000225 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'. ! лт iB#j Br VnMPll 'VVfrfrfrfyfrVVAaVVVVV U ZNAK PROTESTA ZBOG GUSENJA PRAVA MAKEDONSKE MANJIJE U GRCKOJ PAPANB1EUU Predsedniku grcke vlade upuceno pismo sa "Susreta dece" iz Jegejske Makedo- - nije odrzanog u Skoplju. SKOPLJE — maj (Tanjug) — U Skolju je odrzan "Susret dece" iz Jegejske Makedonije koja su 1948. godine raseljena u vise evropskih zemalja. Na susretu je od te dece bilo oko 700 njih, danas odraslih ljudi koji zive u Makedoniji, kao i jedan broj onih koji zive u Kanadi i Australiji. Sa susreta je upuceno otvoreno pismo predsedniku grcke vlade Andreasu Papandreuu u znak protesta zbog gusenja nacionalnih i politickih prava makedonske na-cional- ne manjine u Grckoj. U pismu se, izmedu ostalog, kaze da su "nasi ocevi medu prvima pru-zi- li otpor fasistickoj administraciji 'Mussolinia (1940.) i dali svoj dopri-rios~antifasistTc- koj koaliciji od 1941. do 1945. godine". U vreme gradan-sko- g rata 1946-194- 9. godine, medu-narodn- a zajednica preuzela je hu-man- u akciju zastite vise od 20 hi-lja- da makedonske dece od svirepo-st- i i uzasa rata. Najveci broj te dece, navodi se u pismu, danas su gradani i drzav-ljan- i Jugoslavije. "Medutim, u pro-tekl- e cetiri decenije prema nama su se ogresile sve grcke vlade, ukljucujuci i vasu. Vlade Grcke, prekp svojih diplomatsko-konzu-larni- h predstavnistava, ne prihva-taj- u pravnu komunikaciju s nama, negirajuci nam na taj nacin svoj-stv- o pravnog subjekta. Oni nam us-kracu- ju pravo i slobodu kretanja rodnim krajevima, nasu imovinu i imovinska prava stecena radom na-si- h predaka. Time se ne postuje op-st- a deklaracija prava coveka Ujedi-njeni- h nacija". Protekla je vec decenija od dono-senj- a zavrsnog dokumenta u Hel-sinkij- u, ciji je potpisnik i Repu-blik- a Grcka. I pored toga, tvrdi se u pismu, "Grcka ne postuje njegove odredbe kojima se obezbeduju kontakti i redovni susreti na osnovu porodicnih veza, ne dopusta nam da odrzavamo kontakte s rodacima. Gospodine Predsednice, nama se ne dopusta da prisustvujemo svad-beni- m, crkvenim i drugim porodic-nim- n svecanostima. Ne dopusta nam se ni prisustvo na pogrebima nasih najbliskih. 3.v3 4i tl % f ' - iV-- -- №j 4''' l ' 5 ' - mi YUGOSLAV ж COMMUNITY NEWSPAPER ESTABILISHED 55, 20 (700) THURSDAY, 5, 1986 Nase dostojanstvo nam nalaze da vam, u ime siobode i ljudskih prava garantovanih opstom deklaracijom Ujedinjenih nacija, sadzanih i u c zavrsnom dokumentu Helsinkija, ukazemo na povrede koje vrsi vasa prema ovim dokumetima, najvisim u civilizivanom sveta. Time se dovodi u pitanje i dostajan-stv- o grckog naroda. Uvereni smo da nam grcki narod nije poverio man-da- t za povredu ovih dokumenta. Go-spodine Predsednice, vama je po-znat- o da takve povrede ne prolaze pred sudom medunarodne zajedni-ce- . Pred sudom savesti one nailaze na dostojanstvenu osudu. Uvereni smo, te povrede nailaze osudu i pred sudom Vase licne savesti", kaze se na kraju pisma upucenog grckom premijeru Papandreuu sa susreta u Skoplju. PRESUDA U JOHANNESBURGU BELGIJANKI GODINA ZATVORA JOHANNESBURG, maj (Reuter) Juznoafricki rasisticki sud osudio je deset godina zatvora Belgijanku Helene Passtoors zbog podrske borbi zabranjenog Africkog nacionalnog kongresa protiv dominacije bijele manjine. Rasisticki je sud presudio da je ona kriva za veleizdaju, koja se inace kaznjava smrtnom kaznom u Juznoj Africi. Helen Passtoors je prvi strani drzavljanin osuden u Juznoj Africi