Jedinstvo, January 27, 1961

              Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company,
479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada.
VOL. XIII. No. 7. (1100) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 27, 19G1 PRICE 8c PER COPY
Iz redova radnickih unija
Unije trebaju bolje vodstvo da bi se uspjesnije
odupirale navali poslodavaca i borile
za mir i bolji zivot
Uloga kanadskih radnickih unija u danaSnjoj borbi
protiv ekonomskc krizc i besposlice jo manjkava, a to je
zbog toga Sto unijo no dobivaju vodstvo od Kanadskog
radnickog kongrcsa.
Ovo stanoviStc zauzola je godisnja konvcncija za-padn- og distrikta Mine-Mi- ll unije, odrzana u Vancouvo-ru- .
U izvjcStaju je reccno da bi prvaci Kongrcsa tre-ba- li
da so poglcdaju i priznaju da su oni sluge a no gos-poda- ri
onima koji su ih izabrali na njihovo sadasnjc po-lo2a- je.
U izvjestaju so naglasava
da so radnislvo nalazi pod
udarom. To nijc nova poja-v- a,
ali jo cinjenica da je ot-rov- na
antiradniCka kampa-nj- a
imala u6inka cak i na o-bic- no
clanstvo unija, sto jc
imalo poraznih posljcdica.
Jodan razlog za dosadas-nj- o
djelomicnc uspjchc rnd-nuiki- h
noprijatclja je bank
rotirana politika vodja Ka-nadskog
radnickog kongrc
"Vrijcmc jc da ovi lido-r- i
poglcdaju sebe i svoju po-litiku",
kazo Mine-Mil- l. "Oni
su slijedili politiku John Fo-ster
Dullosa. Oni su propu-stil- i
da se bore protiv rasi-panj- a
narodnog novca i na
cruznvanja. Парабе, oni su
otisli tako dalcko da su op
ravdali hladnoratnu politiku
amcrifikog State departmen-t- a
i prenijcli su ovu politiku
U rodovc tredunijskog pokre-ta- .
Oni drze radniStvo (uni
je) pod nmcrickom kontro-lo- m
i uskracuju demokraci-j-u
u trcdunijskom pokretu."
"Jc li onda 6udo da se u-ni- jc
u Kanadi nalazc u do-fenzi- vi ... Mi kazemo da o-v- o
moze biti izmjenjeno po
obicnom cLinstvu, clanstvc
trcba pretizeti kontrolu i vo-dstvo
unija u Kanadi, kojc-trebaj- u
dobiti autonomiju".
U izvjeStaju se naglasava
da kanadska vlada trcba po-jaca- ti
naporc za razoruza-nj- e
i mir. Unije so trebaju
aktivno angaiirati za to.
Konvcncija se ponovno iz- -
jasnila za priznanjc N. II.
Kino i uputila jc pozdrav ku-bansko- m
narodu (vidi i uvo-dni- k
lista "Mine-Mi- ll He-laid"- ).
Konvcncija jc izjavila da
zivotni standard Kanadjana
mo?.c biti povecan "ako bi
vlada prcstala troSiti plodo-v- e
narodnog truda r.a besko-risn- o
naoruzavanje". SadaS-nj- a
bcsposlica jc jedna on
posljcdica bozobzirnog tro
Sonja na naoruzavanje.
Konvcncija jc izjavila tin
sc Mine-Mi- ll no ce prikljuci-t- i
ni jednoj politickoj parti-ji- ,
ali "priznnje potrcbu je
dne radni5ke partijc", koja
bi ukljucila sve organizirane
ladnike i demokratske ele-ment- e.
U Haliji nc cc raketa
U Italiji se vodi zestoka
borba protiv primanja rakct-no- g
i nuklearnog oruzja od
Sjcdinjenih Drzava. U tali-jansko- m
sonatu su sc 6uli o-va- kvi protcsti:
"Amerikanci jeftino nude
laketc, cak bi nam ih dalt
bosplatno. Platit cemo mi
njima samo da nam ih nc da- - Jul"
Konzervativci morali
uzniaci u nacionalnom
pilanju
i Federal na konzervativna I
lada je odustala od namjc-r- e
da u iduccm popisu sta-novnist- va
zbri.se nacionalne
razlike i da sve prctvori u
Kanadjanc. Tome su sc na-roci- to
oStro suprostavili ka-nads- ki
Francuzi, koji se bojc
da bi time bio pokopan nji-ho- v
polozaj kao nacijo.
U cast Sam Lawrence
Sam Lawrence je bio ista-knu- ti
tredimionista u Hamil-ton- u
(bio je takodjor i na-ccln- ik
toga mjesta). Naroci-t- o
se istakao u borbi za je-dinstvo
radnika. Pokrenuta
jc akcija da so njegova kuca
kupi i pretvori u radniCki
muzej.
