Novosti, May 18, 1948

              Utorak 18 maja 1948 "NOVOST I" Sirana 3
Iz pisama naših SSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBsi
(TBBBBBBBBBlBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBSBBBBBBBBBBBBBBBBBSeSISlilBlllllBBBBBBSBBllBBM_
VVafJsJ B
TKO NEMA ARGUMENTA SLUŽI
HbbbbbbbbW S~stL !ssslW8WsWillsssssssssssssssssssss
povratnika BIBBBBBBBBBK - J- - 29l)aBBW%SBBBBBBBlBSIBBBBBBBBBBV SE KLEVETAMA WBSSSSSSFg 'J5 JijBBBBKVikJIBBIBHlBBBBBBBBBBBBBI
G HORVATOVIĆ O RADNOM POLETU U IZGRADNJI I O
ODUŠEVLJENIM PROSLAVAMA PRVI MAJA
Niže objavljujemo dopis druga R J ali sudjelovati i vidjeti vlac- -
Grge Horvatovića povratnika sa
drugom grupom Za svog boravka
u Kanadi drug Horvatović bio je
vodeći član Vijeća i Saveza Ka-nadskih
Hrvata u Val d'Oru Da-nas
u svojoj slobodnoj domovini
— Jugoslaviji — radi u tvornici
"Rade Končara" u Zagrebu po-maže
evom narodu ostvariti soci-jalizam
U dopisu drug Horvato--
vić opisuje dobrovoljni rad rad-nika
tvornice "Rade Končar" na
tvorničkom posjedu u selu Cvet-ković- u
kod Jastrebarskog On pi- -
Zagreb — Nakon oslobodjenja
naie zemlje od fašističkih osvaja-ča
i domaćih izdajnika narodna je
vlast agrarnom reformom oduzela
zemlju veleposjednicima i zelena-dim- a
i podijelila ju radnom naro-du
I našem radnom kolektivu
"Rade Končar" dodijeljeno je 177
rali zemlje u selu Cvetković kod
Jastrebarskog Ovo će gospodar-stvo
opskrbljivati radništvo naše
tvornice povrćem krumpirom ku-pusom
itd
Za 25 aprila naS kolektiv orga-nizirao
je radnu brigadu za do-brovoljni
rad na našem posjedu
Rano u jutro oko 5 sati počela je
rositi kiiica izgledalo je da će pa
dati se " nas su
unapred odre- - sa snopovima pšenice
mjestima druge
da ih na zapadni
kolodvor Jedni su da
vrijedno ići na poljsku rad
nju pošto će kila padati cijeli dan
drugi viču neće kiša a treći nado-daju:
zaključili smo da idemo
vlak nas čeka Idemo makar
nas bilo stotina I konačno se slo-žil- mo
da pretvorimo zaključak u
djelo
Dok su kamioni stigli na
stanicu već su omladinci okitili
lokomotivu cvijećem zelenim liš-ćem
i čelu lokomo
tive bila jo velika slika druga Ti-ta
i Narodnog heroja Rade Kon-čar- a
Na kolodvoru i u vagonima
razvila se pjesma i Kon-dukter
je najavio odlazak vlaka
a nali rukovodioci pozvali su dru-gove
1 drugarice da se požure na
vlak Od Zagreba do Jastrebar-skog
stalno se orila pjesma Sa
pjesmom može ići samo onaj na-- ml
koji ide na i
koji se osjeća slobodan u svojoj
domovini
Iz Jastrebarskog do našeg pos-jeda
ima kilometar i pol Od-mah
smo formirali povorku Na
čelu povorke ponosno su se lepr-šale
naše narodne zastave i nošeni
se natpisi sa ovim parolama: "živ-jelo
bratstvo i Jedinstvo radnika
seljaka" jedinstvo i brat-stvo
naroda Jugoslavije" Pjesma
I kHeanJe Titu i Komunističkoj
partiji orilo kroz selo Cvetko- -
vić Seljani su sa oduševljenjem
i posdravill nai dolazak
Naš je zadatak bio: zasaditi 4
vagona krumpira i iskopati neko-liko
stotina metara kanala za pro-past
Nas oko 1800 osoba iz-vr- Mll
smo svoj zadatak do 12 sati
čim smo na tvornički pos-jed
razvila se ismedju naših trak-terie- ta
