Nase Novine, April 13, 1983

              ШШШШШ
' J н.у : i L ' --'
У
-- ?,
6-- NASE tfOVINE, February 16,1983.
r—U spomen:" Lijek protiv
U "Politic!" 16. januara 1983. je objavljena
vijest o smrti drugarice Jozeflne DraSner
Vjerujem da mnogi vaSi Citaoci ne
bi obratili paznju na ovaj tekst stoga 5to,
mo£da, u mimohodu, ne bi nl znali o kome je
пјеб. A to je drugarica koja je svojevremeno
bila jednaod naSih najaktivnijih i najpoznati-ji- h
zena u Kanadi.
ProSIa su tri i po decenija otkad je i ona, u
poznatoj Repatrijaciji, do§la u svoju rodenu
domovlnu, gdje se je, ubrzo, sa svojim
suprugom Antonom DraSnerom (Spanskim
borcem) aktivno ukljuCila u druStveno
politicki rad.
Sa drugom DraSnerom se, na zalost, nikad
nisam susreo (umro je i sahranjen u Opatiji
prije nego Sto sam se upoznao sa Jozefi-nom- ).
Sa njom sam bio bliski susjed na
Hercegnovskoj rivijeri. Mnogo mi je govorila
o svome radu i o aktivnostima pojedinih
drugova u Kanadi. Bila je pretplatnik "NaSih
novina" a gotovo svi poznatiji povratnici iz
Kanade mnogo su je cijenili. Da pomenem i
joS neSto: Spominjudi pojedine njoj bliske
drugove u Kanadi, Cesto je spominjala
"nekog" Boba, ili kako ga je ona pravilnije
izgovarala engleski "Baba". Morao sam joj
postaviti pitanje — "koji je to drug"? Kad je
rekla, "pa to je Bogoljub Stevanov", ve6 sam
odmah znao o kome je rijec. Obojica su
Vojvodani.
Da ne bih o toj zasluznoj drugarici pisao
suhoparno i napamet, pretresao sam moju
dokumentaciju, ne bih li neSto naSao i o
njoj. Nai§ao sam na njen izvanredan dopis
(cetiri stranice) u Almanahu Vidovdanskog
Sault Ste. Marie, Ont. — Ovo
mjesto ima vi§e od 12 hiljada
nezaposlenih ili 25 posto od ukup-no- g
broja radnika. Nezaposlenost se
stalno povedava. Algoma Steel kor-poraci- ja
je upravo otpustila 200
fareman-a- . To je prvi put da se
fareman-- i otpuStaju.
Algona Steel je glavni uposliva6
radnika u ovom mjestu. Korporacija
je proSle godine izgubila 40 milijuna
dolara. A u 1981 . godini imala je 165
milijuna dolara profita. Prodaja celi-k- a
je opala za 39 posto. Proizvodnja
je smanjena na 50 posto kapaciteta.
Predsjednik korporacije Peter Ni-xon
je rekao da se nada da ce se
stanje poboljSati krajem ove godine,
ali normalna proizvodnja se nece
vratiti do kraja 1984. ili 1985.
Mjesno tredunijsko (sindikalno)
vijece je odlucilo da pocne organizi-ra- ti
nezaposlene radnike. JoS se
ta6no ne zna kakva organizacija ce
to biti. Problema je mnogo.
Vode Tredunijskog vijeda kazu da
su ofiekivali da 6e velika radnifika
demonstracija u Ottawi u oktobru
1981. i druge radnidke protestne
mjere prisilit vladu da donese zako-n- e
koji bi poboljSali stanje, ali to se
nije dogodilo, i nezaposlenima ne
preostaje drugo nego da se organizi-raj- u
i nastave borbu.
A.G.
OTPOR FARMERA
U ONTARIU
Jedan farmer u mjestu Palmerston,
provincija Ontario nije mogao da
band povrati pozajmljeni novae i
banka je data akcionerima da proda-d- u
njegovu farmersku opremu vri-jed- nu
100 hiljada dolara.
Kad je do§ao dan da se predmeti
rasprodadu, na farmu je doSlo preko
300 farmera, susjeda farmera dije
stvari su trebale biti prodane. Oni su
sve te stvari kupili za $19.81.
