000146 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
#I 11 V 4 STRANA 2 N9VOST1 Ćotrrtok 29 marča 195 T NOVOSTI Britanija i Jugoslavija Svećenstvo u narodno-oslobodilačk-oj Published every Tuesdav Thursday and SaturdaT by the Novosti Publishing Company borbi In the Croatian Language IZ BEOGRADSKE POLITIKE 1 MARĆA Ulazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelodde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Još o registraciji Jugoslavena Izgleda nam da pitanje registracije jugoslavenskih gra-djan- a još mnogima nije jasno Nekoji gledaju na to pitanje sa opravdanim nepovjerenjem bojeći se da to nije možda kakav trik preostao od starih anti-narodni- h režima drugi bi rado znati da li je taj poziv za registraciju izdan po naredjenju ili sa znanjem nove jugoslavenske vlade u Beogradu treći se in-teresiraju na koga se to sve odnosi koga se smatra gradjani-no- m a koga ne itd Sva ova i 3lična pitanja 3U naravno na mjestu i nama je drago da ljudi od nas traže objašnjenja i savjet iz prostog razloga što su u prošlosti bili naučni gledati na jugoslavenske konzulate kao na podružnice raznih anti-narodni- h režima koji su bili pretvorili konzularne urede u obične špijunske i anti-iseljenič- ke agencije Na konzulat su se nekad obraćali samo onda kad su bili prisiljeni Mrzili su ih jer su za to imali i raz-loga kao što su mrzili sve one koji su zastupali ili branili te stare protu-narodn- e režime Medjutim stvari su se promjenile U zemlji koja se još ni-je oslobodila od vanjskog i unutarnjeg neprijatelja uspostav-ljena je nova narodna vlada Još prije toga postojala je u inostranstvu vlada Subašića koja je bila u uskoj vezi sa Vi-jećem Narodnog Oslobodjenja u zemlji I prema tome jugo slavenski konzulati bez obzira da li su stare ličnosti u konzu-larnoj službi izmjenjene ili ne prelaze pod vlast nove legalne vlade u zemlji Znači dakle da u vezi poziva za registraciju no može biti nekog "posebnog trika" bez znanja i odobrenja nove vlade A nova vlada sa punim pravom hoće da zna kud se sve gradjani Jugoslavije nalaze čime se zanimaju i da li imaju zelju povratiti se svojoj domovini nakon rata Ona to hoće da zna jer je svijesna činjenice da je većina iseljenika bilo iz ekonomskih razloga prisiljeno bježati iz stare Jugoslavije Ona hoće da zna da li može ili ne računati na njihov povratak kad se ratne prilike srede i kad će trebati radnih ruku za rekon-strukciju zemlje Ona konačno hoće da zna kud su i što rade oni koji su zemlju napustili kao mornari vojnici činovnici i drugi kojih je rat zatekao u stranim morima i državama ili koji su u predvečerje rata utekli ispred fašističkog razbojnika Eto mi držimo da iz ovih i sličnih razloga jugoslavenska vlada preko svojih konzulata hoće da zna o svojim gradjani-ra- a pak za to i provadja registraciju Razumljivo je samo po sebi da pod takvu registraciju spadaju samo oni jugoslavenski gradjani koji nisu primili gra-djanst- va bilo koje druge zemlje No to opet ne znači da oni koji su gradjani recimo Kanade neće smjeti poći u Jugoslavi-ju i bez registracije kad za to dobiju priliku i mogućnost Ovako mi gledamo na pitanje te registracije a za sve po-tankosti obratite se na konzulat od kud ćete vjerujemo dobiti potanja objašnjenja u vezi načina registracije PROČITAJTE: "Svećenstvo u narodno oslobodilačkoj borbi" U današnjem broju Novosti donašamo tekst predavanja Msgr Dr Svetozara Rittiga župnika crkve svetog Marka u Za-grebu održanog prošle godine u oslobodjenoj Glini Vrijedno i poučno je pročitati to predavanje Prvo za to ito to govori jedan viši crkveni dostojanstvenik na položaju i drugo što 3mo mi u ovim zemljama nadareni sa takvim sve-ćenicima koji propovjedaju i ispovjedaju obratno onom što danas govori Msgr Rittig i nedavno što je rekao slovenski bi-skup Mikoš Naše svećenstvo u Sjedinjenim Državama Amerike (ne i u Kanadi jer ih kod nas nema i nemogu opstojati) otvoreno služi neprijatelju naroda svog Ono ne samo da je protiv oslo-bodilačke borbe našeg naroda u kraju nego i protiv svih i svega što demokratski diše i putem napredka ide Naši sve-ćenici u Sjedinjenim Državama zaraženi su domobranstvom i fašizmom Iz dana u dan truju i nastrojavaju naš narod protiv nove Jugoslavije protiv njenog vodstva protiv Sovjetskog Sa-veza protiv odluka u Teheranu i Jalti protiv Roosevelta Chur-chill- a i Staljina protiv demokratskih društava i njihovih novi-na u Americi i Kanadi — uopće protiv svega što zagovara i radi u pravcu napredka i blagostanja naroda Još jasnije naši svećenici u Sjedinjenim Državama (neka nam se oprosti ako je tu ili tamo koji izuzetak o kojemu mi ni-smo čuli) pretvorili su se u ustaške i fašističke "promičbe" Taj svoj posao obavljaju ne samo riječju nego i perom ne tajno nego javno preko svojih novina "Naše Nade" glasila Hrvatske Katoličke Zajednice i "Hrvatskog Lista i Danice Hrvatske" i jos nekojih drugih Iz ovih razloga mi smatramo da će predavanje Msgr Ri-ttiga održano prošle godine u Glini baciti jasnijeg svjetla na rad nekojih narodnih svećenika u starom kraju i prosvjetiti put onima koji su zavedeni po toj ne našoj nego tudjoj crnoj družini koja se doklatarila za iseljenicima u ove zemlje da mu zamrači um a ne da mu bude od pomoći A sada pomno pročitajte što veli Msgr Rittig i sami stva-rajte svoj sud Ovih dana boravio je u našoj sredini britanski vrhovni zapovjed-nik na Sredozemlju feld-marl- al Aleksandar Iako je njegov bora-vak u Beogradu imao pretežno vojnički karakter: da bi se spora-zumi- o sa maršalom Titom vrhov-nim Štabom Jugoslavenske Vojske o zajedničkim vojnim operacijama protiv Nijemaca ipak njegova po-sjeta ima za nas i Siri politički značaj Zato držim da nije z gore-ga istaknuti ovom prilikom neko liko činjenica u odnosima izmedju Britanije i Jugoslavije za nas da-nas vrlo važnih Kad se poslije 1932 dolaskom njemačkog nacional-socijalistlčko- g pokreta