Nase Novine, August 17, 1983

              f.a.iMi)xr- - f ,' r Лпк, ,r ,'v- - 'l.'V, 4 " - ''V ' --.', .!'
"'r. ' V", fl U Ц a' --" jv. -- 'S v „ ' f
l-- lj-
" %„ ,- ,- I. Vn
"4
Г .
June 22,1983, KASjENOVINE .--
s-7
6-- NA§E NOVINE, June, 22,1983. 4
PISANJESOVJETSKOQCASOPISA"ME2DUNARODNAJA 2IZN" o I REZULTATIMA DRUQOQ SVJETSKOG RATA I I
SAOP&NJE O RAZGOVORIMA MIT3E RIBlClCA I
FSDELA CAST RA
i4iin(iniinn.nii4i,iiii. .iiYiM'i4Hwiip.nin..nlartHiwti4rlliWW.i million пилттнтт; .'i.HifU" hWi'Him "'" (Preneto iz"llustrovane Politike") rr.jsiia'jdiiu 1
Danas nlsu manje razvijenl medunaclonal-n- i
odnosi u Jugoslav!]! nego posle rata.
Naprotiv! Onl su masovniji, raznovrsniji i
sadriajnlji. Upravo stoga nacionalisti, da bi
doSII do izraza, da bi se cuo njihov glas i
stvorio utisak da su dominantnl, sada
istupaju nametljivo, agresivno.
Dr Коба Joncic, koji je 1965. godine
odbranio doktorsku tezu na nacionalnom
pitanju a potom publikovao radove Iz te
oblasti i bavlo se medjunaclonalnim odnosi-m- a
kao politicki radnik, u razgovoru s
novinarima nase redakcije odmah Je dodao i
ovu ocenu: "Kad pritisnu te5koie i nema
svega za sve, kad se uz to pojave I
megalomanske ambicije birokrata i tehno-krat- a
eto izvoriSta nacionalizma!"
Pitali smo: koji su sve uzroci Sto se
nacionalizam u Jugoslaviji јабе ispoljava
upravo u ovo vreme.
— Nacionalizam kao druStvena pojava
postoji u svakoj sredini, a izrazenlji je u
viSenacionalnim. Prema tome, on je, ako
tako uproSceno moze da se kaze, sastavni
deo пабед zivota. Kazemo.mi smo jedinstve-ni- ,
Sto u suStini jesmo. Ali, nema jedinstva
bez suprotnosti, kao Sto nema idiliinog
mira. Danas u najvecoj meri nacionalizam
kod nas izvire Iz teske ekonomske situacije
Hi ga ona pothranjuje, ali ima i raznih drugih
uzroka. Njegovo bujanje zavisi i od opSte-drustve- ne
klime i, pre svega, od odnosa
subjektivnih snaga prema njemu. U svojoj
najsvestranljoj analizi o nacionalnim odno-sim- a
kod nas pa i o izvorima i pojavama
nacionalizma Tito je rekao na VIII kongresu
1964. da je u uslovima socijalistidkog
dru§tva "nacionalizam pretezno obllk ispo-Ijavan- ja
birokratizma I raznih hegemonisti6-ki- h
teznjl" I da "stihijno tezi da se poveze sa
"klasiinim" burzoaskim nacionalizmom".
Mislim da toga ima i danas. U sredinama
gde se druswene snage ne suprostavljaju ili
6ak koketiraju s njim, dobija zabrinjava-juc- e
razmere. Naroclto je opasno Sto se tako
ponaSaju mnogi komunisti, pa i oni na
odgovornim drustvenim i privrednim funkci-jam- a.
lako su deklarativno protiv nacionaliz-ma,
svojim oportunizmom pogoduju njego-vo- m
prisustvu.
(§Kod nas se govori o dve vrste nacionaliz-ma:
agres"tvnom i defanzivnom, koji je
proistekao kao reakcija na ovaj prvi...
— Opasna je teza o agresivnom i
defanzivnom nacionalizmu. Drug Tito je
najbolje okarakterisao ovu pojavu u dru§tvu
kada je rekao da je "svaki nacionalizam
opasan".
