost zbliža-vanja izmedju Sovjetskog Save i Njemačka Očito takvim istim razlozima umirivao je Laval i svoje engleske prijatelje koji su se bili uznemiri-li približavanjem Sovjetskog Sa-veza sa Francuskom Još 2G aprila 192G godine engleski poslanik u Parizu Clark saopćio je Laval u da se engleska vlada boji da nebi Francuska sa Sovjetskim Savezom potpisala sporazum koji bi ju mo-gao uvući u rat protiv Njemačko Kao i francuski reakcioneri isto-mišljenici Chamberlalna nisu c htjeli svadjati sa Hitlerovom Nje-mačkom: jer ona je trebala služiti stalnom oštricom protiv velikodr-žavn- e Francuske jo važnije je bilo to što se je ona prihvaćala da se obračuna sa komunizmom Pored svega toga ne gledajući na umirujuće izjave Lavala zak ljučivanje francusko - sovjetskog ugovora uzajamne pomoći izazva-lo je zaprepaštenje kod reakcio-narnih krugova engleskog javnog mišljenja Podizala se je vika da se u Europi jača "boljševički uti-ca- j" Od vlade se je tražilo što skorije pregovore sa Njemačkom U London je došao von Itibben-tro- p On je bio dočekan sa neobič-nom radošću Na 18 juna 1935 godine bio je potpisan englesko-njemač- ki pomorski sporazum Su-protno uvjetima versaljskog ugo-vora taj sporazum je uzakomo stvaranje njemačke ratne morna-rice skoro jednake francuskoj U isto vrijeme Nijemcima se dalo pravo da prave podmornice sa op-ćom tonažom do 45 procenata pod-mornice Velike Britanije Tako je odstupao gospodar mora pod pritiskom njemačke agresije Na-cionalni interesi Velike Britanije prinosili su se na žrtvu uskim klasnim računima reakcionarnih grupa koje su vidjele u Hitlero-vo- j Njemačkoj svog saveznika a borbu protiv Sovjetskog Saveza Britanski lav umiljavao se pred njemačkim fašističkim vukom U to vrijeme talijanski šakal raču- - pavao je svoj plijen u Abesiniji (NaMatit će se)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 04, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-03-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000027 |
Description
Title | 000110 |
OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Publkhed every Tuesday Thursday and Saturday by tbe Novosti Publishing Company In the Croatian Languago Ideal svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Telephone: ADelaide 1642 ADRESA NOVOSTI 206 Adekride Street West Toronto 1 Ontario fteg&ter&đ in the Regfetrv Office for the City o{ Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP Novi zakon i njegove pogodnosti] za radnike Novi federalni zakon o obavezatnora kolektivnom prego varanju je obzirom na radnike jedan od najboljih ' koj su do sada postojali u zemlji To potvrdjuju i a: rtskr unijski vodje koji na osnovu dugogodišnjeg isku Avi ju da su poslodavci baš radi ne postojanja takvog zakona uvjek od bijali priznati radnička prava Prave radničke unije poslodav ci su uvjek nastojali suzbijati omalovaživati i radnicima natu ravati svoje kompanijske unije Protiv aktivnih unijskih radni ka vršila se neprestana diskriminacija i činila se nepravda ru poslu Njima se prijetilo i njih se otpuštalo sa posla Na hilja de radnika je uslijed takve samovolje poslodavaca otpušteno sa posla moralo napustiti skupa sa svojim familijama mjesio i bivalo proganjano u potrazi za radom negdje drugdje gdje još "nisu" toliko poznati kao prvaci i organizatori radničkog pokreta Toj samovolji poslodavaca ovim zakonom je učinjen kraj u koliko isti bude poštivan Izgleda da je vlada premijera Kinga ipak raspravljala os-novu tog zakona sa radničkim