Jedinstvo, July 07, 1961

              1
ЈИИИјж? т
Kanadski umjetnici izjavljuju: I m m potpisau petegbju protbu emleabnog naoru- -
ZAVANJA NASE KANADE . . . POTPISITE JU I VI SA SVOJIMA!
Grupa od 46 kanadskih
umjetnika objavila je iz-ja- vu
u stampi da je potpi-sa!- a
peticiju protiv nuk-learno- g
naoruzavanja,
koju je prije dva mjeseca
pokrenuo Kanadski odbor
za kontrolu radijacije.
Oni su apelirali na os-tale
Kanadjanc da i oni
potpiiu.
U izjavi sc kaze:
"Mi se protivimo kana-dsko- m
prihvatanju nuk-learn- og
oruzja i potpisali
tmo peticiju koju cirkuli-s- e
Kanadski odbor za ko-ntrolu
radijacije. . .
"Douglas Harkness,
HRUscOV POZIVA ZAPAD NA OZBIUNE PREGOVORE NJEMAcKOJ
Potpisivanjc ugovora sa Njcmackom
najmirnijc mirovnih rjesenja
Moskva. — Na mitingu pri-jateljst- va
sovjetskog i vijet-namsk- og
naroda, prirodjenom
u cast posjete vijetnamskog
pcemijera Fam Van Donga, so-vjeteki
premijer se oevrnuo na
probleme regulisanja laoske
krize, pregovora o razoruzanju
i potpisivanju mirovnog ugo-vor- a
s Njemadkom.
NaglaSavajudi da je sovjeJ-s- ki
narod, zajedno sa vijetnam-ski- m, odludno za mirno ujedi-njen- je
ove zemlje, premijer
Hruidov je zamjerio Zapadu
5to ne poStuje zenevske spora-zum- e
kojl su predvidjali spro-vodjen- je
izbora u oba dijela
Vijetnama. On je optuiio impe-rijalis- te
i pakt SEATO da zele
da saduvaju "iskru poiara" u
Jugoistocnoj Aziji. On smatra
da ovakav njegov zakljudak
potvrdjuju i dogadjaji u Laosu.
Da nije toga ne bi bilo ni la-osk- og
problema.
Konstatirajudi da su lmperi-Jalis- ti
i u Zenevi pokuSali da
ometu pregovore i podeti tak-tik- u
odugovladenja, HruSdov je
dalje rekao da su oni bili pri-silje- ni
na pregovore. Odluku o
prekidanju vatre u Laosu oka-rakteris- ao
je kao dobre pred-uslo- ve
za rjeienje laoekog pro-blema.
Razgovore i sporazum tri
prlnca u Zurichu (Cirihu) on je
pofdravlo, iznoeedi miSljenje da
je kuns kojim su krenuli pravi-la- n, da moie da dovede do
stvaranja koalicione laoske vla-d- e
i mirnog, neutralnog i uje-dinjen- og
Laoea.
Prema miijenju sovjetskog
prernijera, Zapad joS ne zeli da
vodi raduna o sovjetskim inte-resim- a.
Ovo je HruSdov naveo
izralavajudi spremnost Sovjet-skog
Saveza na "sveobuhvatnu
i punu kontrolu razoruzanja",
pod uslovom da Zapad prista-n- e
na sovjetske prijodloge o
opdem i potpunom razoruzanju.
"M smo protiv svakih pro-ba- ",
rekao je N. HruSdov. "SS-S- R
nece prihvatiti razoruzanje
bez kontrole", ah i nece "sa-m- o
kontrolu bez razoruzanja".
Sovjeteki premijer je naglasio
da na Zapadu izvrdu sovjetske
pozicije o razoruzanju "zato
Sto doead nlsu smislili nove ar-gument
e".
ETAPA ZAHLADjrANIA?
Premijer HruScov je zatim iz-n- io da SSSR poziva sve Jani-ce
antihitlerovske koalicije i
dvije njemadke driave na pot-pisiva- nje
mirovnog ugovora.
SSSR feli — nastavio je on —
da oeigura od revaniizma gra-nic- e
stvorene poslije rata, na-zivaju- cn
potpisivanje mirovnog
ugovora "najmknijim od svih
mirnih rjefenja".
Osvrc4icM se na razne prijet-nj- e
sa Zapada povodom ispo-lkrvan- ja
sovjetske spremnoeti
da se potpile uqovor o miru
makcrr satno sa Istocnom Nje-maiko- m Hruicbv je izjavio da
takve prijetnje ne mogu upia-fi- ti
SSSR niti ga zaustaviti da
sprovede ono ito je naumio.