zbog veleizdaje poslije 80 godi-na. Ona ima 44 godine. MIKE SLAUGHTERTORONTO STAB Hiljade i hiljade ljudi, zena i dece prolazile su ulicama Toronta, demonstrirajuci protiv aparthajda u Juznoafridkoj Uniji. Biskup Desdemond Tutu nekoliko mesta u toku tri dana pozivao je Kanadane da se zauzmu za ekonomske sankcije protiv rasistidke vlade. Biskup za dva miliona Juznoafri-kanac- a anglikanske vere, Tutu je pozvao i kanadsku vladu na osudu rezima i ekonomske sankcije. Na slid je biskup Tutu sa Harry Belafonte u Massey Hall koncertu koji je on dao kao pocasni predsednik Torontskih umetnika protiv aprthajda, a u okyiru "Koncerata za slobodu". h. ¥ --,№ V ''- - F? i'.i 1931 VOL. NO. JUNE iz vlada na 10 na na na KULT MILITARIZMA USAJD UMJESTO ZVEZDA Po misljenju umirovljenih oficira u americkom Centru za informacije u domeni obra-n- e, ako se nastavi sadasnje obozavanje oruzja i ratova-nja- , americkoj bi zastavi zvi-jez- de trebali zamijeniti meci. WASHINGTON, maj (Tanjug) — Ako ljubav prema oruzju i ratovanju i dalje bude rasla medu Amerikanci-ma- , u dogledno vrijeme ce zvijezde na zastavi zamijeniti — meci. Po mi-sljenju americkog Centra za informa-cije u domeni obrane, takva metafora nije previse smjela: ta istrazivacka institucija, koju predvode umirov-ljen- i visi oficiri americke vojske, tvrdi da militarizam u njihovoj zemlji snazno rste, kako u politic i tako i u svakodnevnom zivotu prosjecnoga gradanina. Direktor centra, admiral General Roque, pise u nedavno objavljenom izvjestaju sugestivnog naslova "Ram-bomanij- a" da se medu Amerikan-cim- a udomacilo misTjenje da je podr-sk- a svakojakim vojnim intervenci-jam- a dokaz patriotizma. Svijet je mo-zd- a ocrnio filmove kakvi su "Rambo 2", "Roki 4" i "Invazija SAD", ali oni formiraju etiku i estetiku prosjec-noga Amerikanca danas. Da oruzje odista zastrasuje pobornike demor-kacij- e, svjedoci podatak da je od 1982. do danas prodaja oruzja igracaka po-ras- la za 600 posto. Industrija takvih spravica samo je prosle godine zara-dil- a vise od milijarde dolara. Oni malo stariji umjesto originala prihvacaju surogat: oko 50.000 Ameri-kanac- a svakog se tjedna igra rata na oko 600 poligona sirom zemlje koji su istodobno bojno polje i zamjena za luna-par- k. Vojnicki zargon je na juris osvojio mladez, a vojnicka odjeca usla je masovno u modu. Dvadeset pet kompanija uspjesno prodaje robu koja je upala u oko gledaocima filma "Rambo". Tko ubija, taj i ljubi, glasi jedno od nacela koga su se prisjetili i regu-rut- ni centri. Primamljive reklame vabe mlade Amerikance u vojnu slu-zb- u, obecavajuci im avanturisticki seksi i pravi muski zivot. Pentagonu nije bilo zao da utrosi 60.000 dolara da bi napravio provokativni, re-kiam- ni rok-vide- o s brakedanceom ne bi li mlade ohrabrio da krenu put vojne karijere. Glorificiranje militarizma koje se uvlaci u sve pore zivota dovodi po mi-sljenju Centra za informacije u do-meni obrane, do uvjerenja da pravi Amerikanac pribjegava sili da svoju volju nametne svijetu. Ako moda po pravilu brzo prolazi, isto ne vrijedi za nacela vanjske i unutra§nje poli-tik- e koja su takoder pod militaris-ti6ki- m uplivom, tvrdi zamenik direk-tor- a Centra kontraadmiral Eugene Carroll. Ako Rambo ponekad ne ostavi svoje opasne igra6ke na stranu, buduca Amerika moze olako izgubiti svoj sistem vrijednosti koji bi upravo vojska trebalo da §titi.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 24, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-06-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000298 |