utakmica tko će više
userati a ismedju ostalih dobro-voljaca
tko će više krumpira po-saditi
ili kanala iskopati Ero na
ovaj način ml isgradjujemo sebi
bolji 1 sretniji život
Ovo je već treći pohod na nai
a četvrti je u pripremi sa
sadjenje kupusa graška i ostalog
kasnog zelenja Kuću smo već po-čeli
graditi temelji su već udareni
Ovo će biti jedno od modernih go-spodarstva
gdje će se takodjer od-gajati
i perad
Po završetku rada naša je obi- -
jne
u kojoj su učešća mladi
na stariji Nakon utrke bio je
ipriredjen ručak nije manj-kalo
ni pive
Zagrebački glumci narodnog
kazališta su prvoklasni pro-gram
za naše trudbenike za na-rod
sela Cvetković Ovako
ski drugarski radimo Petogodiš-nji
plan će likvidirati zaostalost u
obradjivanju zemlje industrijalizi-rati
našu domovinu time podig-nuti
životni standard na razinu do-stojnu
slobodnih lisenih eks-ploatacije
porobljavanja svih
O proslavi Prvog maja bi
samo ovo: Ovogodišnja maj-ska
proslava bila je za mene veli-ka
radost izrenadjenje Ovo je
bio prvi u mom životu da
stoeedno bez proslavio rad-nički
blagdan dan Prvog maja
dan solidarnosti radničke klaw ci-jelog
svijeta da ćete vi u
Kanadi čuti čitati veličanstvo--
titim očima odanost oduševlje-nje
radnog naroda Titove Jugo-slavije
to je velika razlika U
proslavi Prvog maja narodi
manifestirali stt svo-ju
volju za trajan mir a protiv
potpaljivača rata za joi veći po- let na radu tokom Petogodišnjeg
plana
Ml smo se u Zagrebu počeli pri
kupljati u 6 sati u jutro Syi z:ro
dolazili organizirano radnici u
sindikatima frontovci omladina
seljaci iz okolice Zagreba inteli-gencija
sve je bilo na odre- -
djenom mjestu
Svečanost je počela u 8 Ka
čelu povorke iilo je udarnika
iz poduzeća Iza njih su
nastupale jedinice Jugoslavenske
armije fiskulturnici pionerl ru-- 1
iz rudnika Rala Rudari ug-ljenokopa
Raša bili su oduševljeno
pozdravljeni Na njihovim zasta
vama bio je ispisan zavjet drugu
Titu — da će ove godine dati svo-joj
zemlji Jo5 vile uglja Iza ruda-ra
iili su trudbenici metalne indu-strije
Iz našeg radnog kolektiva
"Rade Končar" iilo je 140 drugova
drugarica Svi su imali jednaka
radna odijela Oni au predstavljali
sindikalni pokret metalaca cijele
cijeli dan Narod počeo N-- Hrvatske slije--
prikupljati na već dili seljaci
djenim čekajući na ka- - P °nla razne grupe radni-mion- e
prevezu ka i intelektualaca
napomlnjall i Na prvomajskoj proslavi u gra
nije
—
prvi
zastavama Na
svirka
dobrovoljno rad
oko
I
"živjelo
se
đeee-kal- i
vode
Jošll
—
Imanje
stoka
mi
put sam
novo
Jugoslavije
svom
sati
500
raznih
Iza
du Zagrebu učestvovalo je 150000
ljudi koji su promaršlrali "Ispred
tribine na Tomislavovu trgu
Najinteresantnije je bilo gleda-ti
naše vlastite tvorničke proizvo-de:
transformatore koji se proiz
vode u poduzeću "Rade Končar"
dizel bušilice proizvod Prvomaj-ske
tvornice proizvode zagrebačke
tvornice lokomotiva vagona itd
Ovako su sve zagrebačke tvornice
pokazali svoje proizvode u prvo-majskoj
smotri Trudbenici
tvornica isticali su lozinke za
punjenje premaJenJe ovogodišnjih
obaveza u drugoj godini Titova
Petogodišnjeg plana