"-'- -. .- --
1
Tridcscta godina izlazenja
hlazi svakog utorka i petka
Godisnja pretplata:
M Kanadu 6 dotard,
ostale zemlje 7 dolara
Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-J- l, Ontario
Tele fon EM 3-16- 12
VOL. XIII. No. 51 (1145) TORONTO, FRIDAY, JULY 7, 19G1 PRICE 8c PER COPY
ministar obrane je izjavio
da se i dalje razmatra pi-tan- je
stacioniranja nukle-arno- g
oruzja na kanad-sko- m
teritoriju i da ce o-dlu- ka
past! prije nego se
navrsi godina dana.
"Mi vas pozivamo da
stavite svoj potpis na ovu
peticiju. Neka to uradi
vasa obitelji i vasi prija-telj- i.
Pomozite da se do-dokra- jci
'ludjacka nukle-arn- a
trka', kako se to iz-raz- io
ministar vanjskih
poslova Howard Green".
Medju potpisnicima iz-ja- ve
nalaze se umjetnici
0
od svih
Povodom glasova da zapad-n- e
drzave mogu prekinuti eko-noms- ku
razmjenu i diplomat-sk- e
odnose sa SSSR zbog Nje-mack- e,
HruScov je izjavio da
to nije niSta novo, poSto je SS-SR
ved bio izlagan takvim i joS
gorim mjerama. Sto se tide pri-jet- nji
o mobilizaciji od strane
Zapada, sovjeteki premijer je
odgovorio pozivom na razum-n- e
razgovore i ozbiljnim upo- -
zorenjem da bi i SSSR u torn
slufiaju poduzeo neophodne
mjere za jacanje svoje sigur-nos- ti
i vojne sposobnoeti.
HruScov je nastavio zatim da
je argument sile izivljen i da
je vec davno vrijeme da se
smjesti u muzej On je lzrazio
zabrinutost da militarist! zele
da vjeStacki stvore u Evropi
"etapu klime".
Sovjeteki premijer je jol re-kao
da se danas narodito na
Zapadu govori o ravnotezi sna-g- a,
ali da se paralelno s tim
ne sprovodi "politika ravnote-ie- ".
On je istovremeno veoma
oStro oeudio posljednji govor
bonskog ministra fon Brentana
i upitao "goepodina fona pri
Adenaueru" nije li "rano za-boiav- io
kako je zavrSio fon pri
Hitleru, fon Ribentrop".
Nerazumne rijedi fon Brenta-na
i pozivi bonskih revaniista
samo jacaju naiu cvrstu rjeie-no- st
da udinimo kraj oetacima
drugog svjetskog rata, — to
je suStina HruScovljeve poruke.
Ujedmjenje dvije Njemadke
Nikita HmSdov jo nazvao "so-cijalno-klas- nim
pitanjem". Uje-dinje- nje dvije drzave sa istim
druitvenim sistemom nije jed-nostav- no
i ne mo£e se izvrSiti
spolja, a ovdje je joS tfze to'
postidi. Narodito se ne moze
dozvoliti da dodje do bilo kak-- 1
vog diktata. Zbog toga, sovjet-s- ki
premijer smatra da je jedi- -
Sekspirskog theatra u
Stratfordu Michael Lang-ha- m,
Anna Cameron, Do-uglas
Campbell i Bruno
Gerussi, televizijske lie-no- sti
Corinne Conley,
Charmion King, Toby Ro-bins,
Don Franks, Barry
Morse i Bruce Marsh, ka-zalis- ni
kriticari Mavor
Moore, Herbert Whitta-ke- r
i Frank Morris, kolu-mnist- a
Pierre Berton itd.
Claude Jodoin, preds-jedni- k
Kanadskog radni-cko- g
kongresa uputio je
pismo svim tredunijskim
federacijama i vijecima,
svim mjesnim organizaci- -
mirovnop:
zahladjivanja
ni put za njemadko ujedmjenje
sporazum izmedju dvije zemlje
l da u to ne treba da se drugi
mijeeaju. Iz istih razloga nje-gov
je stav da ne dolazi u ob-z- ir
samoopredjeljenje, jer je to
forma rjesavanja nacionalnih
pitanja, a ovdje nije problem
samo nacionalno pitanje. HruS-cov
je joS dodao da Zapad u
drugim dijelovima svijeta ne
insistira — kao na primjer u
Vijetnamu — na sprovodjenju
principa samoopredjeljenja.
Sovjeteki premijer je nasta-vio,
pozdravljen aplauzom u
sali, da je Istodna Njemadka
"naS saveznik i uvijek moze ra-dun- ati na nalu pomod i podrS-ku- ". On je dalje rekao da je
paradokealno govonti o "sov-jeteko- m
ugrolavanju" zbog ze- -
PEACE
provincial
circumstances,
Torontska bitka oko Gagarin
torontski dnevnici Telegram i
sc Gagarina.
nekoliko Telegram
objavljivati Gagarinov
objavljen moskovskoj "Pravdi".
