Nase Novine, November 23, 1983

              f v 4 V
I %
r;,l, if V. 4 S, ,f '' t '.'."'"mV'-AI"'- ' ' 1
2-- NASE NOVINE, October 19, 1983. Nekoliko rije6i
Drug Stjepan MioSi6, koji je
proveo 45 godina kao urednik naSe
napredne Stampe — "Borbe", "Slo-bod- ne
misli", "Jedinstva" i "NaSih
novina" — a joS 5 godina kao
suradnik, odlufiio je da ode u
Vancouver. U petak 14. oktobra
IzvrSni odbor priredio je oproStajni
susret. Drug BoSko Mladenovic
govorio je o radu i ulozi MioSica, a
drug Marijan Kruzic kako ga je
docekao kad je doSao iz Vancouvera
po6etkom septembra1933. i sada ga
ispraca.
Mio§ic je zahvalio drugovima, a
isto tako priredivaCima priredbe,
svima prisutnima, zahvalio je na
darovima koji su poklonjeni njemu i
njegovoj drugarici.
Zatim je rekao da mladi drugovi i
drugarice treba da nastave izdava-nje- m lista, da ga odrze. Dalje je
nastavio:
Netko je nedavno rekao da su
"Na§e novine" jedinstven list —
jedini takav u svijetu — jedinstven
po onome §to piSe i zastupa...
Nezavisan... Mi potjefiemo izzemlje
koja izgraduje socijalizam, ali zem-Ij- a
u kojoj zivimo je daleko od
socijalizma; tu je velika besposlica,
ekonomski i druStveni problemi,
inflacija... Borba za mir... I sve nam
to nalaze posebne zadatke, to je ono
§to nas 6m posebnim, da budemo
ono §to jesmo.
Stampa je naSe veliko zajedni6ko
djelo. Svi smo doprinjeli da se
odrzi... Stampa nas je okupljala.
Ona je upudivala na slogu i zajed-ni§tv- o.
Upucivala je na korisnu
druStvenu djelatnost. ObjaSnjavala
je dogadaje — ovdje u Kanadi, u
Sjed. Drzavama, u staroj domovini,
svugdje u svijetu. Ona nas je
poticala na rodoljubivo drzanje pre-m- a
narodu od koga smo potekli, da
ga podupiremo i pomazemo u borbi
za bolji i sretniji zivot. Ona nam je
pomogla da upoznamo svoje mjesto
u kanadskom i атепбкот druSt-veno- m
zivotu, da upoznamo svoja
prava i obaveze u novoj domovini...
Divan je to rekord... Na 6ast i
ponos svima...
Tim putem treba da nastavimo
ako hocemo da neSto doprinesemo
druStvenom zivotu — i da se
odrzimo.
Bilo je i problema i te§koca... Ali
Ш.ГЈХГХЈ™&Ж!Ћт~!Г!тч
ja necu o tome govoriti. Toga ce biti
i u buduce.
Mi smo poceli prije skoro 52
godine s listom "Borba". "Borbu" su
slijedili listovi "Slobodna misao" i
"Pravda". Zatim su dosle "Novosti",
"Srpski glasnik" i "Edinost" —
"Novosti" su izlazile tri puta tjedno,
"Srpski glasnik" i "Edinost jedan-put.- ..
Imali smo blizu 9.000 pret-plat- a,
a u Kanadi je onda bilo 25-3- 0
hiljada Jugoslavena. Poslije su se tri
lista ujedinila, postalo je "Jedin-stvo- ",
a poslednjih dvanaest godina
su "Nase novine"... "Nase novine",
su nasljednik i "Narodnog Glasni-ka- ",
"Slobodne reci" i drugih listova
koji su izlazili u Sjed. Drzavama...
To su nase tradicije, a ja ih
spominjem zato Sto su vazne i za
nasu buducnost... List ce se odrzati
i napredovati ako nastavi putem
kojim je nasa Stampa i§la dosad.
Velika odlika na§eg lista jesu
njegove veze s 6itaocima, koje se
odituju na razne пабте, pa i
donaSanju odluka. Citaoci imaju
priliku da utjecu na list i njegovo
pisanje — pismima i ибебсет na
sastancima na kojima se donose
odluke. Tu stranu lista treba ne
samo cuvati vec i proSirivati i jafiati.
NaS list se jo§ uvijek u dobroj
mjeri oslanja na stare 6itaoce... Ali
on mora biti prihvacen i od novih
doseljenika. Sirenje lista medu nji-m- a
nije lak zadatak. Ima raznih
problema... Buduce vodstvo lista
treba da tome posveti posebnu
paznju.
Nama je potrebna ve6a aktivnost.
Treba izaci iz stanja ravnoduSnosti i
samozadovoljstva... Za list treba
stalno i neumomo raditi... Tako je
bilo u proSlosti, i to pravilo vazi i
danas.