predstavnicima još prije nego je u ooijavijen to je vrio ponvaino i aemo£ra£i aro se us-poredi rad Kingove vlade u prošlosti Nekada se nije htjelo ni čuti o onome što radnici traže Njihovo mišljenje o njihovim problemima bilo je od drugorazredne važnosti za vladajuće krugove Danas je i u tom pravcu učinjen korak napred A učinjen je pak za to što je zanatsko unijski pokret u zemlji za-hvatio tolikog maha da je i Kingova vlada prisiljena računati na njegovu jakost Hodnici su već odavna tražili takav zakon Oni su ga od federalne vlade tražili radili organizirali se i strpljivo čekali neželeći narušavati potreba nacije u ratu Prema radnicima se po prvi puta u ovom ratu postupilo onako kako to traže interesi nacionalnog jedinstva Prema tome može se vjerovati i očekivati da će to još vise pojačati nacionalno jedinstvo u provodjenju današnjeg rata Novi zakon uslijed svih svojih nedostataka on ipak obu hvaća veliri dio onoga što su radnici tražili kroz dugi niz go-dina On odstranjuje najozbiljnije uzroke trvenja i nepoželjnih štrajkova u današnjim vremenima On jača zanatsko-unijsk- i pokret a jačanje zanatsko unijskog pokreta može samo poja-čati ratne napore zemlje u svakom pravcu Novi zakon od straniti će dakle jedan od najozbiljnijih uzroka klasnih sukoba koji su ozbiljno prijetili zastoju ratne proizvodnje On pruža radnicima mogućnost da se sustežu od postavljanja zahtjeve koji ne predstavljaju potrebe nacije u vrijeme rata Na osnovu postojeće konstitucije provincijalne vlade ima ju pravo riješavati i nadopunjavati federalne zakonske formu-le Po zakonu War Measure akta federalna vlada ima pravo rukovoditi sa svim problemima u ratnoj industriji i to je ona sada učinila u novom zakonu koji se općenito govoreći od-nosi na svu kanadsku ratnu industriju Pa da bi taj zakon bio izrasitiji na provincijalnim vladama je da ga na esnovu po-stojeće konstitucije primjene na svu industriju ne samo ratnu na sve radnike ne samo one uposlene u ratnoj industriji Sto-ji dakle na samim provincijalnim vladama da to učine Za to imaju prema British North American Act pravo Federalna vlada je u tom pravcu išla samo do onih granica koje njoj taj akt označuje tu stala i sva druga pitanja ostavila provinci-jalnim vladama da riješavaju prema svojem nahodjenju Nedavna izjava provincijalne vlade u Ontario da će se taj zakon proširiti na svu industriju ne samo ratnu je za poz-draviti Vlade drugih provincija su takodjer počele razmišljati 0 proširenju tog zakona I druge su obećale dok u nekoj ime se predlog već nalazi na rijesavanju njihovih parlamenata Dobro je to Možda će biti proširen taj zakon u pojedinim provincijama a možda i neće To će u glavnom ovisiti o jako-sti radničkog pokreta i njihovih unija u odnosnoj provinciji Veće i jače radničke unije u stanju su prisiliti pojedine provin djalne vlade da taj zakon nadopune onako kako će to odgo varati najboljim interesima radnika u njihovoj provinciji Od posebnog je značaja što će provincija Ouebec poduzeti u rezi sa ovim federalnim zakonom Tek je usvojen i već je u toj provinciji izazvao nezadovoljstvo medju krupnim industri-jalistim- a Poznato je da poslodavci u toj provinciji imaju na raspolaganje najjeftiniju radnu snagu u zemlji Oni žele i da-lje nesmetano nametati svoju volju radnicima kako to njima najbolje pogoduje Obavezatno kolektivno pregovaranje na-ravno dirnuti će se njihovih masnih profita i radi toga su ne-zadovoljni Montreal Star piše da federalnom zakonu o kolek-tivnom