na vlast pojavila opas-nost za europski mir i poredak iz- - gradjen u svijetu poslije prvog svjetskog rata jasno je bilo naro-dima Britanije i Jugoslavije da je potrebno ponovno okupljanje sta-rih saveznika iz prvog svjetskog rata za borbu protiv te nove nje-mačke opasnosti Narodi Jugosla-vije od samog početka su bili na čisto da je njihovo mjesto u novom svjetskom sukobu na strani starih prijatelja Zato su se uporno odu-pirali pred početak drugog svjet-skog rata da slijede izdajničku politiku kneza Pavla i Milana Sto-jadinovi- ća Tko se kod nas ne sjeća teških dana iz proljeća i ljeta 1940 Fran-cuska je bila poražena i pregaže-na Britanija ostala sama oči u oči sa strašnom njemačkom nema-ni junački je izdržala udarce Mi smo sa atrepnjom slušali izvješta- - je o strašnim njemačkim zračnim napadima na London i ostale en-gleske gradove Sa koliko radosti primili smo vijesti u jeseni 1940 da Hitler nije uspio slomiti zrač nim napadima otpornu snagu Veli-ke Britanije Već u to doba nama je bilo jasno da je on izgubio rat Zato kad se slično Napoleonu po-slije neuspjeha u zračnom i pomor-skom ratu okrenuo prema Istoku da traži iire strateške osnove za nastavak borbe znali smo da i mi dolazimo na red Slabići i izdajnici vrste kneza Pavla i Dragi Je Cvet-ković- a mislili su da možemo iz-bjeći svoju sudbinu stavljajući se u službu tada pobjedničkom europ-skom fašizmu Narodi Jugoslavije mislili su drugačije Na pakt pot-pisan od vlade Dragiše Cvetkovića l Vlatka Maćeka sa njemačkim Kajhom odgovorili su usklikom "bolje rat nego pakt" i prevratom od 27 marča 1941 Na udarac pesnicom u obraz 27 marča uzvratio je Adolf Hitler iz-nenadnim napadom na Jugoslaviju C aprila 1941 Kolika je smjelost naroda Jugoslavije da prkose po-bjedničkom njemačkom Kajhu izazvala divljenje i oduševljenje javnog mišljenja u Velikoj Brita-niji toliko su opet brzi vojni i po-litički njen slom stvorili zabrinu-tost Već tada je jasno bilo britan-skom javnom mijenju da nešto ni-je bilo u redu u staroj Jugoslaviji Naša izbjeglička vlada kad je stigla u proljeće 1941 u London raspolagala je velikim moralnim kapitalom stvorenim kod britan-skog javnog mijenja prevratom od 27 marča Ona taj kapital nije uni-jela čuvati Ona se nije trudila da organizira narodni otpor protiv okupatora i da planskom smišlje-nom akcijom onemogućava njego-ve paklene planove na razbijanju jedinstva naroda Jugoslavije što više i sama je podlegla njegovoj taktici Na prve vijesti o pokolji-ma što su ih po naredbi njema EDWARD KAHDEU: (Nastatak peti) U narodno oslobodilačkoj borbi narodi Jugoslavije ponovno su se zbližili u toj borbi ponovno su stvoreni moralno-politič- ki uslovi za zajednički državni život po-novno je zavladala misao da Ju-goslaviju treba sačuvati te da ona mm --Ufs ENvkfliiaiiiiB E Kardelj i jedino ona može biti moćna domovi-na ravnopr a v n i h naroda Da nije bilo narodno oslobodila čkog pokreta Jugo-tlavij- u nitko nebi Jio mogao obnoviti Pokazalo se da je ostvarivanje davnih nacionalnih težnji za koje su se ugnjetenl narodi Jugoslavije uza-lud borili dvadeset godina bila jedna od osnovnih pobuda za mo-bilizaciju narodnih masa Jugosla-vije u borbi protiv okupatora 4 Na isti način postavljeno je i pitanje demokratskih prava koja su u staroj Jugoslaviji bila oteta narodu činjenica da je narodno oslobodilački pokret priznao ta prava pokazala je narodnim ma-sama da će njihova buduća domo-vina biti bolja od stare — ito ih gm čkih okupatora vršili nad Srbima po Hrvatskoj i Bosni plaćeničke bande Ante Pavelića nali izbjegli-čki krugovi u Londonu i sami su se krvavo zavadili Mjesto da bra-ne državno jedinstvo oni su ga napustili Danas se već sve zna što je radila u to doba na zapadu naša emigracija Zato nikoga ne čudi vi-še činjenica da je naša vlada u Londonu kako reče Mihajlo Petro-vi- ć u Politici ubrzo pala po svom ugledu na stupanj madjarskih i au-strijskih komiteta Kod britanske vlade i britanskog javnog mijenja nisu mogli uživati ugled i poštova-nje ljudi koji su sami napuštali dr-žavu za koju su se po svom polo-žaju morali brinuti Još više Kad se pod vodstvom Komunističke Partije Jugoslavije u borbi protiv okupatora i njego-vih domaćih poslužnika nizom us-tanaka počeo stvarati narodno os-lobodilački pokret kraljevska ju-goslavenska vlada u Londonu mje-sto da pomogne taj pokret radi suprotno Ona je sve učinila da vojničku organizaciju Draže Mi-hajlovi- ća u zemlji iskoristi ne u borbi protiv okupatora nego pro-tiv narodno oslobodilačkog pokre-ta Išlo se i dalje Dok se u isto vrijeme Draža Mihajlović upući-vao da i putem izdaje saradnjom sa okupatorom pod svaku cijenu uništi narodno oslobodilački pok-ret kod britanske i ostale javno-sti na zapadu sistematski se Sirila lažna propaganda Borba Narodno Oslobodilačke Vojske prikazivana je kao Dražina Uspjesi te vojske da su Draiini uspjesi Početkom 1943-ć- e i britansko javno mijenje je obavješteno da nij Draža Mihajlović nosioc bor-be za slobodu Jguoslavije Malo po malo i tamo se saznalo da se iz ruševina starih društvenih i politi-čkih snaga u toj državi u ovom strašnom ratu pojavio novi pokret nove snage stvorili novi vodje Ne Draža Mihajlović nego maršal Ti-to i njegovi drugovi krstarili su po našim planinama i organizirali na-rodni otpor protiv fašističkih oku-patora Računajući s ovim činjenicama britanska vlada poslala je u pro-ljeće 1943 godine generala Mac-Lea- na kao prvu vezu sa narodno oslobodilačkim pokretom u Jugo-slaviji Od toga vremena postepeno se mijenja stav britanskog javnog mnijenja i britanske vlade prema izbjegličkoj vladi u Londonu i na-rodno oslobodilačkom pokretu kod kuće Njima postaje jasno da pos-lije strašnih iskustava u ovome ratu stari ljudi i tare stranke u Jugoslaviji neće biti u stanju rije- - i Siti sve probleme koji su se bili postavili pred njezine narode Isto tako su bili na čistu da narodno oslobodilački pokret