Tvornicki radnik
nacelnik Wcllanda
Za novog nacelnika Wcl-landa
izabran je Michael
Pcrcnack, koji jc uposlen u
tvornici Page Horsey Tubes
u torn mjestu. On jo Clan u-ni- jc elcktricai'skih radnika
(UE). Ranije je bio predsje
dnik mjesnog odbora (reeve;
Crowlanda, koji je pro.slo
godino pripojen Wcllandu.
U gradsko vijece Wcllan-da
izabran jc John Trufal,
a u skolski odbor John Mcln- -
tyre. Obojica su vrlo aktiv-n- i
clanovi spomenute unije.
U Toronlu prcko 61.000
nczaposlcnih
Na dan 19. januara u
Torontu je bilo 64.806 ne
zaposlenih, saopciva Na-tional
Employment Ser-vice.
Canadian Trade Union Papers Say:
Canadians
wij iuivu ill
— „_„-,.- „, .„ ,,.v v
NE PIRATI , NEGO PATRIOT!
Dogadjaj sa Portugal-ski- m
brodom Santa Maria
nije gusarstvo, nego poli-tick- a
akcija protiv Sala-zarov- c
diktaturc.
Protivnici Salazarovc
tiranijc su sigurno posli
na taj korak da svrato
svjetsku pozornost na tes-k- e
prilike u kojima se na-lazi
portugalski narod.
Portugal je zemlja bi-jed- e
i ropstva.
Salazar se drzi na vla-s- ti
ne samo pomocu
nego i uz bri- -
DJILASOVA IZJAVA
NAKON IZLAZA IZ
ZATVORA
Bcogradski dopisnik lista
"New York Times" Paul Un-derwood
j'avlja da je posje-ti- o
Milovana Djilasa nakon
izlaska iz zatvora, koji mu
jo rckao da nijc izmjenio
svojih antikomunisti6kih po-gled- a.
Djilas j0 kazao da nisu to-c- ne
tvrdnje da je oslobodjen
nakon je potpisao izjavu da
se odrice svojih pogleda; to
od njega nije ni trazono.
Medjutim, Djilas jo dopi-snik- u
dao znati da ce ubla-zi- ti
svoj stav prema Titovoj
vladi, osobito optuzbu da o- -
na sprecava "progrcs do-mokracij-i".
"Nckc ncdavne vladine a-kei- je,
osobito na ekonoms-ko- m
polju pozitivno", ka-zao
jc Djilas. "Ja imam na-do- ".
Djilas je izjavio da so u
zatvoru s njim "korektno"
postupalo, a to sc vidi i po
tome Sto jc tamo napisao
pet knjiga.
Djilas jc bio osudjen na
devct godina zatvora, a izdr-za- o
jc samo cetivi. U saopce-nj- u
Tanjuga se veli da je pu-sto- n
nakon ispunjenja
uslova iz clana G7. st. 1 i 2
Zakona o izvrscnju kazni,
mjcra bezbjednosti i vaspit-го-popravn- ih
mjera".
Nczaposlcni automobilski
radnici
Racuna so da u Sjedinjc-ni- m
Drzavama i Kanadi ima
oko 200.000 nezaposlenih a-utomob- ilskih
radnika.
Want Friendship
illc&L U1U UUJL'CUU Ul IIIU I
V- .£, Ittttl. VUUdil UIVlll
The Expression of solidarity sent to the Cuban pe-ople
from the Mine Mill District One convention is a
sentiment which will be applauded by most Canadians.
It is also a gesture which is in line with the Cana-dian
government's official attitude that normal relation-ships
with Cuba should continue. Canadians have many
points of difference with the Diefcnbaker administra-tion
but the majorjty of us agree with Ottawa's present
views on Cuba.
As a matter of fact many Canadians sec a simila-lit- y
between the situation in Cuba and that which exists
in Canada: the Cubans want an end to the U.S. domi-nation
of their country and there is a growing desire
among Canadians, a desire which cuts across all sec-tions
of our society, for an end to the U.S. domination
of our affairs. Thus far the difference in the two situa-tions
is that the Cubans have taken steps to remedy
matters but Canadians are yet in the process of debating
what is rapidly becoming a national
What is happening in Cuba must be a lesson for us.
Cuba, an island nation of six million, is standing up to
the U.S. giant; and because it is doing so faces the
threat of armed intervention into its internal affairs.
It is no secret that U.S. agents are training a mili- -
VJUrtUUlinia U1U V..V'
tero-ra- ,
pomoc
ka
su
"svih
issue.
tanskih i americkih impe-rijalist- a.
Nije slucajno da
su se britanski i americki
brodovi odmah dalj u pot-jcr- u
za Santa Maria.