pregovaranju "manjkaju oštri zubi" "Pravo na štrajk peelijo pregovora još uvjek olaje u snazi" — piše ta novino 1 onda nastavlja "to je po naSem mišljenju smrtna pogreška keja čini zakon uzaludnim" 8to zakon zapravo propisuje je da je kolektivno pregova-ranje obavesatno i da se ne smije Slrajkovatl ili obustaviti po-sao dok su pregovori u toku U mnogim slučajevima do spo-razuma će doći ako poslodavci popuste u svojoj tvrdokornosti i ako se od strane vlasti poduzmu pravilne mjere za nagodbu Novi zakon ne brani ŠHrajke vonje ako do sporazuma nije doš-lo i ako su svi drugi kanali za sporazum iscrpljeni I baš u to-me Montreal Star smatra taj zakon bez "oštrih zubi" Na kraju radnici su dobili sa tim zakonom Oni su dobili pravo na kolektivno pregovaranje i organiziranje u unije svoq ubora bez prijetnje da će radi toga biti diskriminirani To pravo i ako još nije potpuno treba potpuno iskoristiti i time doprinjeti koristi sebi i ratnim naporima zemlje Konačno lupanje u unije i vodjenje borbe za svoja pra va najveća je garancija da će biti zakon poitivan i proSren onako kako to interesi radnika traže MH a-- sr 1tmWF - - - — _ rjCll mJtlA n-- — --i viv 1I5 - _ % f sf Jedna oO slavenskih jedinica pri ( rvenoj Armiji koja spominje u je i oaj poljski bataljun koji je sada na putu za o RATNA MAŠINA UNIŠTAVA I PUCA (Hrzojatno Novostima od U A Davies-a- ) Moskva — Prigodom 26-st- e ob-ljetnice Crvene Armije general Aleksandar Gundorov koji se na-lazi u Crvenoj Armiji od samog njezinog osnutka i koji je vrlo do-bro poznat po njegovim aktivnosti-ma u Sve-sl- a venskom Odboru čiji je on predsjednik poslao je ka-nadskom narodu slijedeću poruku: "Dvadesetišesta godišnjica Crve-no Armije našla je njezine nepo-bjedive sile u naglom pokretu pre-ma zapadu goneći njemačke inva-zor- e iz sovjetske zemlje llrutalm neprijatelj bacan je iz jedne pozi cije za drugom Njegova ratna mašina se uništava i puca Njego-va ljudska razbija se na sitne komadiće Ali on je još uv-jek jak Za svaku stopu zemlje uporno se odupire ali njegovi dam svejedno su odbrojeni Crvena Ar-mija i sovjetski narodi odlučili su da neprijatelju ne daju odmora sve dok se fašističke zvijeri pot-puno ne unište Crvena Armija nije sama u bor-bi na sovjetsko-njemačko- m fron-tu U njezinim redovima bore se odredi bratskih slavenskih naroda Uništavanjem njemačkih fašisti-čkih bandita na sovjetskom zem-ljištu borci drugih bratskih slaven-skih naroda ubrzavaju čas oslobo-djenj- a njihovog vlastitog naroda od fašističkog jarma Generali oficiri i vojnici ovih odreda imaju isto mišljenje i ie-Ij- e kao i borci Crvene Armije Oni hoće uništiti neprijatelja i oslobo-diti svoje zemlje Patrioti i protu-fajis- tl znaju vrlo dobro da se os-lobodje- nje ispod Hitlerovog faši-stičkog jarma mole postići samo potpunim porazom njemačke rat ne mašine i uništenjem njezine bandističke armije Oni znaju da se na sovjetsko-njemačko- m fron-tu gdje je usredotočena najveća snaga Hitlerave armije riješava sudbina rata i prema tome sudbi-na cijelog civiliziranog svijeta Kao slobodoljubeći narodi Sla-ven] su nadahnuti borbenim aktiv-nostima i pobjedama Crvene Ar-mije Oni su ponosni što se njiho-bov- i borci nalaze u redovima Crve-ne Armije u borbi protiv zajedni-čkog neprijatelja Slavenski odredi već bore protiv njemačkih fašističkih bar-bara Sovjetska vlada ih je opre-mila sa svim modernim oruijem — tankovima topovima aeropla-nima minama automatskim puš-kama i drugim potrebnim oruijem Kame ur rame