Jugoslavije ponikao u strašnoj borbi protiv fa-šističkih okupatora ima pored či-sto oslobodilačkih ciljeva i svoje unutarnje političke zadatke On dolazi kao historijski korektiv sve-mu onome što je bilo trulo i ne-zdravo u staroj Jugoslaviji Stoga Je bilo i vodećim državnicima Bri-tanije razumljivo da će on težiti da oslobodjenoj državi da druge osnove nego Sto ih Je imala prije 1941 Oni su to ne samo razumjeli nego su uzeli na sebe zadatak da olakšaju riješavanje svih krupnih državnih pitanja u Jugoslaviji us-kladjuj- ući težnje narodno oslobo-dilačkog pokreta sa općim načeli-ma istaknutim od velikih savezni-ka u Atlantskoj Povelji i na tehe-ransk- oj konferenciji Oni su priz je još više mobiliziralo u borbi protiv okupatora 5 Nacionalna i demokratska prava nisu narodima Jugoslavije obećana samo na riječima Narodi su ih sami na djelu ostvarili For-miranjem demokratskih organa narodne vlasti u obliku narodno os-lobodilačkih odbora koji su se spontano pojavili-formiranje- m vr-hovnih organa vlasti pojedinih na-roda preko kojih su im osigurana nacionalna prava — narodi Jugo-slavije dobili su još jedan realan dokaz da će njihove nacionalne i demokratske težnje biti ostvarene Ti organi su istovremeno i ga-rancija da će tako biti Narodne mase Jugoslavije ništa jače nije moglo povesti s narodno oslobodi-lačkim pokretom nego ostvariva-nje njihovih demokratskih i nacio-nalnih težnji — u praksi Preko tih tekovina narodno oslobodilačke borbe protiv okupatora narodne mase vidjele su perspektivu svoje daljnje borbe Jasna svijest o ci-ljevima borbe jasna perspektiva borbe povezuje svakog pojedinog borca za pokret 1 paralizira sva ko-lebanja koja se u teškim situaci navali pravo narodima Jugoslavije da sami izgrade svoje državno uredjenje poslije rata i potrudili su se da posredujući medju njezi-nim političkim i društvenim sna-gama omoguće da se te promjene izvrše sa što manje trvenja i što manje žrtava Polazeći s ovoga stanovišta pre-mijer britanske vlade Churchill uzeo je na sebe da posreduje izme-dju izbjegličke vlade u Londonu i narodno oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji On je lično prisustvo-vao sastanku dr Subašića i marša-la Tita u ljetu 1944 Njegova je bi-la zasluga što je došlo do spora-zuma Tito-Subaš- ić Krimska kon-ferencija odobrila je taj sporazum i tako dala medjunarodnu potvrdu stanju stvorenom u Jugoslaviji u toku rata preko narodno oslobodi-lačkog pokreta Danas je nova de-mokratska federativna Jugoslavija priznata kao ravnopravan član Ujedinjenih Nacija Nije slučajno da podvlačim veli-ku ulogu koju je odigralo britan-sko državno vodstvo u stvaranju današnjeg stanja u Jugoslaviji Ima mnogo političkih krugova kod nas koji varaju i sebe i druge tu-mačeći da Britanija ne želi i neće državu organiziranu kod nas na f načelima narodno oslobodilačkog pokreta Medjutim ona hoće i želi prije svega nezavisnu i snažnu Ju-goslaviju I njoj je danas jasno da takvu državu kod nas može danas izgraditi samo narodno oslobodila čki pokret To se u Londonu vrlo dobro zna s tim računa i prema tome vodi politika u Jugoslaviji Svako drugo tumačenje britanske politike kod nas iz osnova je po-grešno Zato je general MacLean mogao reći u ime cijele Britanije kada je govorio na prijemu u ofi cirskom domu: "Is oslobodilačkog rata podigla ae nova 1 bolja Jugo-slavija ujedinjena kao nikada pri-je i spremna zauzeti mjesto koje joj odgovara pored njezinih savez-nik- a u novoj Europi za čije se os-tvarenje borimo' Nova Jugoslavija izgradjivana od maršala Tite i njegovog pokre-ta na načelima bratstva i jednako sti njezinih naroda trudi se i tru-diti će se da bude stup miroljubi ve politike u jugo-istočn- oj Europi Ta ideja mira i bratstva medju narodima vodi danas i britansku 1 našu vojsku u zajedničku borbu za uništenje osvajačkog njemačkog fašizma On će poslužiti kao osno-va i budućnoj suradnji naroda moć-ne britanske imperije i Jugoslavi-je Dr Vao Cubrilović MARŠAL BORIS ŠAPOš-NIKO- V UMRO Moskva 27 Marča — Maršal Boris šapoSnikov bivši Sef glav-nog štaba Crvene Armije i šef sov-jetske vojne akademije umro Je nakon duljeg bolovanja B šapoš-nlko- v je bio Sef štaba Crvene Ar-mije u prvoj godini rata protiv Hitlerove Njemačke U jeseni 1942 je obolio radi čega je morao napu-stiti svoju dužnost "Sovjetski Sa-vez je smrću druga Sapošnikova izgubio jednog od najstarijih i jed-nog od najsposobnijih komandanta Crvene Armije" — kaže službeni izvještaj sovjetske Iade U njego-vu počast izgraditi će se spomenik Put nove Jugoslavije jama pojavljuju kod izvjesnih slo-jeva naroda Iz ovih činjenica jasno se vidi da se narodno oslobodilački pokret nije razvijao samo kvantitativno po svom obimu po uticaju na ma-se nego i po svojoj unutarnjoj strukturi po liniji svoje borbene svjesti Osnovne narodne mase povezale su se kroz borbu u jedan čvrst de-mokratski savez koji će biti sposo-ban da novoj Jugoslaviji da istin-ski demokratski lik Te činjenice u prvom redu dale su snagu na-rodno oslobodilačkom pokretu nji-ma se jedino može objasniti fakat da nadmoćniji neprijatelj nije bio u stanju slomiti oružani otpor na-ših naroda ♦ ♦ Svjesni smo da pred nama stoje teške borbe i kada govorimo o do-sadan jim pobjedama ne mislimo reći da je dobivena odlučujuća bit-ka Ali ogromna većina narodnih masa Jugoslavije čvrsto je uvje-rena da nije daleko dan kada će dobiti bitku A to je najveća ga-rancija da će ta bitka zaista biti dobivena (SvrieUk) Msgr Dr Svetozar Rittig župnik crkve Sv Marka u Zagrebu PREDAVANJE ODR2ANO NA PRIREDBI USMENIH NOVINA U OSLOBODJENOJ GLINI MJESECA VELJAČE 1944 GOD Silne sovjetske vojske kreću valjaju se prema zapadu lome i krše sve zapreke nose oslobodjenje svim zarobljenim narodima Vedri se na istočnom obzorju veliki dani pobjede nisu daleko Kako mi je večeras duša uzbudjena gledajući vas u toli-kom broju drugovi i drugarice našu omladinu kako plamtite