Nase Novine, May 31, 1978

              '" No. 15 (311) TORONTO, WEDNESDAY, APRIL 12, 1978 40 CENTS PER COPY UbBBBBsJ
——— I " ' v -- ' ———. —— '
,
l
t
.!- -
t
J A
-- Л!,
&
!l'
1:
Odluke Kanadskog radnidkog kongresa
iiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
3SSS&I fiBSB 1В6Ш SSS1 ВЦ Hal Ин! Hi
DmHcfmmiPi o nni miiiinna radnlka oraaniziranih
u unijama (sindikatima) koje ulaze u sastav Kanadskog
radniekog kongresa (Canadian Labor Congress) na
zasjedanju u gfadu Quebec doSli su do zaklju6ka da se
moraju bolje organizirati, zbiti svoje redove i energid-nij- e
nastupati za mjere koje 6e donljeti poboljSanje
„njima i cijelbj zemlji.
U6esnici konvencije(godiSnjeskupStine), a bilo in
je prefco 2.500, odbacili su stanoviSte, prihva6eno na
proSloj konvenciji, bez mnogo razmiSljanja, da oni
mogu .sudjelovati kao ravnopravan partner sa vladom i
poslodavcima o odluCivanju Sta da se radi i kako
(takozvani "triparatizam"). To je pridonijela, гебепо je, i
anti-radnic- ka politika Trudeauove vlade.
Konvencija je donijela cijeii niz vaznih odluka, a
glavna briga joj je bila kako smanjiti besposlicu,
savladati inflaciju i ozivjeti privredu. Za novog pred- -
ВИ
I
Uovora broju
BILINGUALIZAM U ONTARIU
Na strani 2 su dva napisa na engles-kq- m,
jedan o blllnguallzmu u provin-cial
Ontario, drug! o doprfnosu imigra-nat- a
razvltku zemlje.
UUGOSLAVENI U KANAD!
Na strani 3 je Interesantan 6lanak o
doseljavarfju Jugoslavena u Kanadu
posljednjlh'godlna.
PORTRETI NASlH LJUDI
Na strani 7 je napis o Dordu Miovcu iz
Montreala a na strani 8 o Mat! Goreti
Iz Detroita.
PISMO UREDNIKA IZ ZAGREBA
Na5 urednlk Kostelac se ponovo javlo
Iz.Zagreba, ovaj put pise o паибпот
prou6avanJu mlgraclja; na strani 6.,
SLABI ZAJEDNlCARI
U Hrvatekoj Bratskoj Zajednici ima
IJudi koji nisu ustaSe, all svojim ra-do- m
pomaiu ustaSama. 0 njlma i njl-hov- om
radu govorl se u Clanku "Us-taS- kl
pomaga6i u HBZ nastavljaju ro-varenje- m",
na strani 9.
KATOLlCKA ljevica
Ц zemljama Latlnske Amerlke ima ka-toll- ka
koji Zele da oslobode dru§tvo
okoya koji кобе napredak; o tome se
govori na strani 10.
) KRLE2A O MALOGRAOANSTVU
Na strani 11 -- je 6lanak Mlroslava
Krleze, napisan 1947., o malogra'dan-sko- j
reakclonarnosti u nas.
' STANOVISTE JUGOSLAVIJE:
IZRAEL SE MORA POVUCl
BEOGRAD (Tanjug) — Po uvjerenju
Jugoslav!je, osnovno je da se Izracl hltno
i ricodgodlvo povufic s' teritorija Llbanona.
koji je okupirao aktom agrcsijc. U tome vi-dir- rio
I naJvaZniju funkclju mirovnlh snaga
Ujcdinjcnih naroda, rckao, jc u 6etvrtak
na rcdovltoj' konfcrencljl za Stampu sluz-be- ni
prcdstavnlk Savczriog sekretarljata za
vanjske poslovc Mirko Kalczlc dOgovaraju-c- l
na pitanjc hoviriara kako gleda na rezo-luol- ju
Vljeia slgumostl UN kojom, se od
Izraela zahtljcva da se bczuvjetno povuec
s okuplrahih teritorija 1 da se na Jug Li-banona
upute mlrovhc snagc svjetske or-ganizac- ljc.
Kalczi6 jc podsjetlo da su po-zna- te
okolnos pod kojima jc doncscnare-zoluclj- a
Ylje6a slgurnosti.
"-w"ey;S£sS'-
£J'f£"~"-~
j _ и
sjednika Kongresa izabran je Dennis McDermott, raniji
direktor unije automobllskih гаатка.
Konvencija se izjasnila za smanjivanje radnog
vremena sa 40 na 32 tjedno bez smanjivanja pla6e.
Zatrazeno je i povedanje penzija.
Konvencija je najve6u jednoduSnost ispoljila u
izglasavanju podrSke uposlenicima u drzavnom i
javnom sektoru u borbi protiv predlozenog zakona koji
poni§tava njihova prava na kolektivno pogadanje. Unije
6e energicno raditi da na dolazecim izborima poraze
one kandidate koji podupiru taj zakon.
