000283 |
Previous | 9 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
" дшЈда, ЈДудв, ЈИ ' '' И ... GS ,, i '. i- -t . i PoslJqdnJI brojjblltena ustaSklh kolabo-rator- a ufHrvatskoj Bratskoj' Zajednlcl krcat Je svakbjaklm ispadlma protlv Glavne upra-v- e. Kao; izdavadl navedeni su slljededl: Michael Grasha, Edward Plevel, Edward Sabolld, John JadreSId, Joseph Cuplch I Theodore Stardevid, all Izgleda da je sve sastavljeno po Jednom kalupu I mlrlSI po jednom ukusu, pa se ne moze izbjedi dojam da je to Grashlno maslo. - Clanovl HBZ sjetlt de se da je Grasha pred proSlu konvenclju slovlo kao "front" za korfspiratore Iz ustaSko-krnjevldevsk- og tabora. Sllkao se je s Krnjevidem I Zorkl-nom- r a hvalill su ga ustaSki fratri I drugl Iz tog konsplratlvnog tabora. Ostall na list! ' Izdavada spomenutog biltena Igrall su dodljeljene Im uloge. Najstarijl od njih, Todor Stardevid poceo je svoju razbljadku karijeru jo§ za vrljeme konvenclje 1947. I Istakao se kao jedan od siledzlja kojl su рокибаИ da zastrase delegate kako bi Zajednlcu predall pod kontrolu ustaSklh konspiratora. Noma nlkoga tko u zivotu nlje podlnio neku дгебки. Oni kojl ne§to rade obidno I grljefie. Konstruktlvna kritika uvljek je dobro doSla. Medutim, zdava6l spomenu-tog biltena preSII su sve grantee konstruk-tlvna kritlke I prerasli u zlobne klevetnlke I uz to se raskrlnkall kao prljateljl I vodonoSe ustaSkih konspiratora I terorlsta. Jos profile godine, odmah nakon bom-bardlran- ja kuce predsjednlka Badovlnca I flzi6kog napadaja na Bernarda Luketlcha, potpisnlci ovog biltena nastojall su stvorltl dojam da je to sve bilo Inscenlrano da dobiju slmpatlju medu dlanstvom', ill je podinjeno po nekoj nevldljlvoj sill kojoj je stalo da se zlodln prlplSe ustaSama. Time-s- e je aludiralo na tajnu policlju Jugoslav!-je- . Jo je ustaSka taktlka da odvrate painju 'sa sebe. Jedna ustaSka darna plsala je da je Milan Vrane§ vjerojatno organlzirao napadaj na Luketida, a aludiralo se je da bl on mogao bit! I Iza bombardlranja Badovln-dev- e kude. -- , Grasha I njegovi pomocnlci nastavljaju s tlnT natucanjem. Kao primjer uzlmlju n'avodno. bombardiranje киба nekih usta§-ki- h glavesina pa postavljaju pltanje: "ZaSto su bile bombardlrane kuce Clevelandsklh stanovnika obojice zestokih, protlvnlka Jugoslavlje? Naialost, na§i vode HBZ dall su nam dovoljno razloga da sumnjamo u njihovu vjerodostojnost". CikaSka "Danica" plsala je istlm smje-ro- m kako su "bombardlrane kude Istaknu-tl- h Hrvata" pa spomlnje dvbje svojih suml§ljenlka, Bonlfadida iz Chlcaga i Bosiljevlca Iz Clevelanda I dodaje Im Badovlnca I Blreka. Luketlch kojl Je bio fizidkl napadnut nlje spomenut. Time je "Danica" htjelaodvratlti paznju sa ustaSklh konspiratora na neku drugu nevldljivu sllu. Grasha I njegovi pomocnlci papagajski ponavljaju tu smlcalicu. Oni sumnjaju u vjerodostojnost voda HBZ, all uzlmlju za gotov дгоб "Dani6inu" IzmiSljotinu. Medu ustaSklm grupicama ima zestokih svada i razradunavanja, pa nlje Iskljudeno da jedni druge nastoje likvldlratf kao Sto je s"ludaj medu ameridklm gangsterlma kad se gloze radl kontrollranja raketlrstva. Drug! je sludaj s