Jedinstvo, June 06, 1961

              4
rezursa
strani
posto
skoro
Trideseta gedina kla:cnja
lzlazt svakog utorka i
GwlXnja pretplete:
м Kanadu C dtiarn,
o$tale ttmXje 7 dolara
чг 1лвштшшшшшШЈшшвшашпашжшашшшшш гичШ 179 Queen Street
Toronto 2-- D, Ontario
Tclefon EM 3-16- 49
VOL. No. (ll.°,fi) TORONTO, TUESDAY . . 1iil PRICE 8c COPY
rijetnje deportacijom
U pokusaju da razbije strajk vi-§- 0
hiljada doseljenika — gradjevinar-ski-h
radnika — udmzenje gradjovi-nar- a
u Torontu je postavilo zahtjcv
da so "nckolicinu strajkasa dcporli-ra- "
kako bi sc ostale zastrasilo i pri-silil- o
natrag na rad pod ropskim uv-jctim- o.
Zahtjcv jc upuccn fcdoral-no- m
ministarstvu imigracijc u Otta-w- i.
Kontraktori su radnicima prijctili
dcporlacijom jos prijc nego jc slrajk
pocco. Naiine, oni su preveli na tali-jans- ki
jezik (vecina ovih radnika su
Talijani) dijclovc zakona o useljeva-nj- u
(Immigration Act) odnoseci sc
na dcportnciju i dijclili medju radni-cima.
Novine pisu da je ministarstvo
tlrzavljanstva i uscljevanja odbacilo
zahtjcv udruzenja gradjcvinara. Pre-dstavn- ik
ministarslva je rckao da
zakon o useljevanju "no mo.е biti is-kom-ten
ni po jednoj slranci u indu-strijsko- m
sportf. Izgleda da je mi-nislarst- vo
nepristrano. Medjutim, ci-njcn-ica
je da je zakon o uscljcvanju
vec iskoristi'ii po gradjevinarima kao
sredslvo protiv radnika. Oni su taj
zakon iskorislili za zastrasivanje ra-dnika
prijc pocetka strajka i u njc-gov- u
toku.
Postupci udruzenja gradjcvinara
naisli su na ostru osudu, osobilo od
strane radnickih unija, ali ima i onih
koji kontraktoriinn pomazu u njiho-vo- j
kampanji lerora protiv strajku-jut'i- h
radnika. Takav je, na primjcr,
preds jcdnik inctropolitanskog vijcca
Toronta Gardiner, koji je rckao da
se doseljenici moraju pokoravati za-kon- u,
a ako nc, onda prema njima
treba poslupili onako kako zakon o
uscljcvanju odredjuje. Drugim rije-cim- a,
trcbaju biti deporlirani.
Zastrasivanju doseljenika-.strajka-s- a
pridonio je i ontarijski minister
rada Daley (i on bi trebao biti nepri-etran!- ),
je odmah poslije senza-cionaln- og
objavljivanja zahtjeva
gradjevinara za deportaciju slrajka-s- a
proglasio da je strajk "nczakonit"
i da ga sto ga kontraktori
pozvali u pomoc. Na jednoj strani
zahtjcv za deportaciju strajkasa, a
na drugoj "potvrda" sa autoritaliv-noj- r
mjesta da jc Strajk "nczakonit"
— kakvog ui-ink- a to moe imati na
radnikc i njihovu pravednu borbu!
Mislimo da je u vezi s tim potre-bn- o
spomenuti jedan drugi prob-lem
novih doseljenika. To je pitanjo
deporfacije onih doseljenika koji us-- Nosa Kanada
Strani kapital sada ko-ntro- lii
i kanadtku mnni-faktur- u
(industriju). Ko-ntro- lu
prirodnih
(ulje, plin, rude ltd.) ima
od ranije.
Prema upravo objav-Ijeni- m
podacima drzavnoff
biroa statistike (DBS),
kapital sada posje-duj- e
51 posto kanadske
manifakture. Kontrola je
nesto veca i iznoi 57 po-t- o.
Od toga na americki
kapital otpada 44
(prema 43 potto u kanads-ki- m rukama!) Ovo je u
generalno, ali u pojedinim
granama gospodstvo ame-ridko- g
kapitala je
potpuno. Na primjer, u in-dustr- iji
gume ona iznosi
98 posto, automobilskoj
p$tka
Adrcsa:
Wett
XIII 12 Jl'NF, PER
koji
cudi nisu
lijed brsposlice spadnu na 'javni te-r- ef
(relif). Po zakonu o useljevanju
svi takovi spadaju pod deporlaci-ju- .