Na koncu mog dopisa pozdrav
drugove drugarice Ko učvrsti naša budu- - Kanadi koji se namjeravaju po-vratiti
u sretnu slobodnu domo-vinu
Ne čekajte dok se zemlja ob-novi
izgradit Vrijeme je da do-djele
uzmete učoića u izgradnji
bolje ljepše budućnosti socija-liam- a
G Horvatoiić
u
London Prema vijestima ra-dio
Londona pomoćnik britanskog
ministra vanjskih poslova Mehju
izjavio je da su nadležne britan-ske
sudske iepitujući pod-neseni
dokazni materijal protiv 147
jugoslavenskih ratnih zločinaca
zatvorenih iu logoru u Minsteru
utvrdile da za 110 lica navodno
ne postoje dovoljni dokazi o krivici
te su oslobodjeni dok se samo za
16 smatra su krivi za ratne zlo-čine
da bi se mogli predati jugo-slavenskim
vlastima
Da bi se shvatila izjava Devino-vo-g
pomoćnika gospodina Mehjua
znati da je FNRJ tra
isručennje 1J0O Beogradu:
zločinaca iz Minetera ponovo do-zatvo- rile
svega 147 zločinaca naj
zad oglašavaju krivim samo 16 li-ca
Najnovije oslobodjenje ratnih
zločinaca iz Minsntera ponovo do
kazuje da britannska vlada bri tedina razvila Titino kolo Tosli tanke okupacione vlasti
je nastala utrka — Cres country vmu Autrill Hit
— uzeli
i
dobar
izveli
i
plan
i
i
ljudi
i vr-sta
želio
reći
i
straha
Znam
i o
i
i
—
dari
i
i
i
zvih
i
i
1
i
i
i
1 —
—
vlasti
i
treba vlada
i
i
i r
savaju ratne zločince od narodnog
suda Krajem februara komandant
logora pukovnik po nare-djen- ju is Londona pustio je na
slobodu 18 ratnih zločinaca medju
kojima se nalaze pukovnik Nedi
ćeve srpske državne straže Ivan
se žandarmerij-sk- l
kapetan Topović pred
prijekog suda u
Crnoj Gori za vrijeme fašističke
okupacije inače za niz
zločina Korač bivši
koji se istakao
predavanjem
na
SBSBBK 38jSBBBBBBJEk aSSBBBBSSBBBBSSBKsSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBK !šjPEtŽoMi?Y'SWZV SSiBBfBLBBnBsBsBBsBsBsfesBsBBsBsBsBsBBHBBVK i '
BIbtMHŽTLvV%V t]VjJL ii£IriBJBlBBiB''B±BtB¥S'BBšjBsEBnsBnnBnnBnnBnBnVsjlsIl
V 3rVsnnnnnf? Lsnnnnnsfaflšsnnnnnnnnnnnnnnnnnnnniunnnn
dana kanadski po cijeloj zemlji glasuju po
gtrajka jer su Kompanije odbile njihov zahtjev za povišicu
od 33 centi po satu Predtidja se da će ogromna tećina odglanati
za Štrajk
Jedinstveni bolje ćemo uspjevati u
našem budućem radu
Hamilton Ont Na 2 maja nam da se čvršće ocu- - rad Zato je
je sjednica naše ujedinje-ne
organizacije Raspravljana su
se mnoga pitanja u vezi našeg ra-da
ali dva pitanja bila su najvaž-nija
Najvažnije pitanje bilo je
spajanje naših Saveza u jednu or-ganizaciju
kanadskih južnih Sla-vena
i njena struktura te spaja-nje
naše tri bratske novine "Edi-nos- t"
"Srpski Glasnik" i "Novo-sti"
u jednu novinu na više
Posjet je bio dobar i diskusija
vodila se živo Za ovo bratsko je-dinstvo
opazilo se na licima pri
sutnih da vlada veliko interesova- -
nje Kako i nebi kada smo se go-dinama
zalagali za njega iz-gradnju
naših organizacija 1 naših
novina smo truda uložili l
zato iskrena želja našeg član
stva i pretplatnika naših novina
ljam sve u jda M]t
da
je
Je
ća organizacija 1 naša štampa
Ovo bratsko spajanje dati će
bolju volju i polet za rad na kul-turno'proavjetn-om
polju našem