FASlSOIDNA IDEJA
ф Svi smo biii iznenadeni drskoS6u i
zaslepljenoSdu albanskih nacionalista i ire-denti- sta
koji su kroz ilegalne organizacije
nameravali da otcepe deo naSe zemlje i
prisajedine ga Albaniji. Nisu, medutim,
naiSII na podrSku kodnajvedeg dela alban-sko- g
iivlja na Kosovu, jugu Srbije i u Crnoj
Gori i Makedoniji. Ali тгабп! plan iredentis-t- a
nas navodi na razmiSljanje: kako tako
ne§to da se dogodi u naSoj sredini?
— Korene albanskog nacionalizma treba
posmatrati u istorijskom' okviru. Albanski
narod, najve6im delom, zivi u dve drzave i
sama ta 6lnjenlca moze da pothranl Ideju o
"ugrozenosti sopstvene nacije". I to prven-stven- o
kod inteligencije, gradanstva I privi-legovan- ih
slojeva u druStvu. Albanci u
Albaniji zbog slabih medudrzavnih veza sa
nama (6emu je krivo njihovo rukovodstvo)
veoma malo znaju o zivotu svojih sunarodni-k- a
u Jugoslaviji, koji su u posleratnom
razvoju dozivell ogroman preporod. Zato se
velikoalbanske pretenzije na naSu teritoriju
podstidu i pri6ama o ugrozenosti albanske
narodnosti u Jugoslaviji...
Kako je zlo seme nacionalizma naSlo
pogodno tlo kod dela albanskog tivlja na
Kosovu?
— Ovo podrucje je do oslobodenja bilo
nerazvijeno u svakom pogledu: 90 odsto
stanovnika je zivelo na selu a viSe od 80 je
bilo nepismeno. Razvoj industrije i obrazo-vanj- e
bitno je izmenio sastav zaposlenih, ali
ekonomske i socijalne nedace nisu mogle
brzo da budu eliminisane, uprkos pomodi
cele Jugoslovenske zajednice. Tome su
doprinell neracionalno ulaganje i vlsoka
stopa nataliteta, najveca u Evropi. Umesto
da se виобе s realnim mogucnostima
razvoja, neki od pokrajinskih politlfiara su,
da bi ojadali liderske pozicije u narodu,
isticali tezu da se daje "nedovoljno para" za
Kosovo a sebi su obezbedivali jedan deo tog
"kolaia" za privilegovan zivot. To je usmera-val- o
nezadovoljstvo u masama na "druge"
sto "ne daju vi§e" ili "uzimaju previSe". Tako
je stvoreno pogodno tie za bujanje naciona-lizma.
Zagrlzeni albanski nacionalisti su pri
torn proturili faSizoidnu ideju o etnicki
6istom Kosovu, tako da su usledili Sovinis-tifi- ki
prltisci za Iseljavanje Srba i Crnogora-ca- ,
pa i ljudi drugih nacionalnosti. Oni koji
su tolerlsali te pritiske i ne pomiSljaju da se
time ne dobija "zivotni prostor" jer i kad ne
bi bilo viSe Srba i Crnogoraca u pojedinim
naseljima, nastavio bi se pritisak na susede
Albance... U svemu ovome pokrajinsko
rukovodstvo nije reagovalo na pravi nacin,
kao da je smetnulo s uma da albansko
stanovniStvo na Kosovu nije manjinsko i da
zbog toga snosi odgovornost za polozaj
pripadnika drugih nacionalnosti. фи kojoj meri se nacionalizam javlja pri
sazrevanju nacionalne svesti. Tu mislimo na
muslimanski nacionalizam u Bosni?
— U nacelu moze da se javi, ali ne mora.
Makedonci, recimo, reSenjem svog nacio-nalno- g
pitanja u novoj Jugoslaviji ne
ispoljavaju nacionalizam prema Srbima iako
u proSlosti zvanidna Srbija i velikosrpska
reakcija nisu priznvali njihovo nacionalno
bide. Oni su svesni da su sva prava prvi put
ostvarili u jugoslovenskoj zajednici u kojoj
su ih u punoj meri u tome podrzavali Srbi,
Hrvati, Slovenci, Crnogorci, Muslimani i
ostale nacionalnosti, a da ih ugrozavaju
jedino velikobugarske pretenzije i asimila-torstv- o
grikih nacionalista. Sto se tide
pojave nacionalizma kod nekih Muslimana u
Bosni, imam utisak da on nije nikao samo
na domabem ognji§tu ve6 je i uvezen kao
agresivni islamski nacionalizam koji ima
oslonac u konzervativnom nasledu ali i u
novim egoizmima.
