Nase Novine, April 13, 1983

              Q Q © m m
(Nastavak sa st.1)
sve kvantitativne i kvalitativne grani-c- e
i dovela svet do ruba provalije iz
koje nema povratka. Jer, u oblaku
nuklearne eksplozije nece biti ni
pobednika ni pobedenih.
LANCANA REAKCIJA
ишаагужтљу:иллг?;г,1та.1и.;г7;,7,,,у.т.,1г'?;!ј.ј..;..
Nekontrolisana lancana reakcija,
na kojoj se zasniva mehanizam
atomske bombe, otvorila je put za
jos jednu lancanu reakciju, koja se
skoro uopste ne moze kontrolisati
— imajuci u vidu proizvodnju i
usavrsavanje nuklearnog oruzja.
Njegove su zalihe cudovisne. One
su deset hiljada puta vece od
kolicine eksploziva koje su u dru-go- m
svetskom ratu potrosile sve
zaracene zemlje. Za svakog stanov-nik- a
nase planete — od novoroden-cet- a
do starca — pripremljena su
atomska sredstva za unistavanje,
cija je snaga 15 tona eksploziva za
svako zivo bice.
Ali, opste je poznato da ce, prema
zakonima drame, puska koja visi na
zidu u prvom cinu obavezno opaliti u
poslednjem slicne "pozorisne" logi-k- e,
izgleda, pridrzavaju se i americki
vojni rukovodioci kad govore: "Isko-ristit- e
in Hi izgubucete in". Radi se
o raketama koje ce biti iskoriscene
po nameni ako uzlete prve: u
suprotnom slucaju unistice in brzi
protivnik. Pa ipak, za 37 godina,
koliko nas razdvaja od zavrsetka
drugog svetskog rata, nuklearno
oruzje nije bilo primenjeno, mada su
se sa jedne strane cule pretnje da ce
to biti ucinjeno. A u torn razdoblju
izbilo je vise od sto lokalnih ratova i
oruzanih konflikata, u kojima je
poginulo 10 miliona ljudi. Pa eto,
"pozorisna" logika najagresivnijih
krugova SAD ostaje na papiru zato
sto su svesni ishoda takve akcije.
Uzdrzava in snazni nuklearni poten-cij- al
Sovjetskog Saveza. U isto
vreme, ceo svet zna: SSSR nije prvi
p"
шШ
A World Searches
By PETER ELISH
STRABANE, Pa. — Our econom-ic
outlook is glum. Some 11 per-cent
of our work force in unem-ployed,
according to the most
recent statistics. More than 12
million people are out of work,
and the figures would be at least 3
million more if we count the peo-ple
who have withdrawn entirely
from the labor force.
These figures, according to
some knowledgeable economists,
will continue to climb in the
months to come.
The Western European nations
have a total of 17 million unem-ployed.
It is estimated that be-tween
400- - to 500-milli- on people in
the undeveloped nations are per-manently
out of work.
What is more alarming, ac-cording
to a study made by the
Organization For Economic Co-operation
and Development
(OECD) is that these unemploy-ment
figures will go much higher.
By 1985, OECD forecasts show
there will be 3.5 million people un-employed
in the United States
and Canada and another 35 mil-lion
in Europe. In the third world
stvorio atomsku bombu. Bio je
prinuden na tu kranju meru kao
odgovor na nuklearnu ucenu. Laz 0
"sovjetskoj opasnosti" je glavni
argumenat kojem se pribegava da bi
se opravdala nova vrsta oruzja Hi
nova strateska doktrina. Postoji na
Zapadu grupa naucnika koji smatra-j- u
da, kao sto lekar odseca bolesni
deo tela da bi spasio ceo organizam,
tako i fizicari treba da pronadu
oruzje koje bi tacno amputiralo
"bolesni deo covecanstva radi pros-perite- ta
ostalog".
ODGOVORNOST NAUCNIKA
Istorijat stvaranja atomskog oruzja
vezan je za imena najvecih naucnika.
I mi znamo kakve su sumnje i
razocaranja mucili fizicare kad su
ucestvovali u radu na torn oruzju
koje je trebalo, kao sto su mnogi od
njih smatrali, da bude upotrebljeno
u ratu sa hitlerovskom Nemackom.
Neposredna uloga Alberta Einsteina
u stvaranju bombe sastojala se u
tome sto je on potpisao pismo
predsedniku Rooseveltu u kojem je
naglasavano da su neophodni op-sez- ni
eksperimenti kako bi se utvrdi-l- o
da li je izrada takve bombe
И
countries it will balloon to 900 mil-lion.
These figures account for a
modest recovery (which is prob-lematical)
occurring in the next
few years.
This worldwide increase in un-employment
is not based pri-marily
on an economic system —
for capitalists, socialists and
even the Soviet bloc of commu-nist
nations will have mounting
problems of a surplus work-force.
A contributing factor ip the in-crease
of unemployment is the
changing nature of our productiv-ity.
We are now in the midst of the
Second Industrial Revolution,
where machinery is displacing
manual energy in the productive
process; the Second Industrial
Revolution replaces human cog-nitive
abilities in the industrial
processes. Thisls due to the pres-ent
inexpensiveness of capital
equipment in relation to labor-cos- t.
As industrial robots in asse-mbly
plants and factories are de--.
signed to perform skilled work,
they will continue to replace the
human work force. It is widely as
v I'l W 1$
v - -- 431 , ,i,in.f A . " h' v
February 16,1983, NASE NOVINE --3
moguca i nuzna. Poslednje godine
svogzivota posvetio je borbi protiv
atomskog oruzja i zajedno s Bertran-do- m Russellom potpisao cuveni
manifest kojim je udaren temelj
Pugwash pokretu naucnika za razo-ruzanj- e.