Birekom. On se je zamjerlo Cievelandsklm ustaSama. To je javno priznato u "Daniel", s napomenom da se to ne moze dalje trpjeti I da se neSto mora udinltl da ga se prlzove k pametl. To objaSnjava zaSto je blo.podmetnut eksplo-zi- v pod kudu u kojoj je stanovao. Nema nikakve dvojbe.da je taj zlodln smlsljen I organlzlran po istlm zakullsnim dlrlgentl-m- a kojl su odgovornl za bombardiranje Badovindeve kude I fizidkl napadaj na Luketida kao I za druge zlodine po6inJene u SJedlnjenlm Drzavama I Kanadi, medu. koje spada potpaljlvanje zgrade "NaSih novlna", pozar u Hamiltonu, otmlca aviona I umor-ety- o u New Yorku I napadaj vairenim oruz-je- m na druge osobe. Grasha I njegovi adutantl nastoje oprav-da- ti sve te zlodine Izmlsljotlnom da je Glavne uprava H.B.Z., vodila "provokatlv-n- u pro-jugoslaven- sku. polltiku" i time navodno "otudlla desetke tlsuda potencl-jalnl- h novlh 6lanova Iz redova stotlna tlsuda, posljeratnih bjegunaca iz Jugosla-vlje". StrpaySI takou Istu vredu ratne zlodlnce kojl su sluzlll Hitlera I Mussoll'nia, zajedno s prostlm seljaclrria I radnlclma kojl su, doSII u ove zemlje u potrazi za poslom I boljlm zlvotom.'ustaSkl vodonoSe tvrde da je "razumljlvo §to mrze svako jugoslaven-sk- o naginjanje". To bl Imalo opravdatl pokuSane atentate, fizi6ke napadaje, pod-metan- je eksplozlva I druge zlofilne sml§-IJen- e I Izvedene protlv Clanova Glavne. uprave пабе Zajednice. Grashlno buncanje o "stotlnama tlsuca" izbjegllca u ovim zemljama ima svoju svrhu u ustaSkoj konspiracljl, all je Inace papa-gajsk- o opetovanje starlh prICa IzmlSljenlh pd druglma prlje njega, kad su trabunjall kako ce ih "svlh dvljesto tlsuca" odmah pristuplti u Zajednicu ako udovolji njlho-vl- m zahtjevlma, to jest da umjesto propo-vjedan- ja fraternalizma uzme za svoje geslo rasplrivanje nacionalnog Sovinlzma I da flnancljalnol 1пабе podupire I sudjeluje u ustaSklm konspiracljama. Da je ovo obidno ucjenjlvanje I da su sve te "stotlne tlsuca" jednostavne IzmlSljoti-n- e, bilo je odmah ofilgledno. Postoji jedna potporna organizaclja s hrvatskim nazl-vo- m, koju predvode osobe isilh sklonostl kao I konsplratorl kojima nlje po voljl uprava HBZ, pa bl se moglo odeklvati da bi barem desetak tlsuda od navodnih "stotlna tlsuda", prlstupllo u njezine redove. Budu-d- l se brojdano stanje te organlzaclje nlje povedalo nlti za jednu tisudu u prollh dva-deset- ak I vide godlna od kad su "bjeguncl" podeli stlzati u ove zemlje, Sto ostaje od tog argumenta da Je uprava H.B.Z. odgovorna da su se toboze "otudlli"? Ako Grasha I njegovi adutantl mlsle da de izblti nekl kapital ocrnjiyanjem Glavne uprave naSe Zajednice I ulaglvanjem ustas-kl- m konsplratorlma, oni se ljuto varaju. Nieu naSi dlanovi tako bedasti da ne-vid- e Sto se sve krlje iza dltave halabuke protlv ovog ill onog glavnog odbornika. Kad bl Ih ustaSki konsplratorl I njihovi vodonoSe hvalill, onda bl se moglo postavlti pltanje: "Sto su zgrijeSIII da Ih hvale"? "Urednici" prlje spomenutog biltena ras-plsa- Se se ponovo o navpdnoj nadopuni todke 98 pravfla HBZ, koju je podnlo Ivo Vudidevid, sa ciljem da se svima pruzi prlllka za "slobodni izraz" u "Za-jednidaru- v, osim u sludaju doplsa koje bi pravni savjetnlk ргопабао "libelous" ill klevetnidklm. Nlje toliko vazno je II ta nadopuna bila usvojena III samo predlozena, koliko to Sto joj je bio oil j . Clanovima Zajednice nikad nlje bilo zabranjeno da slobodno pISu o problemlma s kojima se organizaclja suo-dav- a I kako bl se moglo pobolJSat) njezlno poslovanje. Medutim, to nisu pltanja koja zanlmaju Vudidevlda I druge poput njega, kojl kako r,ede pokojnl Baza Vudkovld, "nisu pristupili u Zajednlcu radl oslguraci-Je"- . NJIma Je na umu promlcanje njihove protunarodne politlke, ne dobroblt I napre-da- k Zajednice. Oni bi to mogii diniti pisa-nje- m koje nlkojl pravni savjetnlk ne bi mogao proglasiti klevetnidklm. Mogli bi dak pjevati slavopojke Anti Pavelldu. Tko bl mogao red! da je to "libelous"? Demokratske snage u HBZ trebaju Јоб snainije zblti svoje redove, dobro se pripremlti za slijededu konvenclju I name-tor-n razbiti ustaSku konsplraciju. Zajednicar na strazi , Joe Morris, viSe nlje predsednik Kanadskog radniCkog kongresa..!" Joe Morris nam je dobro poznata N6nost po svojlm Izjavama i akci-jam- a, koje su po nekad bile protiv-гебп- е i izgledale kao da ne vode dovoljno габипа o posldicama za interese radnika. All, bilo je I takvih ' za koje moze da mu se skine kapa. Jedna od takvih je bila kada je 1975 Trudeau uveo kontrolu nadnica i cena i kada je Joe Morris ustao protiv istih, smatrajuft da su bile uperene protiv radnidkih Interesa u opSte. Znamo, to sada pripada . istoriji kanadskih radnika, da je inicijativom njegovom I drugih rad-nifik- ih rukovodilaca, 14: oktobra 1976, bio organizovan generalni, Strajk, na kome je Sirom Kanade ufiestvovalo oko milion radnika, koji su tog dana napustili svoja radna mesta i izasli da u dostojan-stveno- m protestu obeleze svoje neslaganje sa doneSenim merama. Kao §to je i Joe Morris rekao za ovaj dogadaj tada: "VI (obra6aju6i se hiljadama okupljenih radnika pred zgradom Ontarijske Zakono-davn- e skupStine u Torontu) danas stvarate istoriju, protestvujubi pro-tiv jednog najnepravednijeg zakona koji je ikada bio donesen". U tim danima, njegovom podrS-ko- m, bio je izraden i objavljen poznati "Manifest radnika", kojim je izmedu ostalog zahtevand da kanadski radnici punopravno urjes-tvuj- u i odluduju po svim pitanjlma koja se na njih odnose, all uz izves-n- u saradnju sa poslodavcima i odnoshim organlma vlade. To je poznati -- "tripartizam", koji nije naiSao na prijem kod ostallh Demonstracije nezaposlenih U Zap. Njemadkoj, Italiji, Fran-cusko- j, Belgiji i drugim zapadnim zemljama bile su velike demon-stracije protiv nezaposlenosti. U devet zemalja Evropske Zajednice proslog mjeseca je 6,26 milijuna osoba biio bez posla, pokazuju podaci koje je nedavno objavio zajednicki statistlcki ured "deveto-rice- ". U februaru pro§le godine u zem-ljama EZ bilo je 5,77 milijuna ne-zaposlenih. i Najvedu stopu nezaposlenosti ima Irska — 9,8 posto. Belgija je na drugom mjestu sa 8,2 posto, a zatim slijede Italija sa 8, Danska sa 7,7, Britanija sa 5,9 i SR Njemacka sa 4,8 posto. U Zap. Njemackoj situacija bi bila daleko gora da otpusteni stranci nisu morali da napuste zemlju. Njihov broj se prosle godi-ne smanjio za 443.000. GLASOVITO LJEKOVITO BILJE IZBUGARSKE Urine-regulati- ng Tea No. 107 — Ovaj daj pomaze regulirati mokradu, sm'anjuje Irltaclju. Llpov cvljet No. 114 — Ublazuje prehladu, kaSalj, sljatiku, reumatidke I bubrezne bolove. Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomlllnog cvljeda ublazuje bolove u zelucu, zubobolju. Chest-easin- g Tea No. 111 — Ublazava kaSalj, olakSava dlsefnje. Soothing Tea No. 112 — Ovaj daj krljepl I umlruje zlvce. Kutija svakogod ovih 6ajeva stojl $2.00. Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutiia. Kod porudivanja navedite Ime III broj daja koji trebate. Imamo I druge vrste dajeva. PiSite po cljenik. Narudzbe I novae saljite na: BALKAN IMPORTS 21 2 Spadlna Road, Toronto, Ontario M5R 2V1 Tel. 921-85- 87 wwftiWtiWiSft&Wi'' '" J шишш, птштла eitцЈиЦУЈ£5£У1 itf 1&Т№'&®[&№№1%1№9?7& nt&wtrmvw 1.ч№ту.г-л-Чтттст- у т--,rf¥- Jv" п-јш- м, ,_. , .-- .,, radni6kih rukovodilaca i nije bio sproveden. Po, гебЈта Morrisa, kako je govore6Ko Manifestu u julu 1976, sluSaocirria seminara na Simon Frazer uriiverzitetu u Van-couve- ru, izjavio da je "Manifest zahtev za jednako pravo glasa za radnike u poslovima nacije... Cena za naSu saradnju je u jednakom pravu i mod da udestvujemo u donoSenju odluka koje se t!6u svake vrste zarada i primanja, uklju6uju6i investicije, cene, pro-fit, a ne samo nadnice i plate". U intervjuu koji je ovih dana dao dopisniku "Globe and Mail", toron-tsko- m dnevniku, Joe Morris kaie da joS uvek smatra da ideje koje su u Manifestu izrazene nisu rdave i da je "tripartizam", ma kako da izgleda kao neka prljava re6, ideja bududnosti"?. "NaSe novine" su svojevremeno opsirnije o ovome pisale, ne slozivSi se sa svim §to je bilo u Manifestu гебепо, a na prvo mesto sa "tripartizmom", kao Sto se nije slozila nl velika ve6ina rad-nika i njihoyih rukovodilaca. Morrisov naslednik je Den-nis McDermott, predsednik U-jedinj- enih automobilskih radnika Kanade koji je takode protiv ideje "tripartizma". U svakom slu6aju odlaskom Joe Morrisa prestaje jedna era u rad-nifik- im odnosima i njihovom stavu, i nadajmo se da 6e nova nastupa-u6- a doneti i nove ideje I akcije. Sa sre6om, Joe! D. Jovanovic lira ;Ш TravelP 199 Wellesley St. E. Toronto Tel: 924-556- 0 924-659- 0 961-20- 74 Nudi vam sve vrste putnickih usluga. Cene koje donosimo odnose se na povratne karte. Ekskurzije u Kanadi 3-- 46 dana Winnipeg $134.— Thunder Bay 95.— Sault Ste. Marie 68.— Dryden 124.— Yellowknife 302.— Whitehorse .342.— Charteri u Kanadi Vancouver 232.— Calgary 198. — Edmonton 198.— Halifax .127.— Regina 164.— Charteri za Evropu Zagreb od Dubrovnik od Ljubljana - od Maribor od Beograd od Skoplje od Веб od Pariz od Frankfurt od BudimpeSta od 419.— 499.— 449.— 339.— 509- .- Za sva ostala obavjestenja izvolite nam se obratiti telefonom. Ukoliko niste dobili nase brosure iavite da Vam posaljemo. Kod nas mozete dobitl kore za pitu i sve nase novi ne. Ne zaboravite da pitate za soe-- cijalni bonus. , УЛ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 31, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-04-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000064 |