oduševljenjem za narodnu stvar i slobodu! Dok je ovakovih boraca svijesnih velikog djela ne bojimo se za svoju buduć-nost Narodno-oslobodilačk- a vojska i partizanski odredi odhr-va- li su se u ove dvije i pol godine najjačoj vojsci na svijetu i veliki dio svoje zemlje i naroda oslobodili Cijeli svijet vam se divi a mi se stariji s vama ponosimo Naprijed nebo se vedri pobjeda je našal Nada sve nas boli što se sva naša inteligencija i naše sve-ćenstvo ne nalazi sa cjelokupnim narodom u jedinstvenoj oslo-- Doauacico) tronti znatan aio stoji zagiusen ustaškom i njema-čkom "promičbom" stalno pod ustaškim terorom neodlučan i malodušan Možda su i krivo obaviješteni No dužnost je svakog hrvatskog rodoljuba da ne ostane po strani kada se njegova domovina nalazi u pogibiji od tudjina i kada se nje-gov narod bori za svoj opstanak Navlastito je dužnost svećen-stva pomoći narodu u nevolji i tjeskobi To je smisao svećeni-čke službe i životnog poziva Ne traži se od njega da nosi pu-šku ah se zahtijeva da ga prosvjećuje vjerom u vječnu Božju pravdu i moralni red u svijetu kako nebi smalaksao u teškim ratnim iskušenjima koja nije želio a niti ih je skrivio Traži se od svećenika da pouči narod što je pravedno a što je zločin gdje je pravda a gdje krivica Tko može reći da oslobodilačka borba hrvatskog naroda protiv njemačke okupacije nije opravdana? Kada razbojnik napadne na drumu čovjeka i hoće da mu otme njegovo blago ugrabi novac a njega da ubije ima čovjek po Božjem i ljud skom zakonu pravo da se lati oružja i da u nužnoj samoobra-ni svoga života i imovine utamani zločinca i napadača Kada te pravo ima pojedinac čovjek kako da nema isto pravo čitav narod kada ga ni kriva ni dužna napadne drugi narod i hoće da ga istrijebi kao divlju zvjerad? Tko može reći i to kada neki nametnik protuzakonito sjedne na državnu vlast to će reći otme je nasiljem i nedužno prolivenom krvlju pa onda počne zarobljeni narod silom tje-rati i novačiti u vojsku i slati ga u Bosnu Baniju Kordun Liku i u sve strane zemlje da tamo pali kuće kolje nedužne ljude žene i djecu — da taj narod nema pred Bogom pravo odmet-nuti se u šumu i planine i oduprijeti se uzurpatoru da no bude sukrivac njegovih zločina i pomagač zatora vlastitoga naroda? Mislite li vi drugovi i drugarice da bih ja ovako va-ma govorio kada ne bi bila istina kao ono sunce Božje nad nama da nas je Nijemac nepravično napao zemlju nam oruž-jem osvojio i kao svoga namještenika postavio "poglavnika"? Braćo vi koji se protiv Nijemaca branite činite isto što su i Nijemci činili godine 1806 i 1807 kada su kao lavovi branili svoju zemlju protiv Napoleona i francuskog nametnika U ovom velikom času borbe našeg naroda za svoju drža-vnu slobodu zaista imao je hrvatski narod pravo da oružjem u ruci ustane protiv dušmanina i da u najtjeskobnijoj uri svo-ga opstanka zaište od Crkve s kojom ga veže 12 stoljeća nje-gove povijesti neka ga ne ostavi na cjedilu Stara riječ kaže da je povijest učiteljica života ali ima i kršćanska riječ da je povijest ispitivanje ljudske savjesti i Sud Božji nad narodima Neka crkveni ljudi ispitaju svoju savjest da li su u ovom času potpuno izvršili svoju zadaću prema Na-todno-oslobodila-čkoj borbi uz koju mirne duše možemo us-tvrditi da stoji tri četvrtine hrvatskog naroda Narod i vojska s pravom prigovaraju što se njegovi svećenici ne nalaze kao dušobrižnici kod Narodno-oslobodilačk- e vojsko a nalaze se pravoslavni za svoje vjernike pače i hodže za muslimane dok je poznato da su službeni predstavnici narodno-oslobodilačk- e vlasti lično poduzimali korake kod hijerarhije u ovom pravcu Ja sam uvjeren da savezništvo naše s Komunističkom Par-tijom u borbi za slobodu i nacionalnu nezavisnost hrvatskog naroda i bolju njogovu budućnost nipošto nije u sukobu s krii-ćansko- m savješću kako nije ni u Italiji ni u Francuskoj pa ni u našoj bratskoj Sloveniji gdje su Kršćanski socijali i Kršćan-ski demokrati i Komunistička Partija glavne snago u zajedni-čkoj borbi protiv nametnika protiv fašizma i rasizma Za svoju tvrnju stojim na bilježi Naš narod čita u svojoj povijesti kako je katolička crkva bila vazda vjerna učiteljica svega vjerskog i prosvjetnog na-pretka hrvatskog naroda a biskupi i svećenici budni čuvari vjerske i narodne svijesti Tko ne zna za povijest biskupa i hr-vatskog bana Petra Berislavića koji je 7 godina pod svoju sta-rost u ličkim planinama odbijao osmanhjske provale baš kako to danas čini naša oslobodilačka vojska u borbi s Nijemcima i ustašama dokle nije junački pao u Plješivici godine 1520 bo-reći se za krst časni i slobodu zlatnu' — Tko ne zna za 3lavne narodne vodje za vrijeme oslobodilačkog rata koncem 17 sto-jeća fra Ibrišimovića i popa Marka Mesića? Ovaj čas se narod pita eto danas je u našoj zemlji osva-jač opasniji nego Osmanlije — a gdje su naši biskupi i sveće-nici' — gdje Berislavići Mesići i Ibrišmovići? Naprotiv se dogadja da je bilo i da ima svećenika koji stoje na strani osvajača na strani fašista i ustaša Pače s naj-većim bolom i zaprepaštenjem moram priznati da se naška medju mladjim svećenicima na sablazan cijeloga svijeta i sra-motu svećeničkog staleža nekolicina svećenika — koljača Koji čovjek od ljudskog osjećaja da se nad tim ne zgrozi' — Čovjek može pognješiti ali svećenik-kolja- č je zlikovac nad zli-kovcima Svećenik-kolja- č je novi Iškariot Crkvena oblast ih je nekolicinu već svrgla sa svećeničke službe i otjerala iz crkava eh ustaške vlasti nisu dopustile da se njihova imena objelo-dane Kada nastane u svijetu i u našoj zemlji blagi mir bit će prva zadaća crkve da uzme veliko rešeto i temeljito pročisti svećeničke redove od krvavih ustaša jer to zahtijeva Božja pravda crkveni kanon i cio narod koji nikada ne će dozvoliti (Pronos na str 4) tiffnpr smm j3jwj%jp niw- - mwpp#%
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 29, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-03-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000192 |