(Nastavide se)
Crvepi Merikalci
— Ne zelim da budem nepravedan
prema bilo kome jer se ne mogu svi
strpati u isti ko§, ali dinjenicaje da u
saveznoj birokraciji, pored vedine
dobrih ljudi, ima i takvih kadrova koji
se ponaSaju kao nekakvi arbitri; kao
nekakvi duSebriinici jugoslavenstva
i koji misle da bi se bez njih
Jugoslavia raspala. Rezoniraju kao
crveni klerikalci ili okredeni grobovi
za koje nikada nisi dovoljno pobo-zan.- ..
u пабет sludaju dovoljno
vatren "Jugoslaven". Ne uvatavaju
da svaki narod prvo mora biti
Slobodan, samostalan u odludivanju
o vlastitom razvoju, da bi mogao
preuzeti odgovornost za razvoj Ju-goslav- ije
kao cjeline i obratno.
Franc SETINC
"Borba"
Nedavno je javljeno da su Sjed.
Drzave prestale isprobavati "krstare-ce- "
rakete (Cruise missile) zbog
nekih gresaka. Iz toga ne treba
stvarati zakljucak da ce americki
vlastodrsci odustati od proba tog
strasnog oruzja u Kanadi.
Grace Hartman, glavni p red sjed --
nik unije javnih uposlenika (Canadi-an
Union of Public Employees), sa
200.000 clanova je izjavila:
"Odluka (Sjed. Diiava da prekinu
probe) ne smije da omete radnicku
(unijsku) i mirovnog pokreta kampa-nj- u
da Kanada odbtje Cruise. Ako mi
imalo popustimo u torn zahtjevu,
oni (vlada) ce pomisliti da je to
dobar nacin da nas se rijese. Mi
treba da koristimo ovaj period da
regrutiramo vise clanova u pokret
protiv Cruise. To (odgadanje proba)
nece imati nikakvog efekta na
kampanju CUPE ili moje drzanje
protiv Cruise".
DR. КОСА JONClC
Ш ta т IZ INTERV3UA HAMDDE POZDERCA и
NOVO] MAKEDONIJI
I О panislamizmu i !
1 nacionalizmu
Ш - Nije nacionalizam postao jedan od g
g krupnih problema s kojima se sada susre- -
cemo, nego je nacionalizam, kao tendenci- - Ц
н ja, konstanta koja trajno djeluje, obnavlfa m
Ш se i povremeno eskalira On crpi svoju
--. snagu iz jos nerazrijesenih pitanja pri- - a
Ш vrednog i drustvenog razvoja i iz reaktivi- - ra
Ш ranja nekih tradicionalnih nacionalisti- - ™
ckih vrijednosti koje djeluju konzervirava--
U juce na ukupan nas razvoj - rekao je. me- - ц
du ostalim. predsjednik CK SK BiH Ham- -
®I dniijjai.Pozderac u intervjuu Novoj Makedo- - n
ц Pozderac je zatim rekao da u stvaranju H
® nacionalizma podjednaku vaznost imaju i
cinioci izvan zemlje koji korespondiraju s „
ra unutrasnjim snagama nacionalizma Naj- - Ш
ш bolja potvrda toga je i otkrivanje neprija- -
g teljske grupe cija je ideologija temeljena -
m na panislamizmu. Njeni pripadnici su isti- - Ш
cali kako su Islam prva, a panislamizam J 0 druga tocka koja odvaja islamske od nei- -
m slamskih tendencija u danasnjem vreme- - I
И nu. Utvrdujuci pri tome da Islam odreduje д
Ц unutrasnje, a panislamizam vanjske odno- - f?
p, se svake islamske zajednice, oni su time a
Ш izravno definirali stav da bi religija treba- - и
Ш la da predstavlja ideolosku, a panislami- - j~
zam politicku osnovu svakog drustvenog i 0
У politickog organiziranja pripadnika Isla-- и
Ш ma, pa i Muslimana, sto za sobom neizo- -
stavno povlaci nekoliko zakljucaka, pocev
Ш od teonjske, pa sve do prakticno-pohtrck- e
U prirode. Prvi bi bio da ucenje o univerzal- - _ nosti i sveobuhvatnosti Islama, t]. o Isla--
Ш mu kao nedjeljivoj cjelini vjerovanja i za--
M konodavstva, rezultira u shvacanju o ne- -
spojivosti Islama i neislamskih sistema,
Ш kao i u nepostajanju koegzistencije izme- -
p du Islama i neislamskih drustvenih i poli--
tickih institucija, sto prakticno predstavlja
Ш zahtjev za etnickom cistotom Bosne i Her- -
r"a czaegveoviknaeo i izzaraozraganmizoirraalnnjiehm koisnlcaempsaktae dirs-- --
Ц lamske religije.