Description
Title | 000283 |
OCR text | " дшЈда, ЈДудв, ЈИ ' '' И ... GS ,, i '. i- -t . i PoslJqdnJI brojjblltena ustaSklh kolabo-rator- a ufHrvatskoj Bratskoj' Zajednlcl krcat Je svakbjaklm ispadlma protlv Glavne upra-v- e. Kao; izdavadl navedeni su slljededl: Michael Grasha, Edward Plevel, Edward Sabolld, John JadreSId, Joseph Cuplch I Theodore Stardevid, all Izgleda da je sve sastavljeno po Jednom kalupu I mlrlSI po jednom ukusu, pa se ne moze izbjedi dojam da je to Grashlno maslo. - Clanovl HBZ sjetlt de se da je Grasha pred proSlu konvenclju slovlo kao "front" za korfspiratore Iz ustaSko-krnjevldevsk- og tabora. Sllkao se je s Krnjevidem I Zorkl-nom- r a hvalill su ga ustaSki fratri I drugl Iz tog konsplratlvnog tabora. Ostall na list! ' Izdavada spomenutog biltena Igrall su dodljeljene Im uloge. Najstarijl od njih, Todor Stardevid poceo je svoju razbljadku karijeru jo§ za vrljeme konvenclje 1947. I Istakao se kao jedan od siledzlja kojl su рокибаИ da zastrase delegate kako bi Zajednlcu predall pod kontrolu ustaSklh konspiratora. Noma nlkoga tko u zivotu nlje podlnio neku дгебки. Oni kojl ne§to rade obidno I grljefie. Konstruktlvna kritika uvljek je dobro doSla. Medutim, zdava6l spomenu-tog biltena preSII su sve grantee konstruk-tlvna kritlke I prerasli u zlobne klevetnlke I uz to se raskrlnkall kao prljateljl I vodonoSe ustaSkih konspiratora I terorlsta. Jos profile godine, odmah nakon bom-bardlran- ja kuce predsjednlka Badovlnca I flzi6kog napadaja na Bernarda Luketlcha, potpisnlci ovog biltena nastojall su stvorltl dojam da je to sve bilo Inscenlrano da dobiju slmpatlju medu dlanstvom', ill je podinjeno po nekoj nevldljlvoj sill kojoj je stalo da se zlodln prlplSe ustaSama. Time-s- e je aludiralo na tajnu policlju Jugoslav!-je- . Jo je ustaSka taktlka da odvrate painju 'sa sebe. Jedna ustaSka darna plsala je da je Milan Vrane§ vjerojatno organlzirao napadaj na Luketida, a aludiralo se je da bl on mogao bit! I Iza bombardlranja Badovln-dev- e kude. -- , Grasha I njegovi pomocnlci nastavljaju s tlnT natucanjem. Kao primjer uzlmlju n'avodno. bombardiranje киба nekih usta§-ki- h glavesina pa postavljaju pltanje: "ZaSto su bile bombardlrane kuce Clevelandsklh stanovnika obojice zestokih, protlvnlka Jugoslavlje? Naialost, na§i vode HBZ dall su nam dovoljno razloga da sumnjamo u njihovu vjerodostojnost". CikaSka "Danica" plsala je istlm smje-ro- m kako su "bombardlrane kude Istaknu-tl- h Hrvata" pa spomlnje dvbje svojih suml§ljenlka, Bonlfadida iz Chlcaga i Bosiljevlca Iz Clevelanda I dodaje Im Badovlnca I Blreka. Luketlch kojl Je bio fizidkl napadnut nlje spomenut. Time je "Danica" htjelaodvratlti paznju sa ustaSklh konspiratora na neku drugu nevldljivu sllu. Grasha I njegovi pomocnlci papagajski ponavljaju tu smlcalicu. Oni sumnjaju u vjerodostojnost voda HBZ, all uzlmlju za gotov дгоб "Dani6inu" IzmiSljotinu. Medu ustaSklm grupicama ima zestokih svada i razradunavanja, pa nlje Iskljudeno da jedni druge nastoje likvldlratf kao Sto je s"ludaj medu ameridklm gangsterlma kad se gloze radl kontrollranja