kao l veće zbliienje svih
naših doseljenika u Kanadi Je-dinstvo
našeg pokreta omogućiti će
Od 1200 zatraženih jugoslavenskih ratnih zloči-naca
britanske vojne vlasti Njemačkoj
smatraju krivima samo
deportacija mučenja i ubistva
Osim toga oslobodjen je nit
zločinaca Čija su imena 1 zločini
dobro poznati našem narodu Uri- -
tanski sei takodjer su pronašli
da ne postoje "dovoljni" dokazi o
krivici zlogiaenog Jaše Ljetiea l da
ga ne treba predati jugoslaven-skim
vlastima radi isvodjenja pred
sud
Dok se s jedne strane notorni
ratni zločinci proglašuju nevinim
drugima se daje mogućnost da
"bjeie" iz zatvora zahvaljujući po
moći britanske komande logora Iz
zatvora u Minsteru pobjegli su
mnogi zločinci kao šio su tri agen- -
žila preko ratnih podjalne polMJ u
u
Clavton
Miloš Pajević žika i Pero
Damjanović zatim poznati ljotl-ćev- ci
Vladimir Lenac i Ilija Mika- -
Jević koljač Ljubo Car
koji je pripadao četničkoj jedinki
"Konrat Ajnhajt" koju je organi
zirao gestapo i koja je po Dalma
dji
zločina vijes-jbac- il
tima u spomenutom logoru u Min
steru sada je ostalo 14
TAJNOST" IZBORA
k TL 3 ' Zi v--7
~ ' "? —£" "T?Ur™"i Pa"dzreekLiomčabsanrdiki injetizmuintisksoagradrendlka sBaosgsveaollajjiamVrIlnjumpdraeimdaaio p30oihhvIaNfctaijoemc7im"lia'cna ak„„a_ tu_nkavoijx"timmai paisavceslbikčooarrbieančtioh„mčsoiak-bi-uz ££ iun°"lff?tia£? 1L'Mira'una' takodjer u
nalaze i2ft25=5? P-i-- bornoj za De Ga- -
Sava
sjednik vojnog
odgovoran
Mihajlo četni-čki
I Nedićev okružni
načelnik naročito
zarobljenih partiza
Nijemcima Stojan 2arković
0ih željezničari pitanju
nadnice
dužnost
održana
tjednu
stranica
Mnogo
članstvu
16
dragih
Jeremić
četnički
s peri Ja Na jednom mitingu u Ri-mu
padre Lombardi povikao
"U kabini bog te vidi
a Staljin te tamo ne vidi!"
Jedan je nestrpljivi slušatelj
prekinuo borbenog patra i zapitao
ga:
"Dobro razumijem da me Sta- -
Dranislav GHgorijević referenti I "ln " ▼Jeti u ali hoće
zloglasnog odsjeka poli-- 1 H me tamo vidjeti papa Truman nim manifestacijama nareda P N cije u za niz ' ili De Gasperi - to mi kažite?'
vanje naših sloboština mir i na-predak
Kanade Sto se tiče samog
rada ml smo i do sada po mnogim
pitanjima zajednički radili ali ova-kvim
jedinstvom u Jednoj organi
—
l
i
i
'
o
—
c
se
i
— i
fc
svakodnevnom
sa novinom pruža i stupati konvenciji
se još mogućnost ' Starčević
JE LI TUBERKULOZA
NASLJEDNA BOLEST
Uz bolesti značenja
tuberkuloza je ima
od najviše teta dozrijevanja i a
Već sam umiranja a taj iz- - tada posvetiti naročitu
nosi u NR Hrvatskoj oko
godišnje daje joj socijalno obiljež-je
Oko 80 posto ljudi je
od tuberkuloze ali svi od nje ne
obole pa ni svi ne umru
Tek manji dio umire a srećom ve-ći
dio ozdravi jer je tuberkulosa
izlječiva bolest Od zaraženih
davaju samo oni koji pružaju po-voljne
uelove za razvoj bolesti
u jednoj porodici koji žive pod is- -
uslovima poro-- iWJuje tuberkuloza u
obole tuberkuloze rit pogodno
— je je "' usli-uzročni- ka
— — & Sto-potreb- na
ja I J pojedinca
(sklonost) organisma Pomo oslabljenom
1 'llkAalilAAa IvAa kiula n L-aI-a-
m1Xa MAa
Ijedna ali nasljedna može biti di-spozicija