Farmer! su tako radili u velikoj
ekonomskoj krizi tridesetih godina.
kongresa iz daleke 1937.godine, koji je tada
potpisala kao Jozefina Bozanic. Stoga sam,
da bih bar donekle prikazao njenu klasnu
svijest i borbenost, odlu6io da iz toga Clanka
citiram jedan kratki insert:
"Du2 cele Kanade od Atlantika do Pacifi-ka- ,
nema ni jednog mesta gde se je vodila
borba za poboljsanje zivotnog polozaja
radnika, a da zene nisu uzimale aktivnog
ибебба u tim borbama. Aktivna borba
majnerskih zena u Carbinu, B.C., gde je
kompanija sa policijom i Strajkolomcima
naterala traktore na zene i decu i izranjavala
ih. Zatim StrajkaCke borbe u Stratfordu,
Vancouveru, Torontu, Calgary, Winipegu,
Hamiltonu i drugde.
Herojske borbe zena radnica vode se po
celom kapitalistifckom svetu. 2ene su poma-gal- e
rudarskim 5trajkaSima u Trbovlju, u
Jugoslaviji. One su im znatno i omogu6ile
da pobede u toj borbi. One su, stojeci na
ulazima u rudnicima spredavale kompanije
da dovlace Strajkolomce. One su sakupljale
hranu i borile se zajedno sa svojim
drugovima protiv zandarmerije... Herojska
borba Spanjolskih zena na barikadama. Na
hiljade takvih i sliinih primera mogli bi se
nabrojati iz borbi zena — radnica".
Drugarica Jozefina nabraja i druge primje-re- ,
ali svjestan sam da ja, zbog oskudice
prostora u listu, ne smijem dalje.
NEKA Tl JE VJECNA SLAVA NA§A
DRAGA DRUGARICE JOZEFINA, A TVOM
BRATU I OSTALOJ RODBINI NASE ISKRE-N- 0
SAUCESCE.
LUKA MARKOVlC
(Zagreb)
LEPOSAMSE
U proSlu subotu uveie, 6. februara,
prisustvovala sam zabavi odrzanoj u Litvan-sk- oj
sali, koji su priredile tri organizacije:
"Sloga", "Rodoljublje" i "Polet".
Sala je bila prepuna, vrilo je od veselja.
Orkestar "Morava" je neprekidno svirao
narodna kola i muziku za igru. Devojke i
mladidi folklorne grupe "Polet", obuceni u
lepe narodne побпје izveli su splet narodnih
igara iz svih krajeva Jugoslavije. Paja Тобак
je sluzio 6evap6ice, bilo je prijatno i veselo.
Uzbudenje je dostiglo vrhunac kada je
"Morava" zasvirala pesmu "Jugoslavijo,
Jugoslavijo". Svi prisutni su se uhvatili u
kolo. Zatim je veselje poteklo dalje.
Kasnije se izvlaCila lutrija. Bilo je vrlo
vrednih poklona koje su kao svoj doprinos
dali prijatelji triju organizacija. Jedan poklon
sam dobila i ja — su§enu sunku, poklon
Paje Тобка.
Puna utisaka, ushidena, zahvalna organi-zatorim- a
za prijatno provedeno ve6e, kad
sam se vratila kuci, napisala sam ovu
pesmu, posvecenu ovoj uspeloj druStvenoj
zabavi.
Ilonka Koledin
ti
Zabavija se "Sloga" i sviraju kola,
Sala na nogama, poput vrednih mrava,
Kotrlja se Тобак sa 6evap6i6ima,
MiriSe vedera, sprema Cika Paja.
Lutrije se vuku, nagrade se dele,
Gledam svoje karte, da li imam sre6e,
Misli ne varaju, sve najlepSe bude,
Dobila sam Sunku, poklon Тобка Paje.
Sretno poSIa kudi sa Sunkom u ruci,
"Morava" joS uvek u uSima bruji,
Hladne su te'noii, u sitnije sate,
Al, druStvo I "Plavac" joS i danas greje.
Ilonka KOLEDIN Februar, 1983.