ra Predsjednik CK SK BiH je zatim, odgo- -
varajuci na pitanje da li nastaje sukob in-- Ц
teligencije i drustva, rekao da su to sracu-г- л
nate teze koje od inteligencije nastoje da
3 nacine apriornog mucenika bitke za pro-- P
gres U znacenju koje je mem blisko, inte-rn
lektualni rad je senzibilan izraz svih dra-- Ш ma i procesa transformacije jugoslaven-- Ш skog drustva od etatizma ka socijalisti-- _ ckom samoupravljanju, koje, kao sto je po-- Ш
znato, ne tece ravnomjerno ni bez potresa
Ц I samo ona politicka i intelektualna anga-- ziranost koja cinom potice proces trans-- y
formacije, jest, u stvari, progresivna i po-- m ticajna Cesto se iza teze da nema moguc-- ™ nosti za slobodno kreiranje i njima slic-- Ц
nih, krije, zaista odsustvo moraine i inte-- m lektualne hrabrosti i odsustvo talenta i si- -
romastvo stvaralackih potencijala - re-- P kao je Hamdija Pozderac.
lO ШЗЕЗЕ!ЗЕ13Ш23ЕЗВ01а2ЈЕЗЕ13ЕЗШ
MOSKVA, Tanjug — Jedan kom-pleks- ni dosje drugog svjetskog rata
ponovno je ozivio junski broj mos-kovsk- og 6asopisa "Mezdunarodnaja
zizn", iznose6i tvrdnju daStaljin nije
zajedno sa Churchillom kovao pla-no- ve
o podjeli Jugoslavije na sfere
utjecaja. Povod za to, kako piSe
sovjetski historifiar J. Girenko, su
pokuSaji burzoaskih falsifikatora da
sovjetsko-britansk- e pregovore u
Moskvi od 9. do 18. oktobra 1944.
godine "iskoriste u antisovjetske
ciljeve".
Girenko tvrdi da je to bila iskljufii-v- o
namjera Churchilla, da s njim
"Staljin nije bio suglasan", jer je
navodno tadasnja sovjetska vlada
"postupala dosljedno s internacio-nalisti6ki- h
pozicija, 6vrsto zastirju-ju6- i
i Jugoslaviju". Autor upravo kao
dokaz ove svoje konstatacije zove u
ротоб rezuitate tih oktobarskih
sovjetsko-britanski- h pregovora u
Moskvi.
Namjere da se Balkan dijeli na
sfere utjecaja sovjetski autor pripi-suj- e
samo~"tadasnjim vladaju6im
krugovima" u SAD i Velikoj Britaniji
za koje kale da su, uznemireni
sudbinom svjetskog kapitalistifikog
sistema, pokusavali da oslobodilaS-k-e
pokrete u torn regionu skrenu u
svoju korist". Girenko tvrdi da je
sovjetska vlada bila protiv pokusaja
Londona i Washingtona da tim
zemljama nametne njihove emigran-tsk- e
vlade i da se u njima uspostavi
burzoaski poredak.
Medutim, autor ne krije da je u
centru preokupacija triju velikih sila
bila bududnost Titove Jugoslavije.
On je, medutim, kategoridan u
svojoj analizi da je na to stavljala
akcenat Velika Britanija, tvrdeci da
je ona bila "glavni pokrovitelj kra-Ijevs- ke emigrantske vlade koja je
izrazavala interese 6etni6kog pokre-ta
Draie Mihailovica".
Prema njegovom tvrdenju, Chur-chill
se u ostvarenju tih svojih
ciljeva "sluzio raznim manevrima u
nadi da ce saduvati burzoaski sistem
u jugoistofinoj Evropi". Argumenti-raju6- i
tu svoju tezu on spominje
prijedlog Londona na moskovskoj
konferenciji ministara vanjskih pos-lov- a
Velike Britanije, SAD i SSSR-a- .
u oktobru 1943. da se "formira
federalno ujedinjena drzava u jugo-istodn- oj
Evropi". Taj prijedlog, kako
pise Girenko,- - odbila je sovjetska
vlada, pa je skinut s dnevnog reda.
