Nase Novine, August 17, 1983

              tA ' v л ""A . ' .' 5 -- V ' " " V "-- 4
. - J
June 22,1983, NASENOVINE-- 3
Cinari
Ameri6ki predsjednik Teodor Ruz-ve- lt ostao ]e zapamcen i po izreci:
"Obradaj mi se tiho i umilno, ali
uvijek sobom nosi veliku batinu" — i
mnogi su se njegovi sljedbenici u
vaSingtonskoj Bijeloj kuci revnosno
pridrzavali ovog savjeta. I пјебји — i
djelom.
Zna se, medutim, da Ronald
Reagan nije pristalica ovog prvog
dijela Ruzveltovog gesla. Nije to bio
ni ranije, kad je drzao Kaliforniju, a
joS danas kada ve6 glasno razmiSIja
i objaSnjava kako se "em-iksovim- a",
"perSinzima" i ostalim njima slicnim
interkontinentalnim straSilima moze
voditi, prezivjeti i dobiti eventualni
nuklearni rat.
Kolega Rober Ser iz "Los Angeles
tajmsa" dugo je razgovarao s Ronal-do- m
Reaganom i njegovim najblizim
suradnicima na tu temu, a zatim je
te susrete pretofiio u jednu zanimlji-v- u
i indikativnu, prije nekoliko
mjeseci objavljenu knjigu u kojoj
njegov predsjedniCki sugovornik ob-jaSnjava
kako se uz ротоб smrti
moze prezivjeti:
"... Moramo biti jaki, ja6i nego oni
— i u tome je rjeSenje cijelog
problema. Sigurno je da se moze
prezivjeti nuklearni rat. Kako? Ostat
ce neSto naSih ljudi, osiat 6e neSto
od naSih dostignu6a, i to Sto prezivi
bit 6e dovoljno da se krene iz
pocetka".
Sto 6e, medutim biti s onom
drugom stranom, s onima koji su
premaovoj ra6unici predodredeni da
izgube i da se izgube — o tome
nema spomena. 0 tome ne govore ni
knjiga, ni predsjednik.
Sluzbenapodlogaovakvog miSlje-nj- a
dobivena je, na svoj nadin, u
Setvrtak poslije podne na vaSington-sko- m
Kapitol hilu, kad je ameriSki
Kongres odobrio proizvodnju novih
raketa odavno znanih pod Sifrom
"MX'', raketa za koje se Reagan
zalazeod kadaje uSao u Bijelu kucu,
lansirajudi orvelovsku tezu da ce ovi
projektili straha predstavljati u stvari
idealne 6uvare mira.
U to ime — u ime onoga Sto se
kroz ovakvu prizmu planira i od nje
обекије — povufcen je tako u
VaSingtonu odavno pripremani i
Cesto odgadani potez MX. Potez
koji, medutim, nije toliko nov kao
Sto se, mozda, u prvi mah pomislilo
i za koji su se prakti6no izjaSnjavali i bili spremni da gapovuku svi
Г1Ч;н'ај'"'"!ни;ч'Л.-'?7ТТ- Л
4
, V ч ' mira ilistraha
атепбкј presjednici od Geralda
Forda naovamo.
Ono, medutim, Sto se sada prvi
put 6ulo to je to novo ime koje je
danaSnji Sef Bijele кибе nadjenuo
ovom "MIX" oruzju i lokacija koja
mu je pripremljena u saveznoj drzavi
Vajoming. Za razliku od Jimmy
Cartera koji se oduSevljavao idejom
o stotinama kilometara podzemnih
hodnika kroz koje bi Spartale ove
dalekometne rakete sa simboli6nim
crvenim glasama — novi Sef je
isplanirao i porufiio da njegov
"paket" bude u utrobi zemlje na
relativno zgusnutom prostoru koji
obuhvadafietvorosatnu provrSinu od
nekih tridesetak kilometara.
U noci protekle nedjelje kad je
svijetu bila saop6ena zabrinjavajuca
vijest o ovoj "Vudi Alen formaciji"
(ime su joj odavno izmislili oni koje
gorko zasmijava obrazlozenje da se
na strahu i zastraSivanju moze
graditi buducnost ovog planeta)
suradnici i savjetodavci predsjedni-k- a
Reagana pojavili su se s obrazlo-zenje- m
kako je to i zbog беда,
zapravo, jedan veliki korak — tih
I 'miimuhiumihiw4h'Wi7 rffrTi
ВДДдДјДВјИ'ЗпТгв Wlj.UMBaSlfflTiiifiiWft лтткммвптЈВЦид.дммадЈ,,
NERAZVIJENI BEZ
DOVOLJNO HRANE
RIM, AP — Organizacija UN za
ishranu i poljoprivredu — FAO
predvida pad proizvodnje 2itarica u
ovoj godini. Ali, istovremeno i
porast zaliha Zitarica u bogatijim
zemljama, dokce nerazvijene zemlje
i dalje biti bez dovoljno hrane.