sa Crvenom Armi-jom bori se čehoslovBĆka brigada Ona te je junački pokazala u čiš-ćenju neprijatelja is Kijeva i Be-laja Cerkva Njezini borci stupa-ju prema čehoslovaćkim granica-ma koje se nalaze samo 300 milji daleko Pored njih bore se poljski korpusi pod komandom generala Berlingera Dvije poljske divizije Tadeus Kosciuszko i Dombrovakv postale su strah i trepet neprija-telju Sada se spremaju preci po-ljaku granicu za otdobodjenje svo-je domovine Izvježbano je još hi-ljade novih poljskih boraca Za borbu je već pripremna i jugl-tenk- a jedinica pod komandom Marka Mesića Ta jedinica se nas-toji od T rvata Srba i Slovenac koji ku prebjegli od Nijemaca ili su se pridružili Crvenoj Armiji iz njemačkih odreda u koje ih je ne- - K snaga f rs "NOVOSTI" Subota i marča 1944 u Br SS TP A V VMIliBcA sdSŠrST--r r v-r-v _jLt t --v- vw — -b-- iti-rrCl-ca Mer- % 44 - - se llanku Gundnrnta front General Gundorov slavenskim je-dinicama pri Crvenoj Armiji HITLEROVA SE se prijatelj silom unovačio Crvena Armija veliki sovjetski narodi slavenske jedinice svi Sla-veni i svi pregaženi narodi Euroj)e provode borbu za brzu pobjedu nad neprijateljem Junačke borbe Kanadijanaca i drugih savezničkih sila u Italiji pa onda masovni zračni napadi na njemačku i drugu ratnu nacističku industriju gdje i kanadski avijatičari uzimaju učeš-ća — sve je to oduševljeno poz više ne govorimo Umje-sto nas govore naše kugle Piše: UIJA EIIKEMSUUG Moskva — Ovaj dogodjaj odi-grao se na 13 januara 1944 Cr-vena Armija je ušla u selo Yam-skovits- kv u KingLsepp okrugu Vojnik je došao svojoj kući Ivan Seldvajev nije hodao nego trčao željan vidjeti svoju obitelj I doista našao je sve: sedam-naest godišnja Olga Seldvajeva bi-la je mrtva na trgu sela Nijemci su ju silovali i poslije umorili Vi-dio je svoju 58 godišnju staricu Tamaru Seldvajevu 17 godišnjeg Pavla i dvo-godišn- ju Tatjanu — svi mrtvi uz Olgu Na 29 januara njemačka SS di-vizija je bila prisiljena napustiti selo Yamkovitsky Stanovnici su se posakrivali Nijemci mi ih našli i da bi se zabavljali snjima prije odlaska silovali su sve djevojke i mlade žene Tada su ubili G5 godišnju Mari-ju Julijevu i njezinu četlrl-godiš-n- ju unuku Tamaru 80 godina sta-ru Jekaterinu Semljajevu i dvo- - ' Mi da pod djecu streknuti i je svojoj I u Argentina Noi udar fašističke u Ar-gentini još je više odokrio oštru krizu u reakcionarnoj vladi pred-sjednika Hamireza Grupa pro-fa-iističk- ih oficira koja je i izvela udar juna je i rukovodila takodjer i ovim udarom vanjskih poslova Gilbert je iz protesta da Javlja se da su oficiri odmah poslije toga preuzeli vanjskih poslova sa ci-ljem da spriječe objavu rata oso-vini udar u išta drugo značiti on na prvom mjestu znači da su pro-fasis- ti čvr-sto ugrabili vlast u zemlji i da se politike prema suradnji Ujedinjenim ne može očekivati Ali to još takodjer znači i to da su fašistički režim i oni koji ga pomažu zahvaćeni još dubljom krizom i nestabilnošću Prekid odnosa osovinom bio je vise manje korak kako bi se olakšao pritisak u zem-lji i izvan Pod ovom mas-kom fašistički oficiri koji kontro-liraju vladu Ramireza se nadaju držati na vlasti i provoditi njihovu pro-osovins- ku politiku i teror u zemlji Ali kidanje odnosa sa osovinom imalo je jskog učinka na dmo-krafek- e antifašističke sile u Ar dravljano po narodima Sovjetskog Saveza Ali brza pobjeda izvojeva-t- i će se samo onda kada će se pre-ma Crvenoj Armiji koja probija sa istoka približavati savezničke sile sa zapada koje