Nas list mora posvetiti vecu
paznju i Sjed. Drzavama — naSim
ljudima koji tamo zive... "Na§e
novine" su danas i njihov list...
Tamo su i centri na§ih velikih
potpornih organizacija koje 6ine
okosnicu naSeg druStvenog zivota...
DanaSnja medunarodna situacija
je vrlo zategnuta. Radne ljude
mnogih zemalja suocava besposlica
i mnogi ekonomski i drugi proble-mi...
Nad svijetom se nadmi6u ratni
oblaci — "NaSe novine" moraju o
svemu tome voditi racuna. Svi mi
. . Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: Б93-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic Vol'm Grbii, Joalp Kovaili, Stanko Muideka,
Mllena Boiii, Ivlca ЈигШб, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav Ne&kovld,
Rozaliia Plvfakovic, Duro Maljkovld, Ivan Ptlbanii, Mile ВаЦак, Шја Bhbalo, Pavaoi
Radmnl6, Bola Pavkovii, Ostoja Kovaiavld, Vlkior Arar, Du&an Stanar, Milijan,
Pettovlc, John Sewinskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin ' Karavanld, Paul
Ku6lni6, Ivan Bobaiu Peko Dmlttovii, MUlca Miuchin, A.Gatlach Leo Baclch.
% REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gac6
Stjepan Mlo&ii (druStveno-poliJidk- a pltanja), Danjol Pixlades (dfu§tvena pilanjti'i
knyiclvnosl), Katarina Kostid (poezija I aktuelne jxpe), Jelena Gavrllovld (literature
1 umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka RoilnM.
STALNl DOPISNICI: ОаШ Putnik (Chicago), tyvrgaret Startevii (Los Angeles),
Solo Spa6ek (New Yorkh Frank Fudurid (Vancouver), Joslp Stanld — Stanlos
(Rim, ItalIJa), DarkLlap&anil {Pariz Froncuaka), Lepa Teolanovld (Remscheld
Zapr.Nema£ka), Mira Strbac (Pariz),
SPECIJALNI SARADNICI: ProL Vladislav Tonrtovlt (nauka I drustvo), Prof. Ivan
.Dotenc (SlQvoneka Когибка t kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelaxf
(reportage i pri£e iz Iseljenickog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA: Dr. Mlrko Markov6, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
-- PAIIaS Kordid, Aleksaodar СШ6, Strahinja Malatii, Novlca Mllic.
FDTOREPORTE: Srdan BodiC, Aron Kpen, Jordan Vasllievii. IZ JUGOSLAV!-- . J£ . Vaslljevli — LIO. '
Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rajas on request. Second class Mall Registration NO'. 0378.
"Na&o novln" Izlaze srijedom. Pretptata iznosl $25.00 godlSnJe; pojedini
primerak'50 ceittl. C]ene oglasa na xahtjev. "Na£e novine" su nasijednil
"Jedinstva". kome su prethodili listovi: "Novosti", "Srpski Glaanlk", "Edinost",
"Slobodna Misao", "Pravda" I Bcrhu", tao I "Nfiodni Glasnik" i drugi napreunl
listovi koji su mu prethodili u Sjedlnjenlm Drzavama.
Redakclja odgovara za nepotplsane materljale. Potpisani dlancl Izrazavaju
j)mlilonje autora. Dopisl se no vracalu.
Stjepan Mio§i6
moramo voditi racuna! Jer nitko nije
situran da ga sutra nece zadati
nezaposlenost, ili da ce nekuda
pobjeci ako робпи padati nuklearne
bombe... Treba sprije6iti padanje
bombi!
Ja i moja drugarica Mary odlazimo
u Vancouver... Ja sam ovdje proveo
45 godina... Treba ustupiti mjesto
mladima... ali ja vam obecajem da
cemo mi i dalje suradivati s "Nasim
novinama", da cemo ih pomagati...
To ргергоибат i svima vama.
Budimo aktivni suradnici i poma-ga- ci "Nasih novina"!
KAMPANJABUGARSKIH
2ENAZAMIR
Agencija Reuterjavlja da bugarske
zene organiziraju kampanju za pro-glaSen- je
Balkana bezatomskom zo-no- m. One ce organizirati mar§ sa
Cipra, kroz Grdku i Bugarsku.
Pored Bugarske za bezatomsku
zonu izjasnile su se Grdka, Rumunj-sk- a
i Jugoslavija. Turska je protiv.
Albanija kaze da je to "iluzija".
NACISTI
DI2U GLAVU
BONN, Tanjug — Neonacisti su,
unatoc snaznim antifaSistickim de-monstracij- ama
i sukobima s de-monstranti- ma,
uspjeli zavrsiti svoj
17. kongres. To im je omogucila
policija koja je rasturila i djelomicno
pohapsila antinacistifike demon-strant- e.