Kelifskc vlasti su obavczane da
takva lica prijave minislarstvu imi-gracijc
i one to rade. (To je ovih da-n- a
potvrdila Mrs. Jean Henshaw od
Montreal Travellers Aid Sociely). Iz
dnevne slampc doznajemo da je pro-slo- g
tjedna u Toronlu odrzan posebni
seminar posvecen ovom problcmu.
Dok su neki ucesnici seminara tvrdili
da nitko ne ce biti deportiran ako jo
zbog nezaposlcnosti spao na "javni
teret", drugi su islicali da sc mnogi
doseljenici u nuzdi ustrucavaju tra-zi- ti
relif, jer se boje deportacije.
Dmgim rijecima, samo postojanje
ove odredbe sluЛ kao sredslvo pro-li- v
novih doseljenika. Posljedice to-ga
su razlicite. Na primjcr, oni koji
se nalazc u takvom stanju prisiljeni
su da traze i uzinu bilo kakav posao,
pod bilo kojim uslovima, pa cak i da
poslanu strajkolomci. (Pojava straj-kolomstv- a
u najnovijim strajkovima
povezuje se sa poslojanjcm armijc
nezaposlenih).
Iz svega ovoga se vidi da u za-konu
o useljevanju postoje nedemo-kratsk- e
odredbe kojc mogu i jesu u-potreblja- vane
protiv novih doselje-nika
kao sredslvo potcinjavanja i
izrabljivanja. Novi doseljenici se na-lazc
u podredjenom polozaju, diskri-miniran- i.
Treba pozdravit izjavu ministar-stv-a
imigracijc da zakon nece biti pri
mjenjivan u induslrijskim sporovi-ma- .
Isto tako treba pozdravil izjave
da doseljenici koji zbog nezaposlc-nosti
spadnu na relif nece bili depor-tiran- i.
Ali to nije dosta. Dok takve
odredbe postoje novi doseljenici se
nece osjceali sigurni i slobodni. I po-sloda- vci
cc korislit ovc odredbe za
svoje izrabljivacke svrhe, sto slucaj
iz Toronta jasno polvrdjuje. Zato ove
odredbe moraju biti ukinute. Zakon
o uscljcvanju treba biti izmjenjen i
odstranjenc sve anlidemokratsko o-dred- bo.
To Ireba uraditi cim prijc.
Sa tim se vise ne smije otezati.
Koristimo ovu priliku da pozdra-vim- o
strajkujucc dosel jenike-gradje-vina- re
u Torontu. Oni su pokazali
zadivljujucu borbenost i slue za pri-mjcr
ostalim radnicima. Njihova bor-b-a
jc opravdana i zasluuju podrsku
sviju ostalih radnika. Ako se i dalje
budu drzali kao do sada, pobjeda im
je osigurana. Tko
97 posto, elektricarskoj 73
posto itd.
Jos i ovaj podatak:
U 1958. godini investici-j- c
u manifakturi su pora-sl- e
za 400 milijuna dolara.
Od toga americke invest!
cije iznose 262 milijuna
dolara, a kanadske 63 mi-lijuna.
Investicije britan-ko- g
kapitala iznosile su
50 milijuna.
Kakve su posljedice
slranog gospodstva kana-dske
privrede?
Evo jednog primjera.
U februaru ove godine
fedcralna vlada je u par-Iamen- tu predloila zakon
o "kanadizacijt" stranih
kompanija. U stvari tu se
nije radilo o nikakvoj ka-nadizac-iji,
nego samo o to-me
da podruznice americ-kih
ko-npani- ja podnesu
vladi izvjeStaj o svom po-slovan- ju
(Disclosures Bill).
Ali i taj prijedlog je nai-sa- o
na oitru opoziciju a-meri- ckih
kompanija, koje
tvrde da su "diskrimlnira-ne"- .
Kako pise "Financial
Post", u redovima vlade je
sada doslo do podvojeno-st- i
! postoji mogucnost da
prijedlog bude zabacen.
Da li je Kanada suve-ren- a
zemlja ako ne moze
usvojiti zakon koji obave-zuj- e
strane kompanije da
objave podatke o svom po- -
slovanju?
U listu "Financial Post"
R a z n o i z s v i j e t a
Kardelj tesko ranjen?
JaIja sc iz Londona da jo
tamo dosao na lijcccnjo pod-predsjodn- ik jugoslavenske
vlade Edvard Kardelj. On je
ranjen u glavu. Prema ne-ki- m verzijama ranu je za-dob- io u lovu, ali drugi kazu
da je u njega namjerno pu-ca- o "neki jugoslaveneki ko-munist-a".