4 U redovnom mesednom izveStaju
FAO predvida da ce ove godine u
svetu biti proizvedeno izmedu 1.435
i 1.545 miliona tona iitarica. ProSlo-godiSn- je
zetve donele su 1.565
miliona tona zitarica.
ДДјЕДЈ ™'H
Published every Wednesday YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Vofin Grbl6, Joslp Kovaiit, Stanko Muldeka,
Mllena Boiid, Ivica JutiSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav No&kovli, , Rozatya Plvjakovic, Duro Malikovli, Ivan Pribanld, Mile Baljak, ЧЦа Bubalo, Pavao
Radmantd, Boia Pavkovid, Osfoa Kovaiavtt, Vikior Arar. DuSan Stanar, Milijan'
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmlhovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo васch.
REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacrf
Stjapan MloSii (dru5iveno-poliiidk- a pltanja), Dawvl Pixlados (dtuStvena pltanjai
knjliovnost), Katarina Kostii (poezija I akluelne Цте). Jelena Gavrllovid (llteratura
I umetnost za decu), BoSko Mladonovid, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Starievii (Los Angeles),
Boio Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Joslp Stanld — Stanlos
(Rim, Italfja), Darlo TapSanji [Pariz, Francuska), Lepa Taotanovld (Retnscheld,
Zap.Nema&ka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I druStvo), Pro. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publlclstlka u Americi), Anion Kostelacr
(reporlaze i prlfie iz Iseljeniikog zlvota).
DOPISNICI JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovii, Petar Kurtlc,
MiloS Kordl6, Aleksandar Chic, Strahinja Maletld, Novica Mllic.
FOTOREPORTEfll: Srdan Bodi6, Aton Koei, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE:
Vasiljevli — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extre). Single copies cents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Na&o novln" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godlfinje; pojedlnl
prlmjerak cent). Cjene oglasa na zahtjov. "NaSe novlne" su naslJedniH
"Jedlnstva", kome su prothodill listovi: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" Corb", lo i "Nwodnl Glasnlk" I drugl naprednl
listovi koji su mu prethodill u S]ediii]enlm Driavamn.
Redakclja odgovara za nepotplsane materljalo. Potpisani £lancl Izraiavaju
mlSIJenje aulora. Dopisi vracaju.
I M
stotinu nuklearnih CudoviSta, od
kojih svako stoji 260 milijuna dolara
i moze unesreciti isto toliko ljudi —
prema miru i, иорбе, prema jednoj
Siroj, globalnoj sigurnosti I svjetli-ji- m
perspektivama na ргакИбпо svim
meridijanima.
"Ja sam zabrinut zbog efekta koji
nuklearni strah ima na naSe ljude"
— rekao je predsjednik Reagan
jednom prilikom potkraj proSle go-din- e,
u onom periodu kada su
vaSingtonski kongresmeni pripre-mani
da progutaju pilulu koja na
svom omotu ima oznaku "MX".
"NajviSe me ipak,zabrinjavaju pisma
koja dobivam od djece, od u6enika
koji mi Salju svoje pismene sastave
na tu temu. Evidentno je da su oni
medu sobom, u svojim u6ionicama
razmatrali i nacrnje тодибе aspekte
ovog holoasta. Njihova pisma su
puna straha. To ne bi trebalo tako da
bude".
Cuvari mira Ni Cuvari straha?
Ni djecu viSe nije lako zavaravati.
Pavlovic
("Borba")
шипуи ШНМШЛ1глјштМЈ
by:
IZ
M.
50
50
se ne
S.
vmnnnmismmvmimMauMSLMmiv
("International
Herald
Tribune" - Pariz)
lHiu№WiiM.itJHwwmHiMiiwigitH!MMMBHluil
NEZAPOSLENOST
U LATINSKOJ AMERICI
LIMA, Tanjug — Svaki 6etvrti
radnik u Latinskoj Americi je bez
posla i bez prihoda — objavljeno je
u godiSnjem izveStaju Ekonomske
komisije UN za Latinsku Ameriku o
prilikama u ovom delu sveta. Uku-pa- n
broj nezaposlenih povecao se
tokom poslednje dve godine za
preko deset posto i dostigao cifru
od dvadeset i sedam miliona radnika
i sluzbenika bez posla. Ujedno,
pove6ao se i procenat nedovoljno
zaposlenih, pretezno sa sela.