i to samo od tuber- -
roditelja već i od rodite- - '
boluju od drugih teških
i dugotrajnih bolesti kao na prv
od raka i šećerne bolesti a dispo- -
tuberkulozu imaju i dje
ca pijanaca Takva dispozicija ako
naslijedjena moie se
steći i razviti uslijed nehi-gijenskog
hranom prekomjernim radom i
nedovoljnim odmorom alkoholiz
1 stanom pa usli
jed raznih infekdosnih bolesti a
disponirajući djeluje doba doz-rijevanjn
(puberteta) pa česti
rodjaji i dugotrajne babinje
Naprotiv ima i takvih utjecaja
koji mogu dispoziciju slabiti
koji pojačavaju otpornu
u u redu sve
higijenske mjere kojtma se pop-ravljaju
i koji aas
upućuju u tom nastojanju na naše
prirodne savesnike zrak i
vodu
tome je toku
broj tuberkuloze zastupano samo
nijih Prema nekim i otporna snaga
još svega
kampanji
komandant
je:
kabini
specijalne
Beogradu odgovorni
organisma odnosno dispozicija
do oboljenja ne dodje dovoljno je
se zaraze — je vr-lo
kod djece — i ot-pornu
snagu organizma tjelesnim
uzgojem i zdravim načinom živo-ta
Od koji
infekciji a osobito dispoziciji je-su
socijalno-higijeat- ki rosnu ati
koji kod tuberkuloze igraju
nu ulogu a to su: zdrav čist suh
i stan koji nije prenatr-pan
mješovita i racionalna
ishrana uredne čiste i zračne ra-dionice
bez prašine i
pogoduju tuberkulozi
Zaseban faktor čini stanje civi-lizacije
111 točnije stanje higijen-skog
odgoja koji se očituje u hi
gijeni sUna' odijela i higi
jeni civilizacije odlučuje
da U će ljudi vrije
me provesti u krčmi IH u prirodi i
jer treba podcrtati da alkonoUsam
pogoduje razvoju tuberkuloze
Ch— amus B C U "Hrvat-tir- n
Glasu" od 27 travnja na
C-t- cj stranici pod naslovom "Kru-'js- c
Vitković i ostali kom agenti
ra obalama Pacifika' I za Jao je
đcp:s potpisan po I P (Iliji Po-C- J)
V tom članku potpisani za-govara
narodnog izdajnika rat-r- rj
hu'kača Giuniju-Zorkin- a
Rjr--- -- aktivnosti u Nanaimo
- pmtiv naie rodn domovi-na
' članku koga sam obja-vo
Novostima" pod naslovom
"G_r„D se rashladjuje na obala-c- a
Tihog oceana" nisam ni
epr—cnuo Iliju Polica već za na- -
j radničku javnost ukratko opi-a- s
ustaške djelatnosti Giunia i
'givih par sljedbenika Prikazi-vanje
Giunija u kakav je
dojmilo mog susjeda Ili-je
pa je protiv mene i druga Vit-kovi- ća
napisao opiiran U
njemu ništa novog nije rekao
mačekovci nisu rekli u propa-gandi
protiv našeg naprednog po-kreta
u Kanadi kanad-skog
radništva Ipak ću se u kra- -
zalažemo za ći uspješniji
za
zločinaca
glasačkoj
svakog člana i članice od sada
pa u buduće budemo joi aktivniji
u našem
U diskusiji donesene su 1 nekoje
preporuke koje će naši delegati za--
zaciji jednom na dolazećoj
nam bolja za vc- - A
alkoholizam i spolne Kao posebno za dispo'
najteža bolest jer ziciju u omladini doba puber- -
nje trpi čitavo društvo doba rasta
broj treba paž- -
14000
zaraženo
oboljeli
stra
Sto
j
i
čitavom
počinila ogroman
faktora
plinova
ostalog
nju svim socijalnim faktorima
osobito ishrani i jačanju organiz-ma
Socijalno-higijenski- m mjerama
staje se sigurno na put Hrenju tu-berkuloze
pa ih treba uzeti u
i primijeniti pri obnovi naših
porušenih domova u interesu zdra-vlja