raketlrstva. Drug! je sludaj s Birekom. On se je zamjerlo Cievelandsklm ustaSama. To je javno priznato u "Daniel", s napomenom da se to ne moze dalje trpjeti I da se neSto mora udinltl da ga se prlzove k pametl. To objaSnjava zaSto je blo.podmetnut eksplo-zi- v pod kudu u kojoj je stanovao. Nema nikakve dvojbe.da je taj zlodln smlsljen I organlzlran po istlm zakullsnim dlrlgentl-m- a kojl su odgovornl za bombardiranje Badovindeve kude I fizidkl napadaj na Luketida kao I za druge zlodine po6inJene u SJedlnjenlm Drzavama I Kanadi, medu. koje spada potpaljlvanje zgrade "NaSih novlna", pozar u Hamiltonu, otmlca aviona I umor-ety- o u New Yorku I napadaj vairenim oruz-je- m na druge osobe. Grasha I njegovi adutantl nastoje oprav-da- ti sve te zlodine Izmlsljotlnom da je Glavne uprava H.B.Z., vodila "provokatlv-n- u pro-jugoslaven- sku. polltiku" i time navodno "otudlla desetke tlsuda potencl-jalnl- h novlh 6lanova Iz redova stotlna tlsuda, posljeratnih bjegunaca iz Jugosla-vlje". StrpaySI takou Istu vredu ratne zlodlnce kojl su sluzlll Hitlera I Mussoll'nia, zajedno s prostlm seljaclrria I radnlclma kojl su, doSII u ove zemlje u potrazi za poslom I boljlm zlvotom.'ustaSkl vodonoSe tvrde da je "razumljlvo §to mrze svako jugoslaven-sk- o naginjanje". To bl Imalo opravdatl pokuSane atentate, fizi6ke napadaje, pod-metan- je eksplozlva I druge zlofilne sml§-IJen- e I Izvedene protlv Clanova Glavne. uprave пабе Zajednice. Grashlno buncanje o "stotlnama tlsuca" izbjegllca u ovim zemljama ima svoju svrhu u ustaSkoj konspiracljl, all je Inace papa-gajsk- o opetovanje starlh prICa IzmlSljenlh pd druglma prlje njega, kad su trabunjall kako ce ih "svlh dvljesto tlsuca" odmah pristuplti u Zajednicu ako udovolji njlho-vl- m zahtjevlma, to jest da umjesto propo-vjedan- ja fraternalizma uzme za svoje geslo rasplrivanje nacionalnog Sovinlzma I da flnancljalnol 1пабе podupire I sudjeluje u ustaSklm konspiracljama. Da je ovo obidno ucjenjlvanje I da su sve te "stotlne tlsuca" jednostavne IzmlSljoti-n- e, bilo je odmah ofilgledno. Postoji jedna potporna organizaclja s hrvatskim nazl-vo- m, koju predvode osobe isilh sklonostl kao I konsplratorl kojima nlje po voljl uprava HBZ, pa bl se moglo odeklvati da bi barem desetak tlsuda od navodnih "stotlna tlsuda", prlstupllo u njezine redove. Budu-d- l se brojdano stanje te organlzaclje nlje povedalo nlti za jednu tisudu u prollh dva-deset- ak I vide godlna od kad su "bjeguncl" podeli stlzati u ove zemlje, Sto ostaje od tog argumenta da Je uprava H.B.Z. odgovorna da su se toboze "otudlli"? Ako Grasha I njegovi adutantl mlsle da de izblti nekl kapital ocrnjiyanjem Glavne uprave naSe Zajednice I ulaglvanjem ustas-kl- m konsplratorlma, oni se ljuto varaju. Nieu naSi dlanovi tako bedasti da ne-vid- e Sto se sve krlje iza dltave halabuke protlv ovog ill onog glavnog odbornika. Kad bl Ih ustaSki konsplratorl I njihovi vodonoSe hvalill, onda bl se moglo postavlti pltanje: "Sto su zgrijeSIII da Ih hvale"? "Urednici" prlje spomenutog biltena ras-plsa- Se se ponovo o navpdnoj nadopuni todke 98 pravfla HBZ, koju je podnlo Ivo Vudidevid, sa ciljem da se svima