Uredni§tvo
iskljucivo pre§tampanja u (co-pyright).
kanadske pub-likaci- je
Gagarinov
— djelomidno — moraju
interosantno Telegram
i za "pravo".
kasnije
objavljivati dijelove istog iivotopisa
jama (lokalima) da pot-pis- u
peticiju, je
Kanadskog komiteta
za kontrolu radijacije.
Iz Montreala javljaju
da je u provinciji
peticiju dosad
oko 150.000 osoba.
Peticiju su endorisirala
tredunijske, crk-ven- e
i organizacije,
kao na Victoria
Labor Council, Torontska
konferencija Ujedinjene
crkve u kojoj je zastup-ljen- o
370.000 clanova,
Nacionalna organizacija
Jevrejskih itd.
lje se mirovni ugo- -
izjavio da de Zapadni Ber-lin
uzivati "sigurne medjuna-rodn- e
garancije" dije poStova-nj- e
mogu da potvrdjuju sim-bohd- ni
vojni kontigenti bilo
velike bilo snaga
neutralnih zemalja najzad,
snaga Organizacije ujedinjenih
nacija.
"Nede biti blokade
niti bilo kakvih prepreka", ah
koriscenje komunikacija za Za-padni
Berlin treba sporazumno
osigurati sa
Njemadke koja, kao i
treba da se korlsti svo-ji- m
suverenim pravima.
Svaka povreda suhozemnih
i granica Is-tocne
Njemadke bila bi, mi-Sljen- ju
HruScova, razbojniStvoi
naiSla bi na odludan odgovor,
poSto se "od razbojnika ne mo-ze
spasti molitvama, ved зато
batinom".
(Nastavak na str. 3)
Today more than ever people all over the world
are demanding peace. In recent weeks Canadians have
spoken strongly and loudly to the and
governments telling them of their desire that Can-ada
work effectively for peace amongst all nations.
More and more persons have come to realize that
the only alternative to peace is death. Many scientists
have told us that no one would a nuclear war
Between the USA and the USSR, they have more bombs
than is necessary to destroy all of the earth. Under those
it is to advocate war but still a
few politicians are mad enough to plan one. time
has come for all us to let those politicians know what
we think about their ideas and send these per-sons
where they belong.
Many young people are marching and agitating so
our government will adopt a of in regard
to nuclear armament.
Let us all support the of those calling for
disarmament and peace in the
This is the only way we can assure a safe future
for our children and all our loved ones. "VOICE" LOCAL 523
Veliki Daily
Star su zaratili oko
Prije dana je poceo
zivotopis koji je neda-vn- o
u
Telegrama je izjavilo da ima
pravo Kanadi
To bi znadilo da sve
koje iele objaviti Jivotopis
u cjelosti ili tra2iti
dozvolu od Telegrama i, naravno, platiti. Bilo
bi znati koliko je platio
"Pravdi" Gagarinu to
Nekoliko dana Daily Star je podeo
posljednje
Jodoin
clan
Qubec
potpisalo
mnoge
druge
primjer
?.ena
da potpise
demo
de-ti- ri
drzave,
ili,
nikakve
vladom Istocne
druge
zemlje,
zracnih vodenih
po
fed-eral
survive
foolish
The
of
wicked
policy sanity
efforts
world.
UE
ШШЗШКГШШШЕШИШШШШШШШШшШШ Muni1 'l I
i
' ' hi
ШГш шШШкШ кшЧ MBr'.?#v ј
I' snjedu u je odrzan mitfng gradjevinarskih radnika. 0im mitingom trebao je podeti generalni strajk svih pradjevinara u
Torontu i okohci. koji broje 35 000. Odaziv nije bio kako se occkiva-l-o. Knvnju za to snosc desnidarski lideri nekih unija. Poslodavci su
takodjer poja6ali pritisak na radnike komercijalnih projekata, a pro-vincijal- ne vlasti zaprijetile da ce Strajk proglasiti nezakonitom. Ali oni
koji su prisustvovali, burno su aplaudirali odluci da sc borbom nastavi
do pune pobjedc.
Strajkasi su spremni da se povrate na rad kad poslodavci izjavc
da ce prihvatit odlukc arbitracionog odbora kojega je uspostavila pro-vincijal- na vlada da istrazi optuzbe radnika da im je uskracivana placa,
placeni godisnji odmor itd.
Coync-- a su pokopali
njcgovi ''branioci"
Fcderalni parlamcnat je
usvojio vladin prijedlog o
otpuStanju generalnog gu-verno- ra
drzavne banke Ja-mes
Coyne. Vlada je odbila
zahtjevc opozicijc da sc
Coyneu dozvoli da istupi u
svoju obranu. Prijedlog sa-d- a
ide pred senat, koji je o-be- cao
da ce ga saslusati.