Description
Title | 000146 |
OCR text | #I 11 V 4 STRANA 2 N9VOST1 Ćotrrtok 29 marča 195 T NOVOSTI Britanija i Jugoslavija Svećenstvo u narodno-oslobodilačk-oj Published every Tuesdav Thursday and SaturdaT by the Novosti Publishing Company borbi In the Croatian Language IZ BEOGRADSKE POLITIKE 1 MARĆA Ulazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelodde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Još o registraciji Jugoslavena Izgleda nam da pitanje registracije jugoslavenskih gra-djan- a još mnogima nije jasno Nekoji gledaju na to pitanje sa opravdanim nepovjerenjem bojeći se da to nije možda kakav trik preostao od starih anti-narodni- h režima drugi bi rado znati da li je taj poziv za registraciju izdan po naredjenju ili sa znanjem nove jugoslavenske vlade u Beogradu treći se in-teresiraju na koga se to sve odnosi koga se smatra gradjani-no- m a koga ne itd Sva ova i 3lična pitanja 3U naravno na mjestu i nama je drago da ljudi od nas traže objašnjenja i savjet iz prostog razloga što su u prošlosti bili naučni gledati na jugoslavenske konzulate kao na podružnice raznih anti-narodni- h režima koji su bili pretvorili konzularne urede u obične špijunske i anti-iseljenič- ke agencije Na konzulat su se nekad obraćali samo onda kad su bili prisiljeni Mrzili su ih jer su za to imali i raz-loga kao što su mrzili sve one koji su zastupali ili branili te stare protu-narodn- e režime Medjutim stvari su se promjenile U zemlji koja se još ni-je oslobodila od vanjskog i unutarnjeg neprijatelja uspostav-ljena je nova narodna vlada Još prije toga postojala je u inostranstvu vlada Subašića koja je bila u uskoj vezi sa Vi-jećem Narodnog Oslobodjenja u zemlji I prema tome jugo slavenski konzulati bez obzira da li su stare ličnosti u konzu-larnoj službi izmjenjene ili ne prelaze pod vlast nove legalne vlade u zemlji Znači dakle da u vezi poziva za registraciju no može biti nekog "posebnog trika" bez znanja i odobrenja nove vlade A nova vlada sa punim pravom hoće da zna kud se sve gradjani Jugoslavije nalaze čime se zanimaju i da li imaju zelju povratiti se svojoj domovini nakon rata Ona to hoće da zna jer je svijesna činjenice da je većina iseljenika bilo iz ekonomskih razloga prisiljeno bježati iz stare Jugoslavije Ona hoće da zna da li može ili ne računati na njihov povratak kad se ratne prilike srede i kad će trebati radnih ruku za rekon-strukciju zemlje Ona konačno hoće da zna kud su i što rade oni koji su zemlju napustili kao mornari vojnici činovnici i drugi kojih je rat zatekao u stranim morima i državama ili koji su u predvečerje rata utekli ispred fašističkog razbojnika Eto mi držimo da iz ovih i sličnih razloga jugoslavenska vlada preko svojih konzulata hoće da zna o svojim gradjani-ra- a pak za to i provadja registraciju Razumljivo je samo po sebi da pod takvu registraciju spadaju samo oni jugoslavenski gradjani koji nisu primili gra-djanst- va bilo koje druge zemlje No to opet ne znači da oni koji su gradjani recimo Kanade neće smjeti poći u Jugoslavi-ju i bez registracije kad za to dobiju priliku i mogućnost Ovako mi gledamo na pitanje te registracije a za sve po-tankosti obratite se na konzulat od kud ćete vjerujemo dobiti potanja objašnjenja u vezi načina registracije PROČITAJTE: "Svećenstvo u narodno oslobodilačkoj borbi" U današnjem broju Novosti donašamo tekst predavanja Msgr Dr Svetozara Rittiga župnika crkve svetog Marka u Za-grebu održanog prošle godine u oslobodjenoj Glini Vrijedno i poučno je pročitati to predavanje Prvo za to ito to govori jedan viši crkveni dostojanstvenik na položaju i drugo što 3mo mi u ovim zemljama nadareni sa takvim sve-ćenicima koji propovjedaju i ispovjedaju obratno onom što danas govori Msgr Rittig i nedavno što je rekao slovenski bi-skup Mikoš Naše svećenstvo u Sjedinjenim Državama Amerike (ne i u Kanadi jer ih kod nas nema i nemogu opstojati) otvoreno služi neprijatelju naroda svog Ono ne samo da je protiv oslo-bodilačke borbe našeg naroda u kraju nego i protiv svih i svega što demokratski diše i putem napredka ide Naši sve-ćenici u Sjedinjenim Državama zaraženi su domobranstvom i fašizmom Iz dana u dan truju i nastrojavaju naš narod protiv nove Jugoslavije protiv njenog vodstva protiv Sovjetskog Sa-veza protiv odluka u Teheranu i Jalti protiv Roosevelta Chur-chill- a i Staljina protiv demokratskih društava i njihovih novi-na u Americi i Kanadi — uopće protiv svega što zagovara i radi u pravcu napredka i blagostanja naroda Još jasnije naši svećenici u Sjedinjenim Državama (neka nam se oprosti ako je tu ili tamo koji izuzetak o kojemu mi ni-smo čuli) pretvorili su se u ustaške i fašističke "promičbe" Taj svoj posao obavljaju ne samo riječju nego i perom ne tajno nego javno preko svojih novina "Naše Nade" glasila Hrvatske Katoličke Zajednice i "Hrvatskog Lista i Danice Hrvatske" i jos nekojih drugih Iz ovih razloga mi smatramo da će predavanje Msgr Ri-ttiga održano prošle godine u Glini baciti jasnijeg svjetla na rad nekojih narodnih svećenika u starom kraju i prosvjetiti put onima koji su zavedeni po toj ne našoj nego tudjoj crnoj družini koja se doklatarila za iseljenicima u ove zemlje da mu zamrači um a ne da mu bude od pomoći A sada pomno pročitajte što veli Msgr Rittig i sami stva-rajte svoj sud Ovih dana boravio je u našoj sredini britanski vrhovni zapovjed-nik na Sredozemlju feld-marl- al Aleksandar Iako je njegov bora-vak u Beogradu imao pretežno vojnički karakter: da bi se spora-zumi- o sa maršalom Titom vrhov-nim Štabom Jugoslavenske Vojske o zajedničkim vojnim operacijama protiv Nijemaca ipak njegova po-sjeta ima za nas i Siri politički značaj Zato držim da nije z gore-ga istaknuti ovom prilikom neko liko činjenica u odnosima izmedju Britanije i Jugoslavije za nas da-nas vrlo važnih Kad se poslije 1932 