PROIZVODNJEZITARICA
U SVETU
RIM, UCN — Strucnjaci organizacije UN
za ishranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuju
da je profile godine u svetu proizvedeno
milijardu i 537 miliona tona svih Zitarica,
prema milijardu i 516 miliona tona godinu
dana ranije.
Procenjuje se da je p§enice proizvedeno
oko 470 miliona tona, stocnih zitarica 796
milrona tona i pirin6a neSto preko 270
miliona tona.
.J Siavha garda Zsgrepcana izgu-bila
jo jos jednog nogometasa 5 covjeka. Umro ja 3aroslav Sitfer.
Zaredali su crni okviri, tuga i uspo-mon-o na osamdeset i osam godina
zhrota. Za sjecanjo evo dvadese-ta- k redaka iz njegova monologa:
Prva olimpijada, poratna, dva-deset- e. Prva jugostavenska repre-zentacij- a.
U Zagrebu smo soli na vlak. Lokalac Promjena u Becu.
Noc u hotelu, za stolom, sobs pu- na stenica. Taiijani hoc® karante-n-u. 3edva smo prosli. U Anversu
vojnicke barake i krvavi biftoki. I krvava utakmica sa Casima. Mo--Ji su i sami bili себкод porijekla,
ja Zagrepcanin, od glave do pete.
Lepo smo se dogovorili. Mi bumo
igrali for oni nae ne buju nabili. Oni
profesionalci, tukii su vec tada i
same Engleze, kod njih. Mi smo bi-ll
fer, oni nama cedmicu. Maio ljudi
(pisaio se: osam), ujutro i 0:7. Ali,
prvi smo se halftajm drzaii dobro,
OK). Kad najedanput, Dragee Vrtfu-k- a je pocel utati. CCaj je bilo? Ceoi
su ga prilepili v goldtangu i slomili
mu kljucnu kost. Nije stel van.
Ja sam pocol nogomet igrati de-vetstoos- mo, prestal sam dvade-sotcetvrt- o. Nikad nis zisel prije
kraja van. Alt' me je netko frknul,
otrcal sam v sviacionicu sam se
zrital, del bandazu i, teraj! A da ste
nas tek videli v Barceloni. Gradan-e- ki
u kojem sam igral, kojeg asm
osnoval i kojeg sam ja, kao trener
dal Bukoviju, sjajan. Bili smo skoro
nepobjediva momcad. Da, ja sam
pocel u Oksferdu. Klub se ra-sp- al, Zagreb jo vec imal akademi-car- e
u НАббОЈ i srednjoskolco u
Concordiji, mi smo osnovali klub --
svih gradana, Zagrepcana, i tek se
prozval Gradanski. Onda vam je Ш
smo na lesu i pljuvali cmo. Amats-r- i,
a kaj drugo. Pokoja banka, tu i
tarn. A kak smo trenirali. Purgeri
su uvek imali Jake trenere. Secam
se Engleza Geitskelia. Preskakali
smo plot i bezaiii v kukuruz. Igral
sam najboljs, kad sam Ш svjezi. Is sam igral brartlca. Pet puta za
repTezeniscSju. Brz sam bii i nhko
mi n! vuseJ. Ali sam bil all-rou- nd. Mogel sam Igrati sve. Kao branic
isel sam naprod i centriral. I za
ovaj i za oroaj nogomet, uvijek isto:
talenti. Ico HHrec je bil takav ta-lent.
3a sam bil purgeras, drukal
sam za Dinamo. A prtom ove do-cker
zakaj pucaju v luft?
Tako je igrao i govorio Jaroslav
Siffer.
тшхттшшјшш1ш№1вшша
PoStovani prijatelji:
Pretplatio sam se na "NaSe novine"
proSlog era, na proslavi Kanadsko-jugoslo-vensko- g
dana, i rado ih 6itam, kao i cela
moja familija.
U decembru mesecu je umro otac moje
supruge Jaroslav Sifer, u dubokoj starosti.
Bio je omiljen i poznat, kao nogometaS u
predratnoj zagrebaCkoj nogometnoj ekipi.
Stoga je dosta pisano povodom njegove
smrti u jugoslovenskoj Stampi.