Description
Title | 000225 |
OCR text | '. ! лт iB#j Br VnMPll 'VVfrfrfrfyfrVVAaVVVVV U ZNAK PROTESTA ZBOG GUSENJA PRAVA MAKEDONSKE MANJIJE U GRCKOJ PAPANB1EUU Predsedniku grcke vlade upuceno pismo sa "Susreta dece" iz Jegejske Makedo- - nije odrzanog u Skoplju. SKOPLJE — maj (Tanjug) — U Skolju je odrzan "Susret dece" iz Jegejske Makedonije koja su 1948. godine raseljena u vise evropskih zemalja. Na susretu je od te dece bilo oko 700 njih, danas odraslih ljudi koji zive u Makedoniji, kao i jedan broj onih koji zive u Kanadi i Australiji. Sa susreta je upuceno otvoreno pismo predsedniku grcke vlade Andreasu Papandreuu u znak protesta zbog gusenja nacionalnih i politickih prava makedonske na-cional- ne manjine u Grckoj. U pismu se, izmedu ostalog, kaze da su "nasi ocevi medu prvima pru-zi- li otpor fasistickoj administraciji 'Mussolinia (1940.) i dali svoj dopri-rios~antifasistTc- koj koaliciji od 1941. do 1945. godine". U vreme gradan-sko- g rata 1946-194- 9. godine, medu-narodn- a zajednica preuzela je hu-man- u akciju zastite vise od 20 hi-lja- da makedonske dece od svirepo-st- i i uzasa rata. Najveci broj te dece, navodi se u pismu, danas su gradani i drzav-ljan- i Jugoslavije. "Medutim, u pro-tekl- e cetiri decenije prema nama su se ogresile sve grcke vlade, ukljucujuci i vasu. Vlade Grcke, prekp svojih diplomatsko-konzu-larni- h predstavnistava, ne prihva-taj- u pravnu komunikaciju s nama, negirajuci nam na taj nacin svoj-stv- o pravnog subjekta. Oni nam us-kracu- ju pravo i slobodu kretanja rodnim krajevima, nasu imovinu i imovinska prava stecena radom na-si- h predaka. Time se ne postuje op-st- a deklaracija prava coveka Ujedi-njeni- h nacija". Protekla je vec decenija od dono-senj- a zavrsnog dokumenta u Hel-sinkij- u, ciji je potpisnik i Repu-blik- a Grcka. I pored toga, tvrdi se u pismu, "Grcka ne postuje njegove odredbe kojima se obezbeduju kontakti i redovni susreti na osnovu porodicnih veza, ne dopusta nam da odrzavamo kontakte s rodacima. Gospodine Predsednice, nama se ne dopusta da prisustvujemo svad-beni- m, crkvenim i drugim porodic-nim- n svecanostima. Ne dopusta nam se ni prisustvo na pogrebima nasih najbliskih. 3.v3 4i tl % f ' - iV-- -- №j 4''' l ' 5 ' - mi YUGOSLAV ж COMMUNITY NEWSPAPER ESTABILISHED 55, 20 (700) THURSDAY, 5, 1986 Nase dostojanstvo nam nalaze da vam, u ime siobode i ljudskih prava garantovanih opstom deklaracijom Ujedinjenih nacija, sadzanih i u c zavrsnom dokumentu Helsinkija, ukazemo na povrede koje vrsi vasa prema ovim dokumetima, najvisim u civilizivanom sveta. Time se dovodi u pitanje i dostajan-stv- o grckog naroda. Uvereni smo da nam grcki narod nije poverio man-da- t za povredu ovih dokumenta. Go-spodine Predsednice, vama je po-znat- o da takve povrede ne prolaze pred sudom medunarodne zajedni-ce- . Pred sudom savesti one nailaze na dostojanstvenu osudu. Uvereni smo, te povrede nailaze osudu i pred sudom Vase licne savesti", kaze se na kraju pisma upucenog grckom premijeru Papandreuu sa susreta u Skoplju. PRESUDA U JOHANNESBURGU BELGIJANKI GODINA ZATVORA JOHANNESBURG, maj (Reuter) Juznoafricki rasisticki sud osudio je deset godina zatvora Belgijanku Helene Passtoors zbog podrske borbi zabranjenog Africkog nacionalnog kongresa protiv dominacije bijele manjine. Rasisticki je sud presudio da je ona kriva za veleizdaju, koja se inace kaznjava smrtnom kaznom u Juznoj Africi. Helen Passtoors je