dolaskom njemačkog nacional-socijalistlčko- g pokreta na vlast pojavila opas-nost za europski mir i poredak iz- - gradjen u svijetu poslije prvog svjetskog rata jasno je bilo naro-dima Britanije i Jugoslavije da je potrebno ponovno okupljanje sta-rih saveznika iz prvog svjetskog rata za borbu protiv te nove nje-mačke opasnosti Narodi Jugosla-vije od samog početka su bili na čisto da je njihovo mjesto u novom svjetskom sukobu na strani starih prijatelja Zato su se uporno odu-pirali pred početak drugog svjet-skog rata da slijede izdajničku politiku kneza Pavla i Milana Sto-jadinovi- ća Tko se kod nas ne sjeća teških dana iz proljeća i ljeta 1940 Fran-cuska je bila poražena i pregaže-na Britanija ostala sama oči u oči sa strašnom njemačkom nema-ni junački je izdržala udarce Mi smo sa atrepnjom slušali izvješta- - je o strašnim njemačkim zračnim napadima na London i ostale en-gleske gradove Sa koliko radosti primili smo vijesti u jeseni 1940 da Hitler nije uspio slomiti zrač nim napadima otpornu snagu Veli-ke Britanije Već u to doba nama je bilo jasno da je on izgubio rat Zato kad se slično Napoleonu po-slije neuspjeha u zračnom i pomor-skom ratu okrenuo prema Istoku da traži iire strateške osnove za nastavak borbe znali smo da i mi dolazimo na red Slabići i izdajnici vrste kneza Pavla i Dragi Je Cvet-ković- a mislili su da možemo iz-bjeći svoju sudbinu stavljajući se u službu tada pobjedničkom europ-skom fašizmu Narodi Jugoslavije mislili su drugačije Na pakt pot-pisan od vlade Dragiše Cvetkovića l Vlatka Maćeka sa njemačkim Kajhom odgovorili su usklikom "bolje rat nego pakt" i prevratom od 27 marča 1941 Na udarac pesnicom u obraz 27 marča uzvratio je Adolf Hitler iz-nenadnim napadom na Jugoslaviju C aprila 1941 Kolika je smjelost naroda Jugoslavije da prkose po-bjedničkom njemačkom Kajhu izazvala divljenje i oduševljenje javnog mišljenja u Velikoj Brita-niji toliko su opet brzi vojni i po-litički njen slom stvorili zabrinu-tost Već tada je jasno bilo britan-skom javnom mijenju da nešto ni-je bilo u redu u staroj Jugoslaviji Naša izbjeglička vlada kad je stigla u proljeće 1941 u London raspolagala je velikim moralnim kapitalom stvorenim kod britan-skog javnog mijenja prevratom od 27 marča Ona taj kapital nije uni-jela čuvati Ona se nije trudila da organizira narodni otpor protiv okupatora i da planskom smišlje-nom akcijom onemogućava njego-ve paklene planove na razbijanju jedinstva naroda Jugoslavije što više i sama je podlegla njegovoj taktici Na prve vijesti o pokolji-ma što su ih po naredbi njema EDWARD KAHDEU: (Nastatak peti) U narodno oslobodilačkoj borbi narodi Jugoslavije ponovno su se zbližili u toj borbi ponovno su stvoreni moralno-politič- ki uslovi za zajednički državni život po-novno je zavladala misao da Ju-goslaviju treba sačuvati te da ona mm --Ufs ENvkfliiaiiiiB E Kardelj i jedino ona može biti moćna domovi-na ravnopr a v n i h naroda Da nije bilo narodno oslobodila čkog pokreta Jugo-tlavij- u nitko nebi Jio mogao obnoviti Pokazalo se da je ostvarivanje davnih nacionalnih težnji za koje su se ugnjetenl narodi Jugoslavije uza-lud borili dvadeset godina bila jedna od osnovnih pobuda za mo-bilizaciju narodnih masa Jugosla-vije u borbi protiv okupatora 4 Na isti način postavljeno je i pitanje demokratskih prava koja su u staroj Jugoslaviji bila oteta narodu činjenica da je narodno oslobodilački pokret priznao ta prava pokazala je narodnim ma-sama da će njihova buduća domo-vina biti bolja od stare — ito ih gm čkih okupatora vršili nad Srbima po Hrvatskoj i Bosni plaćeničke bande Ante Pavelića nali izbjegli-čki krugovi u Londonu i sami su se krvavo zavadili Mjesto da bra-ne državno jedinstvo oni su ga napustili Danas se već sve zna što je radila u to doba na zapadu naša emigracija Zato nikoga ne čudi vi-še činjenica da je naša vlada u Londonu kako reče Mihajlo Petro-vi- ć u Politici ubrzo pala po svom ugledu na stupanj madjarskih i au-strijskih komiteta Kod britanske vlade i britanskog javnog mijenja nisu mogli uživati ugled i poštova-nje ljudi koji su sami napuštali dr-žavu za koju su se po svom polo-žaju morali brinuti Još više Kad se pod vodstvom Komunističke Partije Jugoslavije u borbi protiv okupatora i njego-vih domaćih poslužnika nizom us-tanaka počeo stvarati narodno os-lobodilački pokret kraljevska ju-goslavenska vlada u Londonu mje-sto da pomogne taj pokret radi suprotno Ona je sve učinila da vojničku organizaciju Draže Mi-hajlovi- ća u zemlji iskoristi ne u borbi protiv okupatora nego pro-tiv narodno oslobodilačkog pokre-ta Išlo se i dalje Dok se u isto vrijeme Draža Mihajlović upući-vao da i putem izdaje saradnjom sa okupatorom pod svaku cijenu uništi narodno oslobodilački pok-ret kod britanske i ostale javno-sti na zapadu sistematski se Sirila lažna propaganda Borba Narodno Oslobodilačke Vojske prikazivana je kao Dražina Uspjesi te vojske da su Draiini uspjesi Početkom 1943-ć- e i britansko javno mijenje je obavješteno da nij Draža Mihajlović nosioc bor-be za slobodu Jguoslavije Malo po malo i tamo se saznalo da se iz ruševina starih društvenih i politi-čkih snaga u toj državi u ovom strašnom ratu pojavio novi pokret nove snage stvorili novi vodje Ne Draža Mihajlović nego maršal Ti-to i njegovi drugovi krstarili su po našim planinama i organizirali na-rodni otpor protiv fašističkih oku-patora Računajući s ovim činjenicama britanska vlada poslala je u pro-ljeće 1943 godine generala Mac-Lea- na kao prvu vezu sa narodno oslobodilačkim pokretom u Jugo-slaviji Od toga vremena postepeno se mijenja stav britanskog javnog mnijenja i britanske vlade prema izbjegličkoj vladi u Londonu i na-rodno oslobodilačkom pokretu kod kuće Njima postaje jasno da pos-lije strašnih iskustava u ovome ratu stari ljudi i tare stranke u Jugoslaviji neće biti u stanju rije- - i Siti sve probleme koji su se bili postavili pred njezine narode Isto