Zeleli bismo da za naSu familiju koja iivi na
ovom kontinentu bude zabeleino o smrti
naSeg pok. Jaroslava u naSoj iseljenidkoj
Stampi, pa vas molimo da preStampate ovaj
tekst, objavljen zajedno sa fotografijom, u
S.N. "Reviji", 8.decembra 1982.
U spomen na naSeg neprelaljenog Jarosla-va
Sifera, darujemo "NN" sumu od $10.00.
Unapred se zahvaljujemo.
Trpko Mitrovski
safamilijom
Scarborough, Ont.
m
Ш
Ш
m
Urednlde "NaSih novina":
lello bi da objavIS u "NaSIm
novlnama" ovaj kineskl recept za
lljeienje skleroze. Doblo sam ga u
Zagrebu kad sam pros' le godine bio
u posjetu. NaSao sam ga I kod
prijatelja u mom rodnom selu
Bristu u Dalmacljl. Na povratku u
Kanadu Ja sam lijek napravio I
poplo I mogu redl da je korlstan.
Lijek su uzlmalj jo§ neki prijatelji
ovdje I svi su zadovoljni. Molda
bude od koristl i drugima i zato
ielim da se objavi.
Mate Aleksld,
585 Kamioops Street
Vancouver, B.C.
V5K 34V
№
Recept starog klneskog neopat-sko- g
lijeka, pronadenog 1971. go-dine
od strane Clanova ekspedlclje
UNESCO-- a u ruSevlnama tibetskog
manastira na glinenim tabllcama I
preveden na sve jezlke I priblfren
medlclnl XX stoljeda.
Pretpostavlja se da se radl o pro-naias- ku
starom 2-- 3 tisuce godina
prije naSeg габипапја vremena.
INDIKACIJE: Oslobada organi-za- m
od masnlh I kreCn.h naslaga,
poboljSava razmjenu materija.u ti- -
jelu te elastiinog krvnih sudova,
sprljeiava infarkt, sklerozu, steno-kardij- u,
apoplekslju, i stvaranje
tumora. Prestaje бит u glavl,
poboljSava vid. Pri tefinom prldria-vanj- u
uputa za Мјебепје podmladu-j- e
organizam.
PRIPREMANJE: Dobro odistltl i
oprati 350 grama luka (bjelog
бебпјака), nasjeci ga I Istucatl ga
drvenlm ill glinenim tufikom, stavltl
to u 300 grama 96% alkohola,
fivrsto zatvoriti posudu i Cuvati je
10 dana na prohladnom mjestu.
Zatim procjediti krozCvrstu tkaninu
i ostatak dobro izejediti.
Za dva do tri dana zapoceti lije-Cenj- e,
uzimaju6i ovu mjeSavinu sa
50 grama mlijeka na sobnoj tempe-ratu- ri
u kapima prema prilozenoj
Semi:
DANI DORUCAK RUCAK VECERA
1 12 3
2 4 5 6
3 7 8 9
4 0 11 12
5 13 14 15
6 15 14 13
7 12 11 10
8 9 8 7
9 6 5 4
10 3 2 1
Poslije ove terapije nastaviti sa
uzimanjem lijeka 3 puta dnevno po
25 kapi dok se ne potroSi cljela
sadriina.
Ргерогибије se da se Ијебепје
ponovi nakon 5 godina.
NAPOMENA: Ovo se ne smije
praviti od mladog luka, ve6 luk
mora biti star I suh i novi luk u julu
mjesecu kada se osuse беги1ј1се.
SKORO 10 GODINA
Torontskom profesoru Jacku Chambersu
ирибепа je putem po§te пагибепа knjiga 7.
septembra 1973. godine. Primio ju je
proSlog tjedna, devet i pol godina nakon je
poslana.
Атепбкј odbor za sigurnost u
transportaciji (U.S. National Trans-portation
Safety Board) je zakljufiio
da je za katastrofu Oil Rangera kriva
атепбка kompanija, vlasnik. Nesre-c- a
se dogodila kod Newfoundlanda
prije godinu dana. Utopila su se 84
Covjeka.
Spomenuti ameriCki odbor kaie
da su ti ljudi mogli biti spaSeni da
su bili osposobljeni za upravljanje
Oil Rangerom, koji je tragao za
naftom. A ni oprema nije bila dobra.