pruzi prlllka za "slobodni izraz" u "Za-jednidaru- v, osim u sludaju doplsa koje bi pravni savjetnlk ргопабао "libelous" ill klevetnidklm. Nlje toliko vazno je II ta nadopuna bila usvojena III samo predlozena, koliko to Sto joj je bio oil j . Clanovima Zajednice nikad nlje bilo zabranjeno da slobodno pISu o problemlma s kojima se organizaclja suo-dav- a I kako bl se moglo pobolJSat) njezlno poslovanje. Medutim, to nisu pltanja koja zanlmaju Vudidevlda I druge poput njega, kojl kako r,ede pokojnl Baza Vudkovld, "nisu pristupili u Zajednlcu radl oslguraci-Je"- . NJIma Je na umu promlcanje njihove protunarodne politlke, ne dobroblt I napre-da- k Zajednice. Oni bi to mogii diniti pisa-nje- m koje nlkojl pravni savjetnlk ne bi mogao proglasiti klevetnidklm. Mogli bi dak pjevati slavopojke Anti Pavelldu. Tko bl mogao red! da je to "libelous"? Demokratske snage u HBZ trebaju Јоб snainije zblti svoje redove, dobro se pripremlti za slijededu konvenclju I name-tor-n razbiti ustaSku konsplraciju. Zajednicar na strazi , Joe Morris, viSe nlje predsednik Kanadskog radniCkog kongresa..!" Joe Morris nam je dobro poznata N6nost po svojlm Izjavama i akci-jam- a, koje su po nekad bile protiv-гебп- е i izgledale kao da ne vode dovoljno габипа o posldicama za interese radnika. All, bilo je I takvih ' za koje moze da mu se skine kapa. Jedna od takvih je bila kada je 1975 Trudeau uveo kontrolu nadnica i cena i kada je Joe Morris ustao protiv istih, smatrajuft da su bile uperene protiv radnidkih Interesa u opSte. Znamo, to sada pripada . istoriji kanadskih radnika, da je inicijativom njegovom I drugih rad-nifik- ih rukovodilaca, 14: oktobra 1976, bio organizovan generalni, Strajk, na kome je Sirom Kanade ufiestvovalo oko milion radnika, koji su tog dana napustili svoja radna mesta i izasli da u dostojan-stveno- m protestu obeleze svoje neslaganje sa doneSenim merama. Kao §to je i Joe Morris rekao za ovaj dogadaj tada: "VI (obra6aju6i se hiljadama okupljenih radnika pred zgradom Ontarijske Zakono-davn- e skupStine u Torontu) danas stvarate istoriju, protestvujubi pro-tiv jednog najnepravednijeg zakona koji je ikada bio donesen". U tim danima, njegovom podrS-ko- m, bio je izraden i objavljen poznati "Manifest radnika", kojim je izmedu ostalog zahtevand da kanadski radnici punopravno urjes-tvuj- u i odluduju po svim pitanjlma koja se na njih odnose, all uz izves-n- u saradnju sa poslodavcima i odnoshim organlma vlade. To je poznati -- "tripartizam", koji nije naiSao na prijem kod ostallh Demonstracije nezaposlenih U Zap. Njemadkoj, Italiji, Fran-cusko- j, Belgiji i drugim zapadnim zemljama bile su velike demon-stracije protiv nezaposlenosti. U devet zemalja Evropske Zajednice proslog mjeseca je 6,26 milijuna osoba biio bez posla, pokazuju podaci koje je nedavno objavio zajednicki statistlcki ured "deveto-rice- ". U februaru pro§le godine u zem-ljama EZ bilo je 5,77 milijuna ne-zaposlenih. i Najvedu stopu nezaposlenosti ima Irska — 9,8 posto. Belgija je na drugom mjestu sa 8,2 posto, a zatim slijede Italija sa 8, Danska sa 7,7, Britanija sa 5,9 i SR Njemacka sa 4,8 posto. U Zap. Njemackoj situacija bi bila daleko gora da otpusteni stranci nisu morali da napuste zemlju. Njihov broj se prosle godi-ne smanjio za 443.000. GLASOVITO LJEKOVITO BILJE IZBUGARSKE Urine-regulati- ng Tea No. 107 — Ovaj daj pomaze regulirati mokradu, sm'anjuje Irltaclju. Llpov cvljet No. 114 — Ublazuje prehladu, kaSalj, sljatiku, reumatidke I bubrezne bolove. Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomlllnog cvljeda ublazuje bolove u zelucu, zubobolju. Chest-easin- g Tea No. 111 — Ublazava kaSalj, olakSava dlsefnje. Soothing Tea No. 112 — Ovaj daj krljepl I umlruje zlvce. Kutija svakogod ovih 6ajeva stojl $2.00. Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutiia. Kod porudivanja navedite Ime III broj daja koji trebate. Imamo I druge vrste dajeva. PiSite po cljenik. Narudzbe I novae saljite na: BALKAN IMPORTS 21 2 Spadlna Road, Toronto, Ontario M5R 2V1 Tel. 921-85- 87 wwftiWtiWiSft&Wi'' '" J шишш, птштла eitцЈиЦУЈ£5£У1 itf 1&Т№'&®[&№№1%1№9?7& nt&wtrmvw 1.ч№ту.г-л-Чтттст- у т--,rf¥- Jv" п-јш- м, ,_. , .-- .,, radni6kih rukovodilaca i nije bio sproveden. Po, гебЈта Morrisa, kako je govore6Ko Manifestu u julu 1976, sluSaocirria seminara na Simon Frazer uriiverzitetu u Van-couve- ru, izjavio da je "Manifest zahtev za jednako pravo glasa za radnike u poslovima nacije... Cena za naSu saradnju je u jednakom pravu i mod da udestvujemo u donoSenju odluka koje se t!6u svake vrste zarada i primanja, uklju6uju6i investicije, cene, pro-fit, a ne samo nadnice i plate". U intervjuu koji je ovih dana dao dopisniku "Globe and Mail", toron-tsko- m dnevniku, Joe Morris kaie da joS uvek smatra da ideje koje su u Manifestu izrazene nisu rdave i da je "tripartizam", ma kako da izgleda kao neka prljava re6, ideja bududnosti"?. "NaSe novine" su svojevremeno opsirnije o ovome pisale, ne slozivSi se sa svim §to je bilo u Manifestu гебепо, a na prvo mesto sa "tripartizmom", kao Sto se nije slozila nl velika ve6ina rad-nika i njihoyih rukovodilaca. Morrisov naslednik je Den-nis McDermott, predsednik U-jedinj- enih automobilskih radnika Kanade koji je takode protiv ideje "tripartizma". U svakom slu6aju odlaskom Joe Morrisa prestaje jedna era u rad-nifik- im odnosima i njihovom stavu, i nadajmo se da 6e nova nastupa-u6- a doneti i nove ideje I akcije. Sa sre6om, Joe! D. Jovanovic lira ;Ш TravelP 199 Wellesley St. E. Toronto Tel: 924-556- 0 924-659- 0 961-20- 74 Nudi vam sve vrste putnickih usluga. Cene koje donosimo odnose se na povratne karte. Ekskurzije u Kanadi 3-- 46 dana Winnipeg $134.— Thunder Bay 95.— Sault Ste. Marie 68.— Dryden 124.— Yellowknife 302.— Whitehorse .342.— Charteri u Kanadi Vancouver 232.— Calgary 198. — Edmonton 198.— Halifax .127.— Regina 164.— Charteri za Evropu Zagreb od Dubrovnik od Ljubljana - od Maribor od Beograd od Skoplje od Веб od Pariz od Frankfurt od BudimpeSta od 419.— 499.— 449.— 339.— 509- .- Za sva ostala obavjestenja izvolite nam se obratiti telefonom. Ukoliko niste dobili nase brosure iavite da Vam posaljemo. Kod nas mozete dobitl kore za pitu i sve nase novi ne. Ne zaboravite da pitate za soe-- cijalni bonus. , УЛ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000283