Iz Deograda o o-vo- me jos nema nikakvih vi- - jesti.
♦
Uzbuna u Karibskom
pod ru cj u
Nasljednik diktatora Tru-jill- o
u Dominikanskoj Repu-blic- i je njegov sin, koji so
ranije "proslavio" trdanjem
za zenama (osobito su mu
miln linli'viwleUo frlnniipn Lw i.
jc je bogato On jci sta'V u sansko luke a portu
obecao izbore u maju iduce
godine i da ce svim partija-m- a biti dozvoljcno da se na
njima pojave. U mpdjuTe-men- u nastavlja tcror i pro-gon- e. U Washingtonu je za-vlad- ao strah da mladi Tru-jill- o
nece moci da nastavi
stopama svoga oca i da ce
raspad diktatorskog rezima
otvoriti vrata komunizmu
Zato je u to podrucje posla-n- o
vi.se americkih ratnih
brodova da pokazu da Sjed.
Drzave to nece dozvoliti. Ne-ki
americki sonatori traze
da so u Dominikansku Repu-blik- u smjesta posalje po-mors- ka pjosadija i osigura
da noce doci do nepozeljnih
politickih promjena.
Ovako sc pomazc
Izmcdju Kube i Sovjets-ko- g Saveza potpisan je ugo-vo- r
po kome ce Sovjctski
Savez Kubi pruziti pomoc
da se industrijski razvije.
Sovjetski Savez ce Kubi dati
struCnjake i masineriju za
industriju nikla tako da ce
Kuba postati drugi najveci
proizvodjac nikla u svijctu
(poslije Kanade).
Istog dana kad je najav-lie- n
potpis sovjetsko-kuban-sko- g
ugovora americki dele-g-at
u Ujedinjonim Nacijama
Adlai Stevenson poSao je na
putovanje po zemliama La- - tinske Amerike. Njegova je
misija da narode ovih zema-lj- a
uvjeri kako im Kenncdy-ev- a
vladp ieli dobro i da ce
pomoci da se podignn iz
zaostalosti. Ne oeekujp so da
6c Stevenson mnogo postici,
jer on Latinskoj Americi ne
obecava pomoc kakva ioj ie
potrebna. na primior onak- -
vu, kakvu bovjetski bavez
pruSa Kubi t.j. pomot! u po--
djzaniu vlastite industrije.
PodrSka Anfoil
Vijeca
;p@dSP ©
iznjeti i
K-im- di je sada u-posl- eno
5,800.000 Ne-zaposlenih
620.000.
milijuna za rad.
Znaci, toku
godina treba stvoriti sko-ro
poslo-va
osigura-I- o
zaposlenje.
U
ukupni nacionalni
proizvod po o-pa- da
1956.
Proile godine Ka-na- di
ikad poslje-dnji- h
godina I 21
Kanadska manifak-tur- a
na ukupni
nacionalni proizvod stag- -
Edvard Kardelj
darivao). galskim avionima da slijecu
na ganske aerodrome. Zab-ranje- n je svaki robe iz
Portugala.
Iz New Yorka je javljeno
da je grupa pi-otestants-kih
i katolickih svecenika iz Sje-dinjen- ih Drzava i Kanade
apel portugalskoni
predsjedniku obustavi
u Angoli.
Ostra rcagiranja na blau osudu
Iz Pariza javljaju da je
Ijevicarska i liberalna fran-cusk- a stampa ostro kritizira-l-a blagu osudu generala
Challe i Zellera, koji su or-ganizir- alj
alzii-sk- i "Ma-skarad- a je zaTsona, u naj-man- ju ruku privremeno —
kaze "Liberation". . . . Chal-le
jc da dana
nakon svoje predaie stri-jelja- n. Nije Zatim so i
Zellcr predao, jo
ga ceka. riezutat: pct-nae- st godina! od
procesa barikada. neko-lik- o mjeseci ce slo-bodni
. . . !"
"Vojna kasta je htjela da
zaStiti svoie pripadnike. I
vlast proizisla iz to kaste
to mocla odbiti" —
ka2e organ "Humanite".