željno očekuje na zapovjed za napad na neprijatelja Najslavniji dani doći će onda kada će si Crvenoarmejci stisnuti des-nice sa kanadskim i drugim armi-jama Ujedinjenih Nacija na oslo-bodjeno- m teritoriju Europe" Mi komandi javili da su izvršili zada-ću — selo Yamskovitsky se može napustiti Otišli su na isti način kako su i došli Počeli su sa že-na i djece i završili su tako Oni se nisu promijenili ali smo se promijenili mi U početku mi smo bili zapanje-ni Kasnije smo postali ogorčeni Sada jednostavno ćutimo Naučili smo se ćutati jer nemamo dovolj-no rijeci da izrazimo naše osjeća-je Naše riječi su puSćana zrna Znamo da ćemo brzo očistiti našu zemlju od krvnika Ali savjest traži nešto drugo Mi shvaćamo sve i ćutamo Zna-mo kako je mlada Tanja plakala prije njezine smrti Znamo kako su žestoko stara Semljajeva i dru-ge starice u njemačke zlo-čince Mi znamo zašto nas zemlja Yamskovitskog Vitebska i Voljnje poziva Mi znamo i ništa ne govo-rimo godišnu Tanju Trofimovu znamo će nali dani Umorili su starce i Posli-- 1 mislima kucanjem srca toga sturm-tmpe- ri su doći skoroj bttducnoeU klike upravljala prošlog pripre-mala Ministar ostavku min-istarstvo Ako mole novi Argentini promjena sa Nacijama sa formalnosti zemlje "neutralnu" umorstvima gledale gentini koje predvodi Nacionalni Ujedinjeni Odbor Pod pritiskom tih sila i pod općim pritiskom američke solidarnosti pukotina u vladajućim krugovima i u vojnoj komandi se još više proširila Ge neral Kavvson vojni vodja udara prošlog juna je sada prekinuo od-nose sa oficirima i Karoiresom i dao ostavku na svojoj dužnosti Rawson i Gilbert su bili svjesni da samo prekid sa osovinom neće spasiti situaciju u zemlji Sve ovo pokazuje da Hiller i njegovi prijatelji nemaju namjere napustiti svoje pozicije bez borbe do samog kraja Oni će se i dalje boriti kako bi Argentina osta'a njihova basa na zapadnoj hemis-feri za sirenje propagande i raz-dora Oni će se za Argentinu boriti isto tako kao što se bore za odr-žanje Italije sa spas Francovog režima u spaniji sa držanje Fin-ske u ratu na strani Njemačke i drugih kolebljivih satelita Grad Buenos Aire je glavna baza u juž-noj Americi sa fašističke urote i nacisti će se svim silama odupira-t- i da si tu bazu drže dok se držati bude mogla Ali demokratske i protu-fašisti-č- ke sile u Argentini postaju sve ogorčenije i jače a berbi protiv reakcionarnog režima i politike predsjednika Ramireza Samo te Kako je došlo do drugog svjetskog rata WVlH'WWWiNi'V%Wt AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN OD LOKARNA DO MINHENA (1925 do 1938 god) (Nastavak sedmi) Tako se u Europi postavljao "Mir" pod čijom lažnom maskom je išla sve jača priprema za novi rat Samo sovjetska vlada jasno je vidila opasnost politike igranja sa agresorima koja se provodi pod vidom "umirivanja Europe" Niz paktova o nenapadanju zaključe-nih po Sovjetskom Savezu sa Po-Ijsko- iu Litvu n Latvijom Estoni jom Aiganisianom Konvencija o odredjivanju agresora potpisana po vladi Sovjetskog Saveza sa nje-govim pograničnim zemljama ne isključujući mogućnost takvog pa-kta za Rumunjsku a takodjer i ćehoslovačku i Jugoslaviju sve je to bio istinski izraz napora Sov jetskog Saveza za zaštitu mira protiv podpaljivača rata U tom planu predvidjena je i suradnja sovjetske i francuske di-plomacije Osjećajući slabljenje svojih veza sa Malom Antantom i Poljskom i nalazeći se licem u lice sa takvim susjedima kao što je Hitierova Njemačka i Musaolinije-v- a Italija Francuska