Victor Perlo u njujorSkom listu
Daily World raskrinkava lazne optui-b- e
da su Bugari pomogli Tur6inu Ali
Agca da pokuSa ubiti papu; on dalje
piSe:
"Kurs kampanje je o6evidno lazna
optuzba (frame up). Principijelno
protivljenje socijalisti6ke zajednice
i komunisti6kih partija иорбе poli-ti6ki- m
ubijstvima, otimanju aviona i
tome slidno, dobro je poznato. Isto
tako poznata je anti-sovjets- ka kam-pan- ja
Reagana i njegovih hladno-ratnifik- ih
suradnika u Zap. Evropi.
"Sta se krije iza tih provokacija, i
zaSto? Jedan broakcast (атепбке
televizijske kompanije) NBC u sep-temb- ru
1982. je kazao da optuzbe
potjedu od "QbavjeStajnih izvora
Vatikana, Sjed. Driava i zapadno-evropski- h
drfava"...
Izgleda sigurno da su CIA i druge
атепбке agencije dominantne sek-ci- je
talijanske vladajude klase i
'- -, 4-- - v,. VT. KLEVETE
OTPADNIKA '?
-- t~
"Strudnjak" za medunarodna pi- -,
tanja lista The Province iz Vancouve-r- a
je llya Gerol. Njegov "specljali-tet- "
je Sovjetski Savez.
On je pobjegao iz Sovjetskog
Saveza. Ne znamo iz kojih razloga,
ali je bjegunac.
Konzervativni list The Province ga
je unajmio da piSe anti-sovjets- ke stvari. Ali on i djeluje. Vancouver
ima jak antl-rat- ni pokret, a to smeta.
Kad je nedavno u Vancouveru bila
sovjetska delegacija (da izlo2i sov-jets- ko
glediSte na medunarodne
probleme, prije svega nuklearno
oruzje), Gerol je na miting doveo
grupu buka6a s ciljem da ga razbije,
ali nije uspio.
Njegove anti-sovjets- ke 6lanke
prenose i drugi kanadski dnevni
listovi.
Citaoci lista The Province робеН
su da protestiraju protiv njegovog
pisanja.
Neki David Moul iz mjesta Gib-sons
piSe da Gerol klevede i
kanadski mirovni pokret kad dale da
ga "kontroliSu" Sovjeti. Clanci koje
donosi sam list The Province poka-zuj- u
da je to Siroki pokret, u kome
sudjeluju ne samo komunisti ve6 i
"liberal! i idealist!". Ali izgleda da
Gerol ne 6ita takove 6lanke.
Gerol kale da sovjetska vojna
doktrina naglaSava da se nuklearni
rat mo2e dobiti. Ali tu tezu zastupa-j-u
i zapadni militaristi, piSe Moul.
Moul napominje da je SSSR
izjavio da пебе prvi upotrebiti nukle-arno
oruije. On pita: ZaSto Gerol ne
osudi Sjed. Diave i NATO koji
prijete upotrebom tog oruzja?
On smatra da je Gerol ratni
huSka6, jer ga nije briga za 2rtve koje
bi nuklearni rat donio.
Moul optuiuje Gerola da zagovara
pregovore o razoruianju sa pozicija
superiornosti. Drugim rije6ima,
ho6e da nametne атегјбке, Reaga-nov- e
pozicije. A Reagan ho6e da
Sjed. Drzave budu gospodar svijeta.
Od Gerola se bolje ne mo2e
o6ekivati. Cudnovato je to Sto
vlasnici kanadskih listova upotreb-Ijavaj- u
takve ljude da tuma6e doga-daj-e.
Oni znaju da takav Sovjek ne
mole biti objektivan, da rte mo2e.da
ozbiljno i razborito piSe o zemlji iz
koje je pobjegao, pa ni o niCemu Sto
se dogada u samoj Kanadi. On je
pun predrasuda. A kad vlasnici
listova to znaju, onda ni oni nemaju
6iste namjere.
A.2.
Vatikanske sile odgovorne za laine
optuzbe.
ZaSto Bugarska? Zato Sto se ona
nalazi na putu od Turske do Rima,
zato Sto ima izvanredne ekonomske
uspjehe i nema "disidentskog" pok-ret- a,
i zato Sto je zapadna propagan-da
smatra najblizom Sovjetskom
Savezu.
"Amerifiki imperijalizam, pokretafi
anti-sovjets- ke propagandistidke
kampanje priprema svijet psiholoSki.
za prvi nuklearni napad (nuclear first
strike), branedi istovremeno vlastite
genocidske napade u mnogim dije-lovi- ma
svijeta. Vladajuda klasa Itali-j- e
nastoji da odvrati painju talijan-sko- g
naroda od stacioniranja nukle-arno- g
oruija za prvi napad i rakete
srednjeg dometa u Italiji,
"Prakti6no, oni manevriSu da
navedu Bugarsku da osiobodi dva
talijanska Spijuna u "zamjenu" za
Antonova i tako podili mit o
bugarskom sudjelovanju u pokuSaju
ubijstva".