Medutim, kako tvrdi autor ovog
filanka u dasopisu "Mezdunarodnaja
zizn", Churchill od toga nije odusta-jao- ,
jer je skovao plan "izvoza
kontrarevolucije na balkanski polu-otok- ",
pa je 5. maja predlozio
Moskvi "sklapanje radnog sporazu-m- a
koji se odnosi na "inicijative" i
"odgovomosti" svake od balkanskih
zemalja".
Girenko ne kale da je taj prijedlog
odbila sovjetska vlada, nego da je
ona sugerirala da se "pitanje koordi-nacij- e
na Balkanu rjesava zajedno sa
svim vode6im drzavama antihitlerov-sk- e
koalicije". Zbog toga se 31.
maja 1944. godine Churchill obratio
Rooseveltu, koji mu je tek u junu
dao suglasnost da "privremenu she-m- u
podjele sfere utjecaja izmedu
saveznika, pa je 11. jula iste godine
zatrazio od Staljina za to suglas-nost",
koju nije dobio.
Roosevelt zbog svoje zauzetosti
predsjedni6kim izborima nije mogao
sudjelovati u razgovorima o torn
prijedlogu od po6etka 1945. godine
pa je, kako piSe Girenko, Churchill
spremao sovjetsko-britansk- e prego-vore
koji su робеМ 9. oktobra a
zavrSili 10 dana poslije 1944. godine
u Moskvi. Cilj im je bio, kako piSe
autor, da se na njima dobije
suglasnost SSSR-- a i poslije SAD za
"likvidiranje dotadasnjih Titovih voj-ni- h
uspjeha kako bi se spasio iz
agonije u kojoj se nalazio 6etni6ki
pokret u Jugoslaviji, s namjerom da
bar jedan dio te zemlje ne prijede u
komunistidku sferu".
Navodno, kako tvrdi autor, Staljin
nije bio upoznat s glavnim razlozima
tog dolaska Churchilla i Edena
(britanskog ministra vanjskih poslo-va- )
u Moskvu, pa je o tome
obavijestio Roosevelta. Medutim, i
situacija se u jugoistofinoj Evropi
promijenila za takve pregovore jer je
Tito 29. septembra iste godine
prilikom svojeg posjeta Moskvi dao
suglasnost da "sovjetske trupe priv- -
remeno udu na teritorij Jugoslavije
CS3E3 Ш EJ ЕЗ E3
Ш
Sve narodne manjine u Austriji
suodene su s velikom opasno§6u od
totalne asimilacije i odatle proizlazi
da su sve one u istom батси.
Zagovornici asimilacije i u ovom
slucaju postupaju po iskusanom
nacelu "podijeli pa vladaj".
Tako pise list koruskih Slovenaca.
"Nas tednik" koji izlazi u Celovcu,
razmatrajudi polozaj gradiS6anskih
Hrvata. Povod za to je bio seminar
Saveza austrijske prosvjete od 12.
do 15. maja, koji je odrzan' u
Jennersdorfu na temu "Narodne
manjine u Gradi§6u".
Na seminaru su bila razmatrana
povijesna pitanja, ali isto tako bilo
je govora i o sadasnjem pofozaju
manjina u Gradiscu u kojemu osim
ve6inskog пјетабкод naroda, zive
gradiScanski Hrvati, Madari, Jevreji,
Romi i Sinti.
"Na§ tednik" ocjenjuje da se
gradi§6anski Hrvati nalaze danas u
teskom i nezavidnom polozaju. Me-d-u
njima djeluje tzv robakova grupa,
koja je za asimilaciju. Cinjenica je
da asimilacija brzo napreduje i da se
mnogo Hrvata miri s takvim razvo-je- m:
oni koji se bore protiv asimila-cije
negativno se ocjenjuju. Nije
malo Hrvata, nastavlja list, koji
nasjedaju takvoj propagandi.
PODIJELJENOST
Nevolja je u tome se bitka
izmedu pobomika i protivnika asimi-lacije
vodi na stranackoj razini: oni
koji su za asimilaciju pretezno se
smatraju predstavnicima Socijalis-ti6k- e
stranke, a njihovi protivnici,
predstavnici Hrvatskog kultumog
drustva, pretezno su clanovi opozi-cijsk- e
Narodne stranke.