tako su bili na čistu da narodno oslobodilački pokret Jugoslavije ponikao u strašnoj borbi protiv fa-šističkih okupatora ima pored či-sto oslobodilačkih ciljeva i svoje unutarnje političke zadatke On dolazi kao historijski korektiv sve-mu onome što je bilo trulo i ne-zdravo u staroj Jugoslaviji Stoga Je bilo i vodećim državnicima Bri-tanije razumljivo da će on težiti da oslobodjenoj državi da druge osnove nego Sto ih Je imala prije 1941 Oni su to ne samo razumjeli nego su uzeli na sebe zadatak da olakšaju riješavanje svih krupnih državnih pitanja u Jugoslaviji us-kladjuj- ući težnje narodno oslobo-dilačkog pokreta sa općim načeli-ma istaknutim od velikih savezni-ka u Atlantskoj Povelji i na tehe-ransk- oj konferenciji Oni su priz je još više mobiliziralo u borbi protiv okupatora 5 Nacionalna i demokratska prava nisu narodima Jugoslavije obećana samo na riječima Narodi su ih sami na djelu ostvarili For-miranjem demokratskih organa narodne vlasti u obliku narodno os-lobodilačkih odbora koji su se spontano pojavili-formiranje- m vr-hovnih organa vlasti pojedinih na-roda preko kojih su im osigurana nacionalna prava — narodi Jugo-slavije dobili su još jedan realan dokaz da će njihove nacionalne i demokratske težnje biti ostvarene Ti organi su istovremeno i ga-rancija da će tako biti Narodne mase Jugoslavije ništa jače nije moglo povesti s narodno oslobodi-lačkim pokretom nego ostvariva-nje njihovih demokratskih i nacio-nalnih težnji — u praksi Preko tih tekovina narodno oslobodilačke borbe protiv okupatora narodne mase vidjele su perspektivu svoje daljnje borbe Jasna svijest o ci-ljevima borbe jasna perspektiva borbe povezuje svakog pojedinog borca za pokret 1 paralizira sva ko-lebanja koja se u teškim situaci navali pravo narodima Jugoslavije da sami izgrade svoje državno uredjenje poslije rata i potrudili su se da posredujući medju njezi-nim političkim i društvenim sna-gama omoguće da se te promjene izvrše sa što manje trvenja i što manje žrtava Polazeći s ovoga stanovišta pre-mijer britanske vlade Churchill uzeo je na sebe da posreduje izme-dju izbjegličke vlade u Londonu i narodno oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji On je lično prisustvo-vao sastanku dr Subašića i marša-la Tita u ljetu 1944 Njegova je bi-la zasluga što je došlo do spora-zuma Tito-Subaš- ić Krimska kon-ferencija odobrila je taj sporazum i tako dala medjunarodnu potvrdu stanju stvorenom u Jugoslaviji u toku rata preko narodno oslobodi-lačkog pokreta Danas je nova de-mokratska federativna Jugoslavija priznata kao ravnopravan član Ujedinjenih Nacija Nije slučajno da podvlačim veli-ku ulogu koju je odigralo britan-sko državno vodstvo u stvaranju današnjeg stanja u Jugoslaviji Ima mnogo političkih krugova kod nas koji varaju i sebe i druge tu-mačeći da Britanija ne želi i neće državu organiziranu kod nas na f načelima narodno oslobodilačkog pokreta Medjutim ona hoće i želi prije svega nezavisnu i snažnu Ju-goslaviju I njoj je danas jasno da takvu državu kod nas može danas izgraditi samo narodno oslobodila čki pokret To se u Londonu vrlo dobro zna s tim računa i prema tome vodi politika u Jugoslaviji Svako drugo tumačenje britanske politike kod nas iz osnova je po-grešno Zato je general MacLean mogao reći u ime cijele Britanije kada je govorio na prijemu u ofi cirskom domu: "Is oslobodilačkog rata podigla ae nova 1 bolja Jugo-slavija ujedinjena kao nikada pri-je i spremna zauzeti mjesto koje joj odgovara pored njezinih savez-nik- a u novoj Europi za čije se os-tvarenje borimo' Nova Jugoslavija izgradjivana od maršala Tite i njegovog pokre-ta na načelima bratstva i jednako sti njezinih naroda trudi se i tru-diti će se da bude stup miroljubi ve politike u jugo-istočn- oj Europi Ta ideja mira i bratstva medju narodima vodi danas i britansku 1 našu vojsku u zajedničku borbu za uništenje osvajačkog njemačkog fašizma On će poslužiti kao osno-va i budućnoj suradnji naroda moć-ne britanske imperije i Jugoslavi-je Dr Vao Cubrilović MARŠAL BORIS ŠAPOš-NIKO- V UMRO Moskva 27 Marča — Maršal Boris šapoSnikov bivši Sef glav-nog štaba Crvene Armije i šef sov-jetske vojne akademije umro Je nakon duljeg bolovanja B šapoš-nlko- v je bio Sef štaba Crvene Ar-mije u prvoj godini rata protiv Hitlerove Njemačke U jeseni 1942 je obolio radi čega je morao napu-stiti svoju dužnost "Sovjetski Sa-vez je smrću druga Sapošnikova izgubio jednog od najstarijih i jed-nog od najsposobnijih komandanta Crvene Armije" — kaže službeni izvještaj sovjetske Iade U njego-vu počast izgraditi će se spomenik Put nove Jugoslavije jama pojavljuju kod izvjesnih slo-jeva naroda Iz ovih činjenica jasno se vidi da se narodno oslobodilački pokret nije razvijao samo kvantitativno po svom obimu po uticaju na ma-se nego i po svojoj unutarnjoj strukturi po liniji svoje borbene svjesti Osnovne narodne mase povezale su se kroz borbu u jedan čvrst de-mokratski savez koji će biti sposo-ban da novoj Jugoslaviji da istin-ski demokratski lik Te činjenice u prvom redu dale su snagu na-rodno oslobodilačkom pokretu nji-ma se jedino može objasniti fakat da nadmoćniji neprijatelj nije bio u stanju slomiti oružani otpor na-ših naroda ♦ ♦ Svjesni smo da pred nama stoje teške borbe i kada govorimo o do-sadan jim pobjedama ne mislimo reći da je dobivena odlučujuća bit-ka Ali ogromna većina narodnih masa Jugoslavije čvrsto je uvje-rena da nije daleko dan kada će dobiti bitku A to je najveća ga-rancija da će ta bitka zaista biti dobivena (SvrieUk) Msgr Dr Svetozar Rittig župnik crkve Sv Marka u Zagrebu PREDAVANJE ODR2ANO NA PRIREDBI USMENIH NOVINA U OSLOBODJENOJ GLINI MJESECA VELJAČE 1944 GOD Silne sovjetske vojske kreću valjaju se prema zapadu lome i krše sve zapreke nose oslobodjenje svim zarobljenim narodima Vedri se na istočnom obzorju veliki dani pobjede nisu daleko Kako mi je večeras duša uzbudjena gledajući vas u toli-kom