našeg ratom napaćenog
Ratno i poslijeratno doba
tim leđni članovi svoju ko- -
diee od a drugi ir Mll na
ne razlogom to što osim narodni organizam
bečila tuberkuloze rMnU PtaJ rtradanja
i Izvjesna dutpotki duleet svakog da
IP™11
Omnilmtl da finvnl inn bV
ne
kulosnih
lja koji
zkiju za
nije tokom
života
načina Kvota slabom
mom nezdravim
po--
tJ
saagu or-ganizma
To prvom
usiovi života
sunce
Prema a
najgroz- - dvoje
tuberkuloze
Da
čuvati česte ste
važne jačati
zvih pogoduju
glav
sunčan
dobra
koži
Hčnoj
Stupanj
svoje slobodno
nm
stvari
te~ko
članak
što
već
da
radu
ob-zir
na-roda
tlo
borbi protiv tuberkuloze tog soci-jalnog
i narodnog zla
PROSLAVA PRVI MAJA
U GERALDTONU
Geraldton Ont — U nedjelju
dragog maja dostojno je proslav-ljen
Prvi maj u Geraidtonu Pri-redj- en
je bogati koncert u Finskoj
dvorani koja je bila dupkom puna
naroda Učesnici koncerta bili su
pjevački i tamburaški zborovi dje-čji
zbor i odrasli rusko-ukrajins- kl
pjevački zbor Takodjer prikazana
je jedna šaljiva igra kao 1 par re-citacija
pod vodstvom drugarice
Marr Pawtirhuk Glavni govornik
bio je drug Jack Queen ic Port
Artsmra te M Lemov predsjednik
unije lokala M CIO
Qeen je objasnio historiju Pr-vog
maja i podvukao da radnička
klasa Kanade mora danas jače ne
go ikada prije stapati u borbu
protiv nasrtaja krupnog kapitala
na životni položaj radničke klase
Ukazao je na reakcionarnu politi-ku
ontarijskog premijera Drew-- a
i urgirao na publiku da na izbori
ma 7 juna glasuje za napredne
kandidate Radničke Progresivne
partije i CCF Po svršetku kon
certa nastavilo se sa plesom do
kasne u nećL
Izvjestitelj
POTRAGA
Traži se Aleksandar — Aea
Ubavin rodjen 1906 godine u De-spot
Sr Ivan Đačka N R Srbija
Imenovani je pisao svojoj rodbini
posljednji put 1933 godine iz Mon-trea- la Qe Traži ga kćer Aniea
Ubavin Beograd Umoljavaju se
lica kojima je nefto poznato o
spomenutom iseljeniku da se ob-rate
pismeno na:
Yu geslav Legatio
39 Daljr Ave
Ottavca OM
tko osvrtnuti na Ilijin članak
U glavnom Ilija u svakom tre-ćem
retku ponavlja "crveno stra-šilo"
To Je stara i otrcana krila-tica
kojom se služe ratni huškači
I neprijatelji progresa u Kanadi i
ostalom svijetu On kaže ovako: " 80 posto naroda u U C ko-jeg
vi zovete fašistima no voli
komunizma već želi živjeti u lo
bodi i poštuje rad dr Mačeka koji
hoće spasiti svoj hrvatski seljački
narod " Ovdje se Ilija poziva
na stanovništvo cijele Dritish Co-lumb- lje da poštiva "rad dr Ma-čeka"
Ta tvrdnja nije istinita U
prvom redu organizirano radni-štvo
R C osudjuje rad svakog su-radnika
osovine Osudjuje takve I
drugo stanovništvo — farmeri
poštena intelegencija itd AH kom-i- o
Ilija ovdje nije pitanje koliko
Kanadjana (domorodaca) "poštu-je"
rad dr Mačeka nego hrvatskih
iseljenika Od nekoliko tisuća na-ših
iseljenika u ovoj provinciji
Mačeka "poštuje" samo Šaka ma- -
da
od
nekoliko ustaša četni- - u Washingtonu od
u narodnoj nego od
reakcionarni i jal ista Sve to isdajnici brate
vinari kapitalisti svi narodni Mja riječi
gulikole sasvim razumljivo To
oni čine radi svojih materijalnih
interesa
Polić pokuSava u P?tiV ?