prvi strani drzavljanin osuden u Juznoj Africi zbog veleizdaje poslije 80 godi-na. Ona ima 44 godine. MIKE SLAUGHTERTORONTO STAB Hiljade i hiljade ljudi, zena i dece prolazile su ulicama Toronta, demonstrirajuci protiv aparthajda u Juznoafridkoj Uniji. Biskup Desdemond Tutu nekoliko mesta u toku tri dana pozivao je Kanadane da se zauzmu za ekonomske sankcije protiv rasistidke vlade. Biskup za dva miliona Juznoafri-kanac- a anglikanske vere, Tutu je pozvao i kanadsku vladu na osudu rezima i ekonomske sankcije. Na slid je biskup Tutu sa Harry Belafonte u Massey Hall koncertu koji je on dao kao pocasni predsednik Torontskih umetnika protiv aprthajda, a u okyiru "Koncerata za slobodu". h. ¥ --,№ V ''- - F? i'.i 1931 VOL. NO. JUNE iz vlada na 10 na na na KULT MILITARIZMA USAJD UMJESTO ZVEZDA Po misljenju umirovljenih oficira u americkom Centru za informacije u domeni obra-n- e, ako se nastavi sadasnje obozavanje oruzja i ratova-nja- , americkoj bi zastavi zvi-jez- de trebali zamijeniti meci. WASHINGTON, maj (Tanjug) — Ako ljubav prema oruzju i ratovanju i dalje bude rasla medu Amerikanci-ma- , u dogledno vrijeme ce zvijezde na zastavi zamijeniti — meci. Po mi-sljenju americkog Centra za informa-cije u domeni obrane, takva metafora nije previse smjela: ta istrazivacka institucija, koju predvode umirov-ljen- i visi oficiri americke vojske, tvrdi da militarizam u njihovoj zemlji snazno rste, kako u politic i tako i u svakodnevnom zivotu prosjecnoga gradanina. Direktor centra, admiral General Roque, pise u nedavno objavljenom izvjestaju sugestivnog naslova "Ram-bomanij- a" da se medu Amerikan-cim- a udomacilo misTjenje da je podr-sk- a svakojakim vojnim intervenci-jam- a dokaz patriotizma. Svijet je mo-zd- a ocrnio filmove kakvi su "Rambo 2", "Roki 4" i "Invazija SAD", ali oni formiraju etiku i estetiku prosjec-noga Amerikanca danas. Da oruzje odista zastrasuje pobornike demor-kacij- e, svjedoci podatak da je od 1982. do danas prodaja oruzja igracaka po-ras- la za 600 posto. Industrija takvih spravica samo je prosle godine zara-dil- a vise od milijarde dolara. Oni malo stariji umjesto originala prihvacaju surogat: oko 50.000 Ameri-kanac- a svakog se tjedna igra rata na oko 600 poligona sirom zemlje koji su istodobno bojno polje i zamjena za luna-par- k. Vojnicki zargon je na juris osvojio mladez, a vojnicka odjeca usla je masovno u modu. Dvadeset pet kompanija uspjesno prodaje robu koja je upala u oko gledaocima filma "Rambo". Tko ubija, taj i ljubi, glasi jedno od nacela koga su se prisjetili i regu-rut- ni centri. Primamljive reklame vabe mlade Amerikance u vojnu slu-zb- u, obecavajuci im avanturisticki seksi i pravi muski zivot. Pentagonu nije bilo zao da utrosi 60.000 dolara da bi napravio provokativni, re-kiam- ni rok-vide- o s brakedanceom ne bi li mlade ohrabrio da krenu put vojne karijere. Glorificiranje militarizma koje se uvlaci u sve pore zivota dovodi po mi-sljenju Centra za informacije u do-meni obrane, do uvjerenja da pravi Amerikanac pribjegava sili da svoju volju nametne svijetu. Ako moda po pravilu brzo prolazi, isto ne vrijedi za nacela vanjske i unutra§nje poli-tik- e koja su takoder pod militaris-ti6ki- m uplivom, tvrdi zamenik direk-tor- a Centra kontraadmiral Eugene Carroll. Ako Rambo ponekad ne ostavi svoje opasne igra6ke na stranu, buduca Amerika moze olako izgubiti svoj sistem vrijednosti koji bi upravo vojska trebalo da §titi. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000225