"Maurice Challe i Andre
Zeller poiavili su se pred vi-soki- m voinim sudom — kon-stati- ra komentator tiednika
"France Obsenatexir" — a-- li
proces aprilskom pu?u ni- je odrzan. Prava pitania
postavliena. Sau5e-sni- ci evocirani. IMilosr-d- i advokati t podrugljivi gre-ner- ali — su pokazali ono
osnovno i najteSe:
bankrotstvo drzave . . . "
Poliska Stampa o
bivSini SS-ovcl- ma
Poliskfl novinskn
Zatra?.on ie izvaredni sa-'nhiav- iln io informnriin n stanak sigurnosti da se navodi Ал u ministar- - razmotri stanie u Angroli. unutrasnjih poslova i
jrdie portuealski kolonijali- - policiiskom aparatu Zapad- - sti vode istrebljiva?ki rat nP Njema6ke odgovornp
protiv anjroiskog naroda. kcije danas zauzima preko
Iz Akre iavljaiu da je bivSih funkcionera Gea-gans- ka vlada 7abranila por- - tapoa i flnnova SS uop-4raKki- m Jtrodovima da pri- - ce bili pred sudom.
su podaci:
C U
lica.
ima
Do 1970. Kanada ce imati
8
u iducih devct
2 milijuna novih
da bi sc svima
© konstatnim dolari-m- a
nas
stanovniku
od
u
je propalo podu-zec- a
u
27 posto
u 1959.
©
u odnosu
uvoz
uputila
la sc teror
puc.
strepio ce dva
biti
bio.
jer
sto
To je gore
Za
oni biti
ni-i- o ioj
KP
ni-su
bila
nisu
oni
sto ie
тгрћсмл
lrn.
joj
gtvu
fun--
2S0
koii
nisu
ovi
lica
vise
ne?o
vise nego
znao
nira. Od 1933. do 1§S#.
povecanje iznosi same 3.4
posto.
© Kanada godiinje u-v- oti
$236 po stanovniku.
U Vel. Britaniji uvoz iz-nosi
samo 48 dolara po
stanovniku, a u Sjed. Dr-zava- ma
32 dolara.
Ovih podaci govore o
tome da se kanadska priv-red- a
ne razvija pravilno
i ako sepravac razvilka ne
izmjeni bit ce loie.
A kakvi su izgledi za
promjenu? Moie li se to
ocekivati od sadasnje kon-zervativ- ne
vlade? Moze li
se to ocekivati od libera-la- ?
Ta sadainje stanje je
plod politike koju su spro-vodi- le
ove partije. Da li se
stanje popravilo potrebna
je temeljita promjena U-pravlj- anja zemljom.
B E fKl S Л S T Л N A K Dobar pocetak
Sta je donio becki sasta- -
пак sovjetskog premijera i
ameriifkog predsjednika ?
Ocjene su razli6ite. I-zvje-sni
krugovi na Zapadu,
ko.tima ovaj sastanak nije
bio po volji na prvom mjes-tu- ,
istiiu da nije postignut
sporazum o nijednom vai-no- m
medjunarodnom prob-lem- u,
osim donekle u Laosu.
Ali i to predstavlja korak
naprijed.
Za pristalice mira u svije-t- u je naro6ito vazno da su
razgovori protekli u prija-teljsk- oj atmosferi i da su o--
tvorena vrata za buduco pre-govaran- je.
Ovo naglaiavaju
svi oni koji iele da se u me-djunarodn- im
odnosima pre-dj- e
na novi kolosjek, jer put
kojim se dosad Шо vodi ka
katastrofi nuklearnog rata.
U sluzbenom saopcenju je
receno da su HruScov i Ken-nedy
proveli dva dana u "ko-risni- m
razgovorima", u toku
kojih su razmotrili odnose
izmcdju njihovih zomalja.
Oni su diskusirali pitanjo
zabranc nuklcarnih pokusa.
razoru?.anja i Njcmacke. 0-n- i
su se slozili da Laos treba
da budo neutralan i nezavi-sa- n
pod vladom koju cc iza-bra- ti
sami Iiaosanci i da se
zakljuci medjunarodni ugo-v- or
koji cc garantirati ovu
noutralnost i nozavisnost
Oni su so slo2ili podriavati
kontakto u svim pitanjima
od interesa za njihove zem-lj- e
i cijeli svijet.
U osnivaju revolucije
Havana. — Yodece kuba-Tisk- e
politicke organizacije
pozvale su svoje aktivisto da
do kraja ove godine formira-j- u
WO.000 komiteta za obra-nu
revolucije. Zadatak ovih
komiteta sastojao bi se u po-dxtica- nju
kampanje opisme-njavanj- a,
forrairanja dobro-voljni- h
radnih bataljona i
suzbijanje kontrarevolticio-narn- e
djclatnosti i zavjera.
Kako je olijavljeno, dosa- -
da je formirano ko 50.000
komiteta za obranu revoluc-ije.