Hrvati ina6e nemaju svojih samo-stalni- h
struktura ni na privrednom ni
na ро1Шбкот polju. Nemaju svoje
zadrugarstvo, a o samostalnom
izlasku na izbore nisu se usudili niti
razmiSljati. List ocjenjuje da se "bez
politike samopomo6i" zapravo ne
koja se grani6i sa Madarskom i da se
one zajedno s dijelovima Narodno-oslobodila6- ke
armije Jugoslavije
nadu u operaciji oslobodenja Beo-grada- ".
Girenko kaze da su tadasnji'
sovjetsko-britans- ki pregovori biii
posveceni davanju suglasnosti za
formiranje jedinstvene vlade Jugo-slavije
Tito - Suba§i6, a ne podjeli te
zemlje na sfere utjecaja, jer se,
navodno "Staljin prema torn prijed-logu
Churchila nije nikada ozbiljno
odnosio". Girenko se poziva na
saopcenjeo tim razgovorima od 21.
oktobra 1944. godine i neke druge
dokumente. On takoder kaze da u
sovjetskoj arhivi nema "takvog do-kume- nta
koji bi posvjedodio" — da
je tada u Moskvi postignut spora-zu- m
da teritorij Jugoslavije bude
podijeljen na "fifti-fift- i" izmedu
SSSR-- a i Velike Britanije — na 50
posto sovjetskog i 50 posto britan-skog
utjecaja — kako je to poslije
pisao Churchill u svojim memoa-rim- a.
ШШШ
Ш
sto
moze suprotstaviti asimilacijskoj
politici".
Kao primjer, "NaS tednik" navodi
posjet skoli u mjestu Sv. Michale u
juznom Gradis6u. Prije 200 godina
taj kraj je bio hrvatski, a sad ondje
zive samo pripadnici vedinskog na-roda.
Glavnu skolu u mjestu pohada
nesto Hrvata izsusjednih mjesta, pa
je ondje nedavno proslavljena i
450-godisnji- ca dolaska Hrvata u
GradiS6e. Na dnevnom redu bile su
deklamacije, tamburaske to6ke,
govori, a inspektorza hrvatski jezik
табе Hrvat, jednako kao i predstav-ni-k
pokrajinske vlade — takoder
Hrvat — odrzali su govdre na
пјетабкот jeziku! Hvalili su miran,
"zajedni6ki zivot", isti6u6i kako
nema problema i kako su one koji
zahtijevaju primjenu Sedmog 6lana,
odnosno sluzbeno uvodenje dva
jezika "nahuskali koruski Slovenci".
U ime "mirnog zajedni6kog zivlje-nj- a,
smatra "NaS tednik" zeli se
unistiti volja za borbom protiv
asimilacija.
Cilj je sluzbenih osoba jasan i to
bez obzira na to jesu li oni Nijemci
ili Hrvati: to je totalna asimilacija.
Neka ostane samo po koja tambu-rask- a
druzina za zabavljanje turista.
"NaS tednik" isti6e da nije 6udo
sto Hrvati u takvoj situaciji nemaju
svoju srednju skolu, a sto bi onaza
njih znaiila, nije potrebnp niti
govoriti. Madari i Hrvati se bore za
zajedni6ku gimnaziju, ali nailaze na
"za6epljene usi".
POVEZANOST S M ATICOM
Na kraju prikaza stanja u GradiS6u
— onako kako ga vidi pripadnik
koruske slovenske manjine — si6e
se da ohrabruje to sto se na
seminaru u Jennersdorfu pretezan
dio sudionika nije mirio s takvim
shvadanjem "mirnoga zajedni6kog
zivota". Oni su doSli do гак1јибка da
manjine mogu prezivjeti jedino ako
se bore protiv sluzbene politike.