naravski tražila je novi oslonac Tako je došlo do francusko-sovjetsko- g projekta istočno-europsko- g pakta o uzajamnoj pomoći Njemačka se odrekla uzeti učešća u tom ugo-voru Poljski ministar pukovnik Deck postao je služnički za svo-jim njemačkim zaštitnikom Dr-žavama koje su zainteresirane za mir ostalo je da razmisle o bolje organiziranoj suradnji sa Sovjet-skim Savezom Na 15 septembra 1934 godine došao je predlog Sov-jetskom Savezu od 34 države da pristupi za člana Lige Naroda Do-bivši pristanak 18 septembra 1931 godine opća skupština Lige Naro-da donijela je odluku o primanju Sovjetskog Saveza za člana Ubjedjenim provodjačem politi ke zbližavanja sa Sovjetskim Sa-ezo- m u cilju zaustavljanja agre-sora i organizacije sistema kolek-tivne sigurnosti bio je tada ostar-jeli ministar vanjskih poslova Francuske Louis Uarthou Potpa-ljivači rata odlučili su uništiti tog iskrenog francuskog patriota Zlo-činačko ubojstvo francuskog mini-stra u Marselju bilo je akt terora uperenog protiv zaštitnika medju-narodno- g mira Nasljednik Iiar-tho- u Lava! ide putem izravnog sporazuma sa Hitlerom i Musso- - Iinijem IJimski sporazumi zaklju-čeni u januaru 1925 godine davali su Mussoliniju povoljne strateške pozicije na afrikanskoj obali pfo-- ! tlv Dab-LI-Mandebsk- og tijesnaca davao je gomilu dionica francuske željezničke pruge Djibuti-Adi- s Abada i Sto je važnije od svega toga slobodu akcija protiv Abetrt- - nije Nakon povratka Lavala u Pariz otvorenim razgovorima davali su mu pitanja: zašto je naoštrio Mus- - solinija za napad na Abosiniju? Namigujući i osmjehujući se svo-jim škrbavim ustima "trgovac smokava" i "ciganin" kako su na-zivali Lavala njegovi zemljaci iz-brbljao je svoje "diplomatske pla-nove": Italija je prenapučeno Njezine vlastite zalihe su male Ona se stara da lzadje iz svoje ti-jesne čizme Ona želi dobiti nove zemlje tržišta i vrela sirovina Hi-ta bi poteškoća za Europu ako Li se talijansko prodiranje obalilo na DaJkan u dunavske oblasti ili na Dliski Istok To bi dovelo do općeg europskog rata Zašto ne skrenuti to u stranu i zssto ne "kanalizira-ti" tu nemirnoću talijanske stihi-je? Neka se ona okrene na afri-kans- ke pustinje Tada će Francu-ska sa svojim prijateljima i savez-nicima i sva Europa spavati mir-no Jedra što je Lava I otišao iz Ri-ma a fašistički Veliki Savjet ob-javljuje da u slučaju mogućih za-pletaja vlada će poduzeti itreb-n- e vojne mjere Devet mjeseci ka-snije u oktobru 1936 godine tali-janska vojska je upala u Abesini-j- u Osim Dalekog Istoka još je jed-no ratno iariate zaplamtilo na pu-tevi ma iz Europe u Afriku i Aziju Tu politiku sporazuma i ustupa-ka provodio je Lava! i u odnosu prema Ilitlerovoj Njemačkoj U sile uz aktivnu pomoć demokrat-skih sila is vana te ekonomskim i političkim pritiskom anglo-amo-rić- ke vlade režim Argentine će biti istjeran is svog položaja i otvoriti put novom narodnom demokrat-skom režimu koji će korjenito iz-njen-iti svoju vanjsku i unutarnju Hitiku času plebiscita koji je nješavao sudbinu Saarske oblasti 13 janua-ra 1935 godine Laval je oUoreno odstupio od zaštite nacionalnih in-teresa Francuske Fašističkoj zv-jerki bio je bačen mastan zalogaj Razbojnička diplomacija lhtlora pohitala je da još više iskoristi zgodnu situaciju Na 10 mana 1936 godine Njemačka se otvore-no odkazuje od ispunjavanja uv-jeta koji su bili predvidjeni voj-nim odredbama versaljskog ugo-or- a Ona uvodi opću ojnu obave-zu pučanstva broj njemačke voj-ske u mirno doba ona odredjuje