Ova forma s?jradnje tri
vodece polrti?ke organizaci-j- e
i po"krnta Kube pokazala
se f-fik&i-nom
u vrijeme inva-ziJ- K
Prvma slu2benim poda-cima
Komiteti za obranu re- -
voluci.i pomogli su da se u
toku invazlje praktifki isk- -
Ijucf'i sv.ika mogocnost unut-Tanji-h
zavjera i pobana.
Kako ee istide, komiteti zv.
obranu revolucijr radhi 6e i
na dosljednom provofljenju
evfb тпјега vlade Fidela Cae-tr- a,
a u slulfaju novih agrcsi- -
4ГБПеЈ?" liritanskih
struSnjaka u Kanadu
!SAD
London. — Medju 217.000
britanskih gradjana koji su
od 1955. do 1939. godine i- -
selili u Kanadu, oko
1100 lijeinika. Iz engleskih
izvora ae saznaje da je broj
lijecnika koji su so iselili u
SAD jos vecL Konstatirano
ie iseljavanje t dnifrih tru-бпја- ка
i nautnih radnika,
to je pokrenulo diskusije o
problemima naucnih kadro-V-a
i mjerama koje bi trebalo
poduzeti da ae atane na pat
odlasku najboljih trfenjaka
iz Britanije.
U novinskim izvjestajima
se navodi da je najveca pa-zn- ja
posvecena pitanju Nje
madke i Zapadnog Derlina,
te pitanju razoruianja. Istl-i- e
se da novih prijedloga ni-je
bilo — jedna i druga etra-n- a
je samo iznijela svojo
dobro poznate stavove.
Kennedy je iz Beda otiSao
u London, gdje je razgova-ra- o
sa britanskim premijo-ro- m
Macmillanom. AmcriS- -
ki predstavnici su odmah ot-putov- ali
u Pariz i Bonn da
izvjeste francusku i zapad-попјетаб- ки vladu.
Javljeno je da ce ameriSki
driavni sekretar Kusk i sov-jctski
ministar vanjsklh
poslova Gromiko odrfati sa-stanak
u vezi sprovodjenja
odluke o Laosu.
Kaze se da je sovjetska
strana prilifno zadovoljna
rozultatom sastanka. SIos-kovs- ki
radio naglaSava da
sastanak predstavlja dobar
poSetak i da ce mu slijoditl
daljni kontakti izmedju dva
drZavnika. "Pravda" istiSo
da su se u Becu sastala dva
ifovjeka razlicitog intclekta,
uvjerenja, odgoja i tradicijo
sa ciljem da pokuSaju оби-va- ti
mir. Njihove naporo po-zdravlj- aju
svi ljudi dobrc
volje i nadaju so da ce Всб
postati prvi korak na putu
ka trajnom i cvrstom minr.
U isto vrijeme "Pravda" x
kazuje na pokuSaje poborni-k- a
"hlad nog rata" da truju
modjunarodnu atmosferu.
Kubi se komiteti za obranu
ima
ja njihova aktivnost ce se sa-stoj- ati
u pomaganju napora,
vojske i milicije za obranu
zemljo.
Brazil cc proSirili
vcze sa socijalisli- -
cldm zcmljama
Rio de Jamerio. — Minis
tar vanjskih poslova del Mr --
Io Franco izjavio je da i
brazilska vlada dvrsto rfi
Sena da prosiruje svoje li --
lomatske i ekonomskr
sa socijalistickim 7 nil .un
jer je to neophodno .i k
nomski razvitak zcmli.
Ministarstvo vam-- ! ill p.-lo- va
saopcMlo je istoi m n
da je specijalni pmKi. ln
kov izaslauik Fantne; ч -- , jalisti6kim zeriljania Г' m-- p zaklju6io niz novili .u
mana, koji predvidia pi i
mjenu od preko 900 m 1 1 1 " p
dolara u samo jednom i-- cu
u toku tri ili pet jfo'lin.i
Amerlfko orlxnanlo
sovjc tako m umjetniku
Slavnom sovjetskom vn
tuozu na violini Davidu O.
strah ii iskazana je ovih !
na velika pocast u Sjedfn,
nim Driavama. David (
rrvaaiohhla,i,nsiisinmtsejnesodvvnijaoengta joe1dГzгnaа;i i ',)t- -t i ( m.
Ameriike akademiic n mo
sti i umjetnosti, u znak nn
nania za svoj uspioh i -- ;.in
Wo ju fe stekao u sii t"
Dok se na polju knit
umjetnosti ruse bariin,
mediu Istoka I Zanada ;
(- - bjektivno se priznaju ч-т- м.
si jedne i drage stran.'. na
politidkom plana vlakt m
ovijek za tegnatoet fzm. .!] , SAD i SSSII.