Treba, naime, dosljedno primjenji- -
A O © © A,
Razvijanje suradnje izmedu Jugoslavije i Kube u trajnom
je interesu naroda dviju zemalja i pridohosi jacanju po-kreta
nesvrsfanosii, mira i u svijetu
Fidel Castro sa zadovoljstvom prihvatio poziv da posjeti
Jugoslaviju
I
HAVANA (Tanjug) - Povodom posjeta
delegacije Saveza komunista Jugoslavije,
na celu s predsjednikom Predsjednistva
CK SKJ, Mltjom RibifciCem u Havani je u
nedjelju objavljeno zajedniiko saopdenje
za Stampu u kojem se, izmedu ostalo, is-ti- ce
da su se Mitja Ribicit i Fidel Castro
medusobno informlrali o medunarodnoj
aktivn'osti SIU i KP Kube, o prilikama u
Jugoslaviji i Kubi i zadacima dviju partija
na untrasnjem planu. Oni su "takoder
izvrsili siroku razmjenu misljenja o aktu-alni- m
medunarodnim problemima i bila-teralni- m
odnosima,
Fidel Castro urucio je Mitji Ribicicu na-ciona-lni
orden Jose Marti. Razgovori su
protekli u'atmosferi srda6nosti, prijatelj-stv- a
i uzajamnog povjerenja.
Mitja Ribicic i Fidel Castro pozitivno su
ocjenili razvoj odnosa i suradnje izmedu
Saveza komunista Jugoslavije i Komuni-stick- e
partije Kube i jugostavensko-kubanski- h
odnosa u cjelini. Izrazena je
obostrana spremnost za njihov daljnji ra-zvoj.
Istaknuto je da je stalno' unaprediva-nj- e
prijateljskih odnosa i svestrane surad-nje
izmedu dvije socijalisticke i nesvrsta-n- e
zemlje u trajnom interesu naroda Jugo-slavije
i Kube, i da pridonosi jacanju po-kreta
nesvrstanosti, ravnopravnosti me-dunarod- ne
suradnje, mira, drustvenog na-pret- ka
i socijalizma u svijetu.
Fidel Castro je informirao delegaciju
SKJ o zadacima Komunisticke partije Ku-be
u ostvarivanju odluka Drugog kongre-s- a
i sestog plenuma Centralnog komiteta
na ucvrscenju, obrani i razvoju dostignuca .
socijalizma na Kubi. Takoder ih je infor-mirao
o stalnim prijetnjama i provokaci-jam- a
administracije SAD s kojima je suo-cen- a
Kuba.
Jugoslovenska strana je izrazila svoju
punu podrsku nezavisnosti, suverenitetu i
teritorijalnom integritetu Kube, obustav-ljanj- u
svih vidova pritisaka i neprijatelj-stv- a,
kao i prekidu ekonomske blokade
Kube. Mitja Ribicic je informirao delega-ciju
KP Kube o aktivnosti SKJ na ostvari-vanju
odluka 12. kongresa u daljem razvo-ju
samoupravnog sistema i provodenju
politike ekonomske stabilizacije.
Razmatrajuci medunarodnu situaciju,
dviie delegacije su izrazile zabrinutost
zbog njenog zaostravanja i stalnog'pogor-savanj- a.
i suglasile se da je najvazniji za-dat- ak
danasnjice borba za mir. za nezavi-snos- t,
razvoj. zaustavljanje utrke u naoru-zavanj- u
i otklanjanje opasnosti od nu,
klearne katastrofe.
Posebno su istaknute negativne poslje-dic- e
postojece ekonomske krize u svijetu
koja, iako globalnog karaktera, najteze
pogada zemlje u razvoju. Ukazano je na
potrebu angaziranja svih naprednih i de-mokrats-kih
snaga u borbi za prevladava-nj-e
postojeceg stanja, za popustanje medu-narod- ne
zategnutosti, za mir u svijetu, za
smanjivanje vojnih izdataka i povedanje
pomoci za ubrzani napredak zemalja u ra-zvoju.
Dvije strane smeftraju da odriavanje Se-s- te
konferencije UNCTAD-- a u Beogradu
ima veliko znacenje na planu poticanja
rjesavanja kljucnih medunarodnih eko-nomsk- ih
problema u duhu ravnopravne
suradnje izmedu svih zemalja i uvaiava-nj- a
opravdanih zahtjeva zemalja u razvo-ju.
Posebno je naglaseno 7nacenje koje u
danasnjojmedunarodno; Sttuaciji imaju re-zult- ati
Sedme konferencije sefova drzava
ili vlada nesvrstanih zemalja u New Delhi-j- u.