sa 12 korpusa 36 divizija Njemački agresor počeo je osjećati sebe go-spodarom situacije On je otvore no izazivao države pobjediteljice Javno mišljenje u Francuskoj bilo je uznemireno Ono je upor-no tražilo od Lavala da se što br-že zaključi francusko-sovjets- ki pakt o uzajamnoj pomoći Na 2 maja 1936 godine pod pritiskom javnog mišljenja koje je bilo up-lašeno jačanjem njemačke fašisti-čke agresivnosti Laval je potpi sao taj ugovor Dva tjedna nakon toga 1G maja potpisan je i sovjet- - sko-čehoslova- čki ugovor o uzajam noj pomoći U krugovima koji su bili blizu francuskom ministru vanjskih poslova govorilo se da je Laval prije toga dobio prista-nak Ilitlera za plesanje "valsa" sa Sovjetskim Savezom Laval se od-lučio da ide u Moskvu A i prije svog odlaska on je uvjerio njema čkog poslanika u Parizu Velčeka da potpisivanje francusko-sovjetsko- g ugovora ne isključuje najti-- jesnije francusko-njemačk- e surad nje Još više: U svako doba može se žrtvovati taj ugovor ako bude to potrebno za potpuni i konačni sporazum francuske sa Njema-čkom Takva umirujuća objašnje-nja po naredbi Lavala data su llitleru po francuskom poslaniku u Berlinu Francusa — Ponse Kad se je vraćao iz Moskve u Waršavi je Laval uvjeravao pu-kovnika liecka da Francuska za-ključujući pakt sa Sovjetskim Sa-vezom time ne računa ozbiljno da dobije pomoć od Sovjetskog Save-za ili da bi samo pomagala boljše-vicima u slučaju napada na njih po kakvom bilo agresoru Francusko-so-vjetski pakt od 2 maja 1935 godine bio je za Lavala eamo sred-stvo da dobije podržku demokrat-skih masa francuskog pučanstva i da predusretne mogućnost zbliža-vanja izmedju Sovjetskog Save i Njemačka Očito takvim istim razlozima umirivao je Laval i svoje engleske prijatelje koji su se bili uznemiri-li približavanjem Sovjetskog Sa-veza sa Francuskom Još 2G aprila 192G godine engleski poslanik u Parizu Clark saopćio je Laval u da se engleska vlada boji da nebi Francuska sa Sovjetskim Savezom potpisala sporazum koji bi ju mo-gao uvući u rat protiv Njemačko Kao i francuski reakcioneri isto-mišljenici Chamberlalna nisu c htjeli svadjati sa Hitlerovom Nje-mačkom: jer ona je trebala služiti stalnom oštricom protiv velikodr-žavn- e Francuske jo važnije je bilo to što se je ona prihvaćala da se obračuna sa komunizmom Pored svega toga ne gledajući na umirujuće izjave Lavala zak ljučivanje francusko - sovjetskog ugovora uzajamne pomoći izazva-lo je zaprepaštenje kod reakcio-narnih krugova engleskog javnog mišljenja Podizala se je vika da se u Europi jača "boljševički uti-ca- j" Od vlade se je tražilo što skorije pregovore sa Njemačkom U London je došao von Itibben-tro- p On je bio dočekan sa neobič-nom radošću Na 18 juna 1935 godine bio je potpisan englesko-njemač- ki pomorski sporazum Su-protno uvjetima versaljskog ugo-vora taj sporazum je uzakomo stvaranje njemačke ratne morna-rice skoro jednake francuskoj U isto vrijeme Nijemcima se dalo pravo da prave podmornice sa op-ćom tonažom do 45 procenata pod-mornice Velike Britanije Tako je odstupao gospodar mora pod pritiskom njemačke agresije Na-cionalni interesi Velike Britanije prinosili su se na žrtvu uskim klasnim računima reakcionarnih grupa koje su vidjele u Hitlero-vo- j Njemačkoj svog saveznika a borbu protiv Sovjetskog Saveza Britanski lav umiljavao se pred njemačkim fašističkim vukom U to vrijeme talijanski šakal raču- - pavao je svoj plijen u Abesiniji (NaMatit će se) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000110