Naucnici su ljudi koji snose
posebnu odgovomost pred drusi
tvom, pred svetom. Oni su informi-ran-i
bolje od drugih, svesni uzasnih
posledica koje covecanstvu moze
doneti nezapamcenu katastrofu.
Najefikasniji doprinos naudnika bor-bi
za razoruzanje je u iznosenju
istine o starim i novim vrsta ma
oruzja, o onima cijom se krivicom
nastavlja srljanje nuklearnom samo-ubistv- u.
Miroljubivi napori sovjetske drzave
poprimaju posebnu vaznost danas,
kad svest 0 smrtnoj opasnosti
pocinje sve snaznije da radi protiv
organizatora nevidene globalne
krize. U svim zemljama ljudi se
ujedinjuju u borbi za mir, za zivot, a
protiv beskrajne eskalacije sve
strasnijih vrsta oruzja, kako bi se
postigao preokret u pravcu pobolj-sanj- a
medunarodnil odnosa i one-moguci- la
svetska katastrofa.
V.G.
F Work
serted that half of the steel, auto . jj
and farm machinery workers will J have no jobs even if production
returns to pre-recessi- on levels. i
This robotization of industry 1
will eventually affect not only pri- - 1
mary, but service industries, as 1 well. With the present knowledge j
of microtechnology, European !
experts see the displacement of
one-thir- d to two-thir- ds of the
present jobs. j
This permanent joblessness of !
a large segment of our population J
will have an enormous impact on
the social and economic struc- - J
tures of our society. J
It will mean the collapse of the
work ethic in our nation. For I
heretofore, next to terminal ill-- I
ness, no fear is as pervasive in I
the American ethos than the fear j
of being permanently unem- - j
ployed. j
A nation with a permanently j
unemployed class, and a well-to- - J
do employed "knowledge class" j
would create as much tension as J
any class struggle in history. j
A major social problem in the 1 future will be how, to с_ове with- - 1 this. (if "Prosvete") j
Kanadski
parlamentarci
Stari historidar Arthur Lower nema
dobro miSljenje o sadaSnjim kanad-skim
parlamentarcima; evo $ta je 0
njima rekao dasopisu Macleans:
"Parlamentarici odraiavaju sve ka-nads- ke
odlike. Ja mislim da mi
imamo dobre kvalitete naroda sred-nj- e
klase: sigurnost, mudrost, obi6-nos- t.
I osrednje — moramo upotre-bi- ti
tu rijed. Pa ipak ja mislim da je
sigurno redi da je prosjedni dlan
parlamenta samo malo bolji od onih
koji ga biraju. Ne mnogo. Kao
pravilo, on je lo§e Skolovan, usko-gruda- n,
ima vrlo malo iskustva 0
zivotu izvan Kanade. A §ta je
parlamentarna debata ovih dana? "Ti
si u radio, ja nisam. Ti jesi, ja
nisam". Malo je briljantnosti u
Kanadi, i na nju se gleda sumnjivo
kad se nade...
"Na zalost, §ta treba da se
promjeni jesu ljudi. $ta mi trebamo
u Ottawi jesu sposobniji, pametniji,
manje sebidni, manje zainteresirani
za sebe, manje politidki opredeljeni
dlanovi. Potrebno je poboljSati kali-ba- r
dlanova. To je stari problem.
Pitanje je kako stvoriti bolje i ve6e
ljude".
TKOJEKRIV?
Jedan ditalac torontskog lista
Globe and Mail argumentiSe protiv
isprobavanja ameridkih Cruise misi-l- a
u Kanadi pa navodi i izjavu
ameridkog politidara i паибепјака
George F. Kennan, koji je 19. maja
1981. godine kazao u Washingtonu:
"Nemojmo stvarati sumnju baca-nje- m
sve krivnje na sovjetske protiv-nike..- ."
"Mi se moramo sjetiti da smo mi
Amerikanci, skoro na svakom kora-k- u
na putu, prednjadili u svim
vrstama oruzja. Mi smo prvi proizveli
i isprobali nuklearno oruzje; mi smo
prvi podigli destruktivnost na vi§i
stupanj sa hidrogenskom bombom;
mi smo stvorili rakete sa vi§e glava;
mi smo odbacili svaki prijedlog za
odbacivanje principa "prve upot re-be- ",
i samo mi, neka nam Bog
pomogne, upotrebili smo nuklearno
oruzje protiv desetina hiljada bespo-modni- h
neboraca".
ORGANIZACIJA NEZAPOSLENIH
U EDMONTONU
Javljeno je iz Edmontona da je
tamo osnovana organizacija neza-poslen- ih
radnika, koja 6e se priklju-6i- ti
tamoSnjoj federaciji rada (Save-z- u
sindikata).
Donald Macdonal je bio ministar
financija u Trudeau-ov- oj vladi. Pred
proSle izbore htjeo je da zauzme
polozaj vode Liberalne stranke, ali
je odustao kad je Trudeau pristao da
ostane na torn polozaju (to je bilo u
vrijeme kad je konzervativac Joe
Clark bio premijer.)
Pod konac proSle godine vlada je
uspostavila komisiju da ispita stanje
u kanadskoj privredi i preporu6i
mjere za poboljSanje. Macdonald je
postavljen za predsjednika te komi-sij- e.
Sada je iznijeto da je Macdonaldo-v- a
pla6a 800 dolara na dan, plus 150
dolara za troSkove, plus transpor-tacij-a.
To je izazvalo veliku galamu u
Ottawi. Protestirali su i neki liberali.
Kriti6ari su pitali kako je mogu6e
Macdonaldu pla6ati toliki novae a
povecanje radnidkih placaje ograni-беп- о
na Sest (ove) i pet posto (iduce
godine).