Kongres Nacionaldemokratske
partije Njemafike (NDP) je odrzan u
Fallingsbostelu, u Donjoj Saksoniji,
samo nekoliko kilometaraod biv§eg
koncentracionog logora Bergen-Belse- n.
Na kongresu je bilo 300
delegata i oko 500 gostiju.
Nekoliko tisuca antifasista iz
cijele Donje Saksonije pokuSalo je
omesti skup, ali su samo uspjeli
odgoditi otvaranje neonacistickog
kongresa. Bilo je i tuce, oko 50 ljudi
je ozlijedeno, a tridesetak demon-stranat- a
je uhapSeno i vi§e sati
drzano u pritvoru.
Aktivnost neonacista se svodi na
sve opakiji teror protiv stranih
radnika. Njihova parola je "stranci
napolje" i pokuSavaju jeostvariti sve
6e§cim fizifikim zlostavljanjem,
ukljuSujuci i ubojstva. Ti rasisti6ki
nasljednici Hitlera, na srecu, vi§e
nisu mnogobrojni.
REAGAN SEOPET
KANDIDUJE
Ronald Reagan, predsednik SAD,
dugo vremena je drzao americku
javnost u neizvesnosti u vezi sa
njegovom ponovnom kandidaturom
za predsednika.
Reagan je krio svoje planove da bi
lakSe manevrisao americkim naro-do- m
i drzavnim institucijama, a i
onim malim liberalnijim snagama u
republikanskoj partiji.
Senator Paul Laxalt, generalni
predsednik republikanske partije,
dao je izjavu novinarima da ce
Reagan potpisati pismo sa kojim ce
formalno po6eti kampanja za skup-Ijan- je
novca u fond za reizbornost
Ronalda Reagana. Laxalt ce vero-vatn- o
biti i najodgovomiji u toj
kampanji i glavni rukovodilac.
Reagan, 72 godine star, bice
najstariji kandidat za predsednika ali
i najkontraverzniji. Sa njegovim
stavovima, koji su odarz filozofije i
raspolozenja najreakcionarnijih
snaga ne samo u Americi nego i po
ostalim delovima sveta, Reagan
predstavlja i one bezumnike koji bi
bez ikakvih razloga mogli sutra
zapaliti svet i uniStiti sav zivot na
zemlji.
Ako slucajno Reagan odustane od
kandidatureza predsedni6ke izbore,
koji ce se odrzati novembra 1984.
najja6i republikanski kandidat bice
George Bush sadasnji podpred-sedni- k.
Na drugoj strani u Demokratskoj
partiji za predsednicke izbore isti6u
se dva kandidata: bivsi potpred-sedni- k
Walter Mondale i senator iz
Ohio drzave John Glenn.
Za John Glenna se misli da bi
pobedio Reagana ako ni zbog беда
drugog ono bar zbog njegove popu-larnos- ti
kao prvi ameri6ki kosmo-nau- t
koji je obleteo zemlju. On je Jos'
uvek novajlija u nacionalnoj politici
ali se обекије da ce njegova
popularnost u mnogome narasti
posle prikazivanja filma "The Right
Stuff" u kojem se on prikazuje kao
heroj u americkom vasionskom
prog ram u.
Walter Mondale se prikazuje kao
"pravi demokrat" i kritikovao je John
Glenna zbog podrSke koju je ovaj
davao Reaganu u pogledu poreza i
vojnih izdataka.
Senator Glenn je popularan medu
konzervativnim demokratima, dokje
Walter Mondale kandidat za koga su
se izjasnili mnogi radnici.
Glenn je isto do§ao u konflikt i sa
mnogim organizacijamazena dok je
Mondale dobio podrSku od istak-nuti- h
demokratskih politi6ara a u
prvim mesecima za njega su u fond
za politi6ku kampanju sakupili preko
pet miliona dolara.
PodrSku Mondaleu proSle nedelje
dala je 1.7 milionska Nacional Edu-cation
Association kao i unija AFL-CI- O
za koju se racuna da ce mu dati i
finansijsku pomoc izmedu 15 i 20
miliona dolara.
Prema procenama nekih anketa
Mondale vec ima 41 procenat od
demokratskih glasova dok Glenn
ima samo 28.
Glenn je ne samo konzervativni
kandidat Demokratske partije za
predsedni6ke izbore nego je i otvo-re- ni
neprijatelj radnika. On se nije ni
obra6ao unijama nego ih je potce-njiva6- ki kritikovao. Zlo je u tome §to
neki misle da bi Glenn mogao na
svoju stranu pridobiti one industri-jalc- e
i krugove koji rade za naoruza-nj- e
i pripremaju se za uniStenje
6ove6anstva i na taj пабт oslabiti
podrSku Reaganu.