Konvencija je zauzela stanoviSte — mada nije
dovoljno jasno — da je Kanada zemija dvije nacije i da
francusko-kanadsk- a nacija ima pravo da odlu6i o svojoj
sudbini.
OpSimlji izvjeStaj donijet cemo naknadno.
Kanada nije za neutrunsku bombu
'. ' ш W. l" -
Kanadski ministar obrane Bar-ney
panson jejzjavjq da vlada јоб
nije donijela odluku o neutronskoj
bombi. ИМ1 ne Zurimo sa odlukbm
o tako vaznoj stvari", rekao je
ministar.
Danson je tu izjavu dao poslije
vljesti iz Washingtona da bi pred-sjednik
Carter mogao da se odlu6i
protv proizvodnje neutronske
bombe.
Carterova oamjera je uznemirila
ratoborne krugove u Zapadnoj Ev-ro- pi,
prije svega u Bonnu, koji zele
da se oruzane snage Atlantskog
pakta (NATO) oboruzaju neutron-sko- m
bombom; u Washington je
doputovao zapadno-njemafi- ki mi-nistar
vanjskih poslova sa zadat-ko- m
da pokuSa nagovoriti Cartera
da se odlu6i za projzvodnju ne-utronske
bombe.
Mini6 u Moskvi
Moskva — Potpredsjednik Sa-vezn- og
izvrSnog vijeca i
sekretar za vanjske poslove MiloS
Mini6 predao je u Kremlju poruku
тшжш№%%шшкшш№шшоштмттшшш&
Kaze se da se za neutronsku
bombu, opredjeljla, i.britanska vla-da,
Protive se Holandija ,i NorveS- -
ka.
% Pritisak na Cartera stavljaju i
neki ameri6ki senatori, kao i dio
Stampe, ukljy6iv 'New York Times'.
Njihov je glavni argumenat da bi
neutronsku bombu trebalo koristit
zanametanje.ameridkog stanoviSta
Sovjetskom Savezu u pregovorima
o razoruzanju, iako takova taktika
nije uspjevala u pro§losti.
(Posljednje vijesti kazu da je
Carter odgodio odluku do ishoda
pregovora sa SOvjetskim Save-zom- .)
Sa sovjetske strane bilo je viSe
upozorenja da bi proizvodnja ovog
oruzja opasno pospjeSila svjet-sk- u
trku u naoruzavanju.
predsjednika Tita generalnom sek-reta- ru
CK KPSS i predsjedniku Pre-zidi- ja
Vrhovnog Sovjeta SSSR
Breznjevu, a zatim se s njim
Joze Smole, Mllos Minid, Leonid Breznjev i Andrej Gromiko pred
pocetak razgovora u Kremlju. (Telefoto TASS)
%?£& 4иИИИИ!ИИИИИИИИВДИИИ1ИУ - trt' ', .дрддрдддкиидди
Dennis McDermott, novi predsjednik Ka-nadskog
radni6kog kongresa (sindlkata).
Kanada uvida efikasnost neu-trbns- ke
bbmbeWrekab, je ministar
Barney .
Dansohaii .vhje ,, se to
direkt'no ne ti.6e po'Sto nije nuklear-n- a
zemija I neutronska.bomba ne bi
mogia biti stacionirana na kanad- - .
skom tlu.
Medutim, mogudnost da se oru-zane
snage Atlantskog pakta opre-m- e
neutrbnskom bombom izazvala
je zabrinutost mnogih gradana, pa
su se vladi s apelom da
istupi protiv neutronske bombe.
Medu njima je i naCelnik Toronta
Crombie.
U vezi s tim u Ottawi su proSlog
tjedna boravili predstavnici.orga-nizacij- a
koje se zalazu za mir u-svijet- u.
Oni su razgovarali sa pred-stavnici- ma
vlade.
Ministar obrane Danson je re-kao:
"Ova stvar nam zadaje dosta
brlge"
TMT
ВвВвшШШЛвШШВшВВВбтлтштттттттш l
_
savezni
Leo-nid- u
obratili
zadrzao u razgovoru koji je trajao
dva sata i 15 minuta. Kako se saz-naj- e,
sadrzaj poruke i u njoj treti-ran- e
teme u6inio. je i razgovore vrlo
sadrzajnima. Razgovori su protekli
u prijateljskoj atmosferi.
Uz potpredsjednika Mjni6a, s
jugoslovehske strane je u razgovo-rim- a
sudjelovao jugoslavenski am-basad- or
U Sovjetskom Savezu Joze
Smole, a uz Breznjeva, sa sovjeta
ske strane, ministar vanjskih pos-lova
SSSR Andrej Gromiko i po-moc- nik
(generalnog sekretara CK
KPSS Anatolij Blatov.
U zajedni6kom saopdenju nakon
razgovora kaze se, izmedu ostalo-g- a,
da su tretirana mnoga pjtanja iz
medunarodnih odnosa koja zani-maj- u
dvije zemlje. Isti6e se nuz-no-st
aktivnog djelovanja, koje bi
(Nastavak na st. 20)
?~'SJZri7Xis,w:rrmr .лгкг,.в,5пхтеч!Иа1 ,-
-r !'S№?Kg2W2a?SiM222£S