raspravljati l ona pitanja u koje
se opće ne razumije On kaže:
"Komunistička Je vlast kao u do-ba
careva — Jedna ško-lovanih
ljudi uzela jo u svoje ruke
imovinu cijelog koju pre-daju
iz ruke u ruku sa "carem" na
čelu u komunističkoj drža-vi
je hrpa mase bez
— država Ima vlastelinske '
posjede na kojima radi narod pod i
bičem komesara
državnim kapitalistima u ko
jima narod "
mačekovsko
pravo Itrajkuje osim što Je
uvijek na štrajku glada gol l boi
" E sad Je potrebno da sa Ili-jom
pročistimo ove pojmove:
Ilija sebe Ra-dićevce- m
Radić Je svojevremeno
napominjao da seljacima treba da-ti
zemlju — oduzeti Je veleposjed-nicima
a radnicima dati tvornice
— oduzeti Ih od tvorničara Govo
rio Je Radić i o zadrugama koje '5e
biti baza seljačkog gospodarstva
U novoj Jugoslaviji oduzeta Je
zemlja veleposjednicima i podije-ljena
seljacima koji su imali malo
zemlje bezemljašima
su u rodnoj domovini I
zadruge u kojima seljaci zajedni-čki
ali sa traktorom i kombajnom
obradjuju svoju zemlju a ne sa
kao što Je orao moj I tvoj
djed u Lici Tu se
poljoprivredna koja
će iskoristiti plodnost naših polja
do najveće mogućnosti u na
roda a ne u korist raznih Pejače- -
vića biskupije zagreba-čke
i djakovačke Tvoj politički
vodž — takodjer je posje-dovao
gospodarstvo Ku-pina- c"
na kojem su robovali sa
mizernu zagorski
Danas taj podjeljen seo-skoj
kao i sva ve-leposjedn- ička
zemlja Vidiš Ilija u
novoj Jugoslaviji ne posjeduju
zemlju "grupica školovanih
I
rao a Tito ostvario
Danas u Jugoslaviji po-sjeduju
svu industriju Izvlašćeni
su opet ramin Najskosi
i domaći i
strani posjednici industrije Indus-trija
je pod upravom i
radničkih sindikata su
dobro plaćeni za svoj rad Uzako- -
njeno Je pravo za penziju u staros
V! ATV
godišnji odmor punu plaću u slu
čaju ozljede na poslu Je U ovakve
napredne imala banovina
Hrvatska — su pašovall
kraljevac Subaiić? Dragi
moj Ilija od ove Industrije
idu u glavnom u industrijalizaciju
i elektrifikaciju cijele a ne
i stranim
za vrijeme vladavjne Maček- -
u' hrvatskoj
Da radnici ne strajkuju novoj
Jugoslaviji Jer oni posjeduju
proizvodje Ne proizvode oni
za kapitaliste već za sebe u formi
plaće i podizanja industrije Tako
radi sav naš narod Jest
ima nezadovoljnika
u Jugoslaviji ali to su bivil kula-ci
špekulanti bivši posjednici in-dustrije
i drugi ološ koji je živio
na grbači radnika seljaka Svi oni
ne broje 10 posto na-roda
Naš narod u rodnoj domovini
nema svega ali on će
ti je da ima vlast u
a drugo će on sve podignuti i
isgraditi svojim žuljevitim ruka
ma Danas je veći životni standard
i seljaka u novoj Jugosla-viji
nego bio za
Maček-Cvetkovi- ea
Ilija se do zla boga ljuti što Giu-nija
nasivljemo izdajicom kolja-čem
i Kasali smo i ka-žemo
da je Giunio prve klase iz-dajnik
zemlje koja je dala skoro
dre milijuna se oslobodi
svih Giunija Mačeka Krajevića
Pavelića Stojadinovića Karadjor-djević- a
Rožmana i koji su
prije bili u njemačkog i ta-lijanskog
fašizma a danas svih
neprijatelja nove Jugoslavije Ka-ko
bi ti Ilija nazvao čovjeka koji
bi uručio naša ravna polja naše
šume i rijeke našu industriju i Ja-dransko
more tudjincima? Nikako
drukčije nego morao reći da je
Maček je već
prodavao Hrvatsku Talijanima za
pare U ime predujma do-bio
je dvadeset milijuna A
kakav je Stanković? Zar nije Stan-kov- ić
krvavih režima Pavla i
Karadjordjevića primao po'
300 dolara mjesečno gotovog nov
ca za svoj "patrioteki rad"
iseljenicima? danas ne iivl
čekovaca i milosti božje
ci "Srpskoj obrani" potpore američkih imperi-Mafe- ka