broju drugovi i drugarice našu omladinu kako plamtite oduševljenjem za narodnu stvar i slobodu! Dok je ovakovih boraca svijesnih velikog djela ne bojimo se za svoju buduć-nost Narodno-oslobodilačk- a vojska i partizanski odredi odhr-va- li su se u ove dvije i pol godine najjačoj vojsci na svijetu i veliki dio svoje zemlje i naroda oslobodili Cijeli svijet vam se divi a mi se stariji s vama ponosimo Naprijed nebo se vedri pobjeda je našal Nada sve nas boli što se sva naša inteligencija i naše sve-ćenstvo ne nalazi sa cjelokupnim narodom u jedinstvenoj oslo-- Doauacico) tronti znatan aio stoji zagiusen ustaškom i njema-čkom "promičbom" stalno pod ustaškim terorom neodlučan i malodušan Možda su i krivo obaviješteni No dužnost je svakog hrvatskog rodoljuba da ne ostane po strani kada se njegova domovina nalazi u pogibiji od tudjina i kada se nje-gov narod bori za svoj opstanak Navlastito je dužnost svećen-stva pomoći narodu u nevolji i tjeskobi To je smisao svećeni-čke službe i životnog poziva Ne traži se od njega da nosi pu-šku ah se zahtijeva da ga prosvjećuje vjerom u vječnu Božju pravdu i moralni red u svijetu kako nebi smalaksao u teškim ratnim iskušenjima koja nije želio a niti ih je skrivio Traži se od svećenika da pouči narod što je pravedno a što je zločin gdje je pravda a gdje krivica Tko može reći da oslobodilačka borba hrvatskog naroda protiv njemačke okupacije nije opravdana? Kada razbojnik napadne na drumu čovjeka i hoće da mu otme njegovo blago ugrabi novac a njega da ubije ima čovjek po Božjem i ljud skom zakonu pravo da se lati oružja i da u nužnoj samoobra-ni svoga života i imovine utamani zločinca i napadača Kada te pravo ima pojedinac čovjek kako da nema isto pravo čitav narod kada ga ni kriva ni dužna napadne drugi narod i hoće da ga istrijebi kao divlju zvjerad? Tko može reći i to kada neki nametnik protuzakonito sjedne na državnu vlast to će reći otme je nasiljem i nedužno prolivenom krvlju pa onda počne zarobljeni narod silom tje-rati i novačiti u vojsku i slati ga u Bosnu Baniju Kordun Liku i u sve strane zemlje da tamo pali kuće kolje nedužne ljude žene i djecu — da taj narod nema pred Bogom pravo odmet-nuti se u šumu i planine i oduprijeti se uzurpatoru da no bude sukrivac njegovih zločina i pomagač zatora vlastitoga naroda? Mislite li vi drugovi i drugarice da bih ja ovako va-ma govorio kada ne bi bila istina kao ono sunce Božje nad nama da nas je Nijemac nepravično napao zemlju nam oruž-jem osvojio i kao svoga namještenika postavio "poglavnika"? Braćo vi koji se protiv Nijemaca branite činite isto što su i Nijemci činili godine 1806 i 1807 kada su kao lavovi branili svoju zemlju protiv Napoleona i francuskog nametnika U ovom velikom času borbe našeg naroda za svoju drža-vnu slobodu zaista imao je hrvatski narod pravo da oružjem u ruci ustane protiv dušmanina i da u najtjeskobnijoj uri svo-ga opstanka zaište od Crkve s kojom ga veže 12 stoljeća nje-gove povijesti neka ga ne ostavi na cjedilu Stara riječ kaže da je povijest učiteljica života ali ima i kršćanska riječ da je povijest ispitivanje ljudske savjesti i Sud Božji nad narodima Neka crkveni ljudi ispitaju svoju savjest da li su u ovom času potpuno izvršili svoju zadaću prema Na-todno-oslobodila-čkoj borbi uz koju mirne duše možemo us-tvrditi da stoji tri četvrtine hrvatskog naroda Narod i vojska s pravom prigovaraju što se njegovi svećenici ne nalaze kao dušobrižnici kod Narodno-oslobodilačk- e vojsko a nalaze se pravoslavni za svoje vjernike pače i hodže za muslimane dok je poznato da su službeni predstavnici narodno-oslobodilačk- e vlasti lično poduzimali korake kod hijerarhije u ovom pravcu Ja sam uvjeren da savezništvo naše s Komunističkom Par-tijom u borbi za slobodu i nacionalnu nezavisnost hrvatskog naroda i bolju njogovu budućnost nipošto nije u sukobu s krii-ćansko- m savješću kako nije ni u Italiji ni u Francuskoj pa ni u našoj bratskoj Sloveniji gdje su Kršćanski socijali i Kršćan-ski demokrati i Komunistička Partija glavne snago u zajedni-čkoj borbi protiv nametnika protiv fašizma i rasizma Za svoju tvrnju stojim na bilježi Naš narod čita u svojoj povijesti kako je katolička crkva bila vazda vjerna učiteljica svega vjerskog i prosvjetnog na-pretka hrvatskog naroda a biskupi i svećenici budni čuvari vjerske i narodne svijesti Tko ne zna za povijest biskupa i hr-vatskog bana Petra Berislavića koji je 7 godina pod svoju sta-rost u ličkim planinama odbijao osmanhjske provale baš kako to danas čini naša oslobodilačka vojska u borbi s Nijemcima i ustašama dokle nije junački pao u Plješivici godine 1520 bo-reći se za krst časni i slobodu zlatnu' — Tko ne zna za 3lavne narodne vodje za vrijeme oslobodilačkog rata koncem 17 sto-jeća fra Ibrišimovića i popa Marka Mesića? Ovaj čas se narod pita eto danas je u našoj zemlji osva-jač opasniji nego Osmanlije — a gdje su naši biskupi i sveće-nici' — gdje Berislavići Mesići i Ibrišmovići? Naprotiv se dogadja da je bilo i da ima svećenika koji stoje na strani osvajača na strani fašista i ustaša Pače s naj-većim bolom i zaprepaštenjem moram priznati da se naška medju mladjim svećenicima na sablazan cijeloga svijeta i sra-motu svećeničkog staleža nekolicina svećenika — koljača Koji čovjek od ljudskog osjećaja da se nad tim ne zgrozi' — Čovjek može pognješiti ali svećenik-kolja- č je zlikovac nad zli-kovcima Svećenik-kolja- č je novi Iškariot Crkvena oblast ih je nekolicinu već svrgla sa svećeničke službe i otjerala iz crkava eh ustaške vlasti nisu dopustile da se njihova imena objelo-dane Kada nastane u svijetu i u našoj zemlji blagi mir bit će prva zadaća crkve da uzme veliko rešeto i temeljito pročisti svećeničke redove od krvavih ustaša jer to zahtijeva Božja pravda crkveni kanon i cio narod koji nikada ne će dozvoliti (Pronos na str 4) tiffnpr smm j3jwj%jp niw- - mwpp#% |
Tags
Comments
Post a Comment for 000146