Jugoslavia i Kuba su istakle svoju od-lucn-ost
da dalje pridonose jacanju jedin-stva
i akcione sposobnosti pokreta nesvr-stanosti
i da djeluju u duhu zakljucaka sa--
I ШШЕЗИјаВЕШИШВЗШЕЗЕЈШШЕЗЕЗШНШИИИЈаИ
vati naCelo samostojnosti i samopo--
mo6i na svim podru6jima druStve-no- g
zivota. Zadovoljiti se samo s
kulturnim priredbama, prepustiti sve
vecinskim strankama, dati se zastra-si-ti
od onih koji tvrde da je onaj koji
ne postuje sluzoenu politiku ekstre-mi- st
— sve to zaista ne moze
sprije6iti potpunu asimilaciju.
"Na§ tednik" isti6e takoder da je
I1
1
Q
Ш
U
Ћ
ШI
0
I
Tokom posjeta Kubi Ribicic je posjetio
garnizon Moncada u kojem se danas
nalazi Povijesni muzej 26. srpnja
(Telefoto Prensa Latina)
stanka na vrhu nesvrstanih zemaljaTObje
strane istakle su znacenje UN i potrebu
jacanja njihove uloge, prestiza i autoriteta
Mitja Ribicic obavijestio je Fidela Ca-str- a
o pogledima SKJ na situaciju u Evro-pi
i Sredozemlju i na rjesavanje aktualnih
problema u torn dijelu svijeta Obje strane
zalozile su se za smanjenje zategnutosti u
Evropi, za povratak detantu i jacanje pozi-tivn- ih
procesa zapocetih konferencijom u
Helsinkiju. One su podrzale sve inicijative
i napore koji realno pridonose torn cilju.
Fidel Castro je upoznao Mitju. Ribicica
s ocjenama KP Kube o situaciji u Latinskoj
Americi, a posebno u Srednjoj Americi'i
Karibima. Istaknuto je da SKJ i KPK podr-zavaj- u
narode Latinske Amerike i Kariba
u njihovoj borbi za nezavisnost i suvereni-te- t,
njihovu sve vecu privrzenost pokretu
i politici nesvrstanih zemalja, njihovu od--
lucnost da se bore protiv impenjalizma,
hegemonije, kolonijalizma, neokolonijaliz-m-a
i svih oblika strane dominacije i mje-§an- ja
u unutrasnje poslove nezavisnih ze-malja
U com smislu, dvije strane osudile
su prijetnje i agresivne akte protiv Nika-ragv-e
i pokusaje gusenja legitimne borbe
salvadorskog naroda One su, istodobno,
podrzale napore koji se poduzimaju u tra-zen- ju
politiekih i pravednih гјебепја koja
ce zadovoljiti teznje svih naroda ove regi- -'
je.
U razgovorima je ocijenjeno da socijali-za- m
kao sietski proces, usprkos teSkih i
slozenih medunarodnih okolnosti, dalje ja--.
ca i napreduje. Ukazano je na nedjeljivost
borbe za socijalizam od borbe za mir u
svijetu. Istaknut je znacaj razvoja suradnje
izmedu komunistickih i radnifikih partija
drugih progresivnih i demokratskih parti-ja
i naprednih pokreta u svijetu, na osnb-vam-a
nezavisnosti, ravnopravnosti, uza-jamnog
postovanja i odgovornosti pred
svojom radriickom klasom i narodom.
Obostrano je izrazeiio zadovoljstvo po
sjetom delegacije Saveza komunista Jugo-slavije,
na celu s predsjednikom Predsjed-nistva
CK SKJ Mitjom Ribicicem Kubi i --
razgovorima vodenim s prvim sekretarom
CK KP Kube Fidelom Castrom i drugim
kubanskim rukovodiocima Izrazeno je
uvjerenje da ce posjet i razgovori pridoni-je- ti
daljem razvoju i produbljivanju prija-teljskih
odnosa i suradnje izmedu SKJ i
KPK i izmedu dvije zemlje. D
U ime Predsjednistva SFR Jugoslavije i 1
Predsjedni§tva Centralnog komiteta SKJ,
Mitja Ribictf je pozvao Fidela Castra da
posjet; Jugoslaviju. Poziv je prihvacen sa
zadovoljstvom i zahvalnoscu.
od neprocjenjive vainosti svakako
uska povezanost s maticnim naro-dom.
S druge strane, odsutnost
vlastite politiCke i privredne struktu-re- ,
nedovoljna povezanost s mati6-ni- m
narodom, velika ovisnost o
etabliranim strankama koje se zap-ravo
zalazu za asimilaciju — sve je
to, po mi§ljenju lista, ozbiljna
prijetnja gradisdanskim Hrvatima.
K3 1ЕЗШЗ