poštuju no- - su
1 Druge ja nemam sa
Jo
daju
i
je
i
1
i
njih
Ilija ne može dokazati ništa kad
kaže: "U doba
svom članku °VakVa "e2° Va9tite
grupica
naroda
Narod
ikakvo imo-vin- e
Tvornico pripa- -'
"Čistim"
drugim
Stvoreno
modema
gospodarstva
Gutmana
[posjed
sirotinji
Gutmani
domaćim kapitalistima
Subašića
pošteni
izobilju ima
vrijeme vlada-vine
fašistom
izdajnik
današnje napisati
domovine Kanade znači sam tra
žiti osudu "Nemoj straši-ti
Ilija nismo mi djeca ni-je
Kanada ni kanadski narod već
neprijatelj radnog ove na-še
nove domovine On priželjkuje
rat protiv narodnih demokracija u
Srednoj i Istočnoj Europi Riječ
"komunizam" uvijek poči-ma- te
vašu propagandu ne pali
kod naših rađniJTa To Je samo ra-sa
kleveta Ja sam veći prijatelj t
patriota nove domovine nego ije- -
Hun twn AAlrHaiiiii l)BAlt&k fa a1a da radi kao roblje nema da vodstvo služi
smatra
ralicom
podliu
korist
Maček
"uzorno
plaću seljaci
druga
ljudi"
radnika
Radnici
dok
profiti
zemlje
zemlji
radnika
drugih
medju
kojom
svakoga tko ga plati To su ljudi
bez principa i osjećaja za svoju
rodnu zemlju Oni zaslužuju samo
svakog poštenog iseljenika
Ivzn Kruljar
mjernog VKJS
PRIPREMA SE VELIKI
KONCERT U DETROITU
Detroit Mich —
je već poznato da će hrvatski pje-vački
zbor "Slavulj" slaviti svoju
srebrnu obljetnicu 30 maja ove
godine sa veličanstvenim koncer-tom
i zabavom u Numuajekom do-mu
na 1423 Fnworth St u De
troit u
Kod priredjivanja ove obljetni-ce
vodila nas je želja da se postig-ne
što veći moralni uspjeli Imaju-ći
ovo na umu nadamo se da će
nas naš narod u Detroita što više
posjetiti ! doprinjeti us-pje- nu
Sa zadovoljstvom javljamo da
će na ovoj priredbi sudjelovati
sljedeća društva: "Stroemajer" is
Youngstown "Preradovfe" iz
Garjr "Sloga" U Induma Harbor
--AbraSevie" iz Clevelanda "SU- -
vuj" it Clevelanda i "Mladost" iz
Detroita Ova su društva poznata
diljem ove zemlje kao najbolja u
već seljaci To je Radić sagova-- ' vom P očekujemo da
ra"dnici
Prpići Rabusi drugi
zakone
Ma-ček
kao
ovdje ondje
skupa našeg
Glavno
žrtava
gotove
dinara
Perice
Maček
svoju
Giunio
naroda
ia'a
rika-ma
prezir
tajnik
Našem narodu
našem
biti jtdan od najvećih kon
cerata što naša kolonija do-živjela
Koncert koji se sastojati
krasnih naših pjesama I drugog
početi točno u tri sata pod-ne
Sva navedena društva nastupiti
zasebno pod vodstvom svog zbo-rovod- je
Muškarci pjevači njih oko
stotinu zapjevati zajednički
dSti!:ln!!l Radničk"a Hitmognaa" nMtajIevadnoamaća
aaauivs UMnuiljCIlV rc I IJO ' l „ I I
u
sred-stva
je
službi
bi
najgori
će ovo
ga je
će od
će po
će
će
od Pl
Ulaznice se mogu kupiti kod
članova Slatulj a takodjer u dvo-rani
na 77 Victor Ave Hlgnland
Park Mkh
Tajnica Stephanie AValter
SOLIDARNOST
Talijanska filmska cenzura dugo
nije htjela izdati dozvolu da se
sovjetski film "Zakletva" prikazu-je
u talijanskim kinematografima
Ona je zahtijevala da iz filma bu-de
izrezana scena u kojoj se poja-vljuje
bivši francuski ministar
vanjskih poslova Donnet koji se
svojedobno ulagivao Hitleru Tali-janska
cenzura iskreno je objasnila
svoj zahtjev time što je francuski
poslanik u Rimu Insistirao da se
potpuno zabrani film ili isjeće ona
scena
Apelaciona komisija keja je ra-spravljala
o toj stvari dozvolila
Je najzad da se sovjetski film "Za-kletva"
prikazuje u ItaHjf bec ika-kvih
promjena
Zanimljivo je kake je francusko
poslanstvo spremno ustalo u obra-nu
hitlerovskog agenta I kake se
marshallski kapitalisti brinu za
svoje munehenske kolege