Liberali su se pokazali
slabi branioci Coyne-a-. Oni
su se ogradjivali njegovih
Pogleda i stavova, samo su
trazili da mu se dozvoli da
se brani od optuzaba koje
je protiv njega podnio mi-nistar
financija Fleming.
Oni su dak i glasali za vla-din
prijedlog o otpustanju
Coyne-a-. Coyneov "naciona-lizam- "
i "antiamerikani-zam- "
liberalima smrdi isto
toliko koliko konzervativ-cima- .
a
Torontu
i proglasava da ima on iskljudivo pravo na )i-gle- ski
prevod toga dijela 2ivotopisa. Daily Star
je ignorirao Telegramovo "pravo" na pre&ta-mpavan- je
i postavio svoje. I to je sigurno bez
odobrenja "Pravde" i Gagarina.
Uz Gagarinov Sivotopis Telegram- - donosi
upozorenje Jitaocima da se cuvaju "komunis-tidk- e
propagande" koja se tamo nalazi. Koz-mona- ut
Gagarin je divan, ali komunist Gagarin
je opasan I
Urednistvo Telegrama sc ipak izlaic opa-snostim- a.
Jer medju ditaocima de sigurno biti i
takvih koji nece moci uoditi razliku. Tako ce
i sam Telegram posluziti komunistidkoj propa-gand- i.
Kakav prizor!
Ukratko iz svijeta
O Jugoslavenski ministar
vanjskih poslova Коба Po-pov- ic
je otputovao (7. jula)
u Sovjetski Savez. Poslije ce
sovjetski ministar vanjskih
poslova Gromiko posjetit
Jugoslaviju
© Sovjetski premijer Ni-kita
Hrusdov prisustvovao
je proslavi americkog naci-onaln- og
praznika 1. jula u
ameridkoj ambasadi u Mos-kv- i.
U Atfiru je doslo do
velikih nacionalistidkih ma-nifestac- ija
koje je organizi-ra- o
Alzirski oslobodiladki
pokret. Francuska policija
je pucala u demonstrante.
Ubijeno je vi§e od 80 Alzi-rac- a,
a 2GG ranjeno.
U Vijecu sigurnosti UN
Sovjetski Savez i Ujcdinje- -
na Arapska JCepublika su
zatrazili da Velika Rritani-j-a
povude svoje oruzane si- -
I le iz Kuvajita.
U Minhenu je podelo
sudjenje petorici osoba op-tuJen- ih
za ubijstvo Jcvreja
i sovjetskih zarobljenika.
Jcrlan od njih, bivSi SS-m- a-
( Nastavak na str. 3)
Kako javlja Canadian
Press, kubanski premijer
Castro je izjavio da Sjedi-njen- e
Drzave stavljaju pri
tisak na Kanadu da prekine
trgovinu sa Kubom. Sjed.
Drfave to rade i sa drugim
zemljama koje podrzavaju
veze sa Kubom.
Kubanski premijer je ka-za- o
da se Kanada odupire
ameridkom pritisku.
nisu uspjele dobiti
Kanadu da obustavi trgovi
Odgodj'cn kanadski
prist up Organizaci ji
amcrickih drzava?
Canadian Press javlja da je
kanadska vlada odgodila odlu-ku
od pristupanju Organizariji
amendkih driava (OAS), Sto je
zatmfio ameridki predijednile
Kennedy kad je nedavno poe--
jetio Ottawu.
Canadian Press kale da je--o
vladmcj odluci doznakx iz
pouzdamh
Zahtjev amendkog predsjed
nika naiSao je na skoro jedno-duS- ni
otpor kanadske javnottl,
kojoj je jasno da je to poveaa-n-o
sa agresivnom politikom
Sjed. Drfava prema maloj Ku-b- i-
Posljednji kon-zcrvativ- ci
U Ottawi je odrzana ko-nvenc- ija
Socijalkrediterske
partije pod lozinkom da je
to danas jedina preostala
konzervativna partija u ze-ml- ji.
Socijalkrediteri su na vla-sti
u provincijama Britans-k- a
Kolumbija i Alberta. Bri-tans- ka
Kolumbija ima naj-reakciona- rnije antiradnidkc
zakone.
Castro kaze da Sjed, Drzave omeiaju kanadsku
trgovinu sa Kubom
Kad
lzvora.
nu sa Kubom, Sjed. Drzave
su zabranile prolaz kanads-kih
proizvoda za Kubu kroz
svoj teritorij.
Canadian Press navodi da
je iz Floride vracena poli-Ij- ka
svinja. Svinje su pono-v- no
upuccne preko Montre-ala
i prolle su put od G.000'
milja.
Premijer Castro je izja-vi- o
da ce Kuba nastavit da
kupuje kanadske proizvodo-usprko- s
svim zaprekama.