Posljednje vijesti kazu
da se i u americkim kru-govim- a
priznaje da se o-vd- je
ne radi o gusarstvu.
nego o politickoj akciji
t. j. pobuni protiv Salaza-ra- .
To je donckle priznao
i americki predsjednik
Kennedy na televiziji.
Kennedy je opravdavao a-meri- cku
potjeru za portu- -
Hammarskjold mora da trazi oslobodjenje Lumumbe
Trcba
Javlja New Yorka
gcncralni sekretar Ujedi-njeni- h
Nacija Hammarsk-jold
javio predsjedniku Kon-g- a
Kasavubu da premijer
Lumumba treba biti pusten
slobodu.
Hammarskjold uci-ni- o
pod pritiskom azijsko-africki- h
drzava, kojo iz-jav- ile
da povuci svojc tru-p- e
Konga ako Lumum-ba
oslobodi. Ako Ujodi-njen- a
Arapska Republika,
Maroko, Gvineja, Gana, Ma-li
Indonezija podju taj korak Hammarskjoldova
vojska Kongu potpu
MANIFESTAGIJA SLAVENA VANGOUVERU
PRIJATEUSTVO NARODA
manifcstovala
svih jugoslavcnskih
organizacija Vancouveru
Sveslavenskom odboru
organizacija
Saveza Jugoslavcnskih
konccrtu pn-sustvov- ao
Slovenaca drugih Ju-goslavia.
Primjeceno me-dju
posjetiocima dostr
nasih mladjih do-seljenik- a,
koji
With the People
цдгм
galskim brodom tvrdnjom
njemu nalaze a-meri- cki
gradjani brod
pripada jednoj "prijatelj-skoj- "
drzavi.
Pobunjcnici izjavili
njihov korak predsta-vlj- a
pocetak siroke akcije
svrgavanje Salazara.
Drzi namjera
dokopaju portugals-k- e
africke kolonije Ango-le- ,
gdje postoji narod-nooslobodilac- ki
pokret.
Kako pise kanadska
stampa, postupak kape- -
raspasti.
Kazo takodjor
puStanje Lumumbe jednog-lasn- o
izjasnio savjetovani
komitct UN Kongo,
tojcci predstavnika
drzava, medju
Kanada, koje smatraju
Kongu nije nikakav
sporazum bez Lumumbe.
Medjutim, postavlja
tanjo gdje Lumumba
njim dogadja.
ncki zatvor Katangi
Pronose glasine ubi
zajedno jednim
ministrom predsjedni-ko-m
kongoanskog sonata.
ostro dijclc sukobljavaju.
Vjei'ujomo oni, kao imi,
vole svijetu bude
tako, onda nema
razloga zajednicki po-radim- o
o£uva mir.
Program izvele kultur-no-umjetnic- ke
grupo ukva-jinsk- e
liiske radnicke orga-nizacij- e,
svaka nckoliko
toc"aka vecinom djecom
(Nastavak
of Cuba
U
ZA MIR
Na januara odr2an Queen Elisabeth Theatru
Svcslavenski koncert. Ovo priredba sveslavensko
solidarnosti njoj sloga jedinstvo
Kanadjana slavenskog porijekla mir svijetu. Prem
veceri nezapamccno gusta magla pokrila grad
okolicu, koncert bio posjecen iznad svakog ockiva-nja- .
Od
su-djel- ujc
samo
Ka-nadjana,
ali
vcliki broj Ilrvata,
Srba,
da
bilo
starijih
politici
da
jaki
kojima
da
moguc
pi- -
sto
On ba
ccn
da
jen
jim
To
da
da mir.
Pa ako
da
da
str
bila
je
je
ment.
Canada, with population eighteen million,
also small nation numerically, and have ask our-selves
this question: the Canadian people decide
control their own destiny will they bo faced with the
threat armed intervention from the U.S.?
Fantastic? Not fantastic some may think. U.S.
corporations own percent "our" mining and smel-ting
industrj percent "our" electrical manufac-turing
goods industry percent "our" auto industry
mention few examples.
And there growing fear among Canadians that
unless the situation reversed shall soon swal-lowed
entirely. This "concern sharred by every sec-tion
our nation and reflected daily our press.
Make mistake about the day drawing near
when Canadians too will demand the right control
their own destiny without interference from U.S. What
happens then? Will the giant the south view more
favourably than the Cubans are looked upon now? Not
likely. We may have struggle for the right cont-rol
our own affairs.
With this thought the back their minds
easier understand why the majority Canadians
sympathize with the Cuban view expressed by the
Cuban people through their government.
—Mine-Mil- l Herald
"...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA
STO cUDA STVARA ..."
Petar Mra6evic, 1952.
tana Galvao naisao
odobravanje Portugalaca
koji zive u Kanadi.
Montrealu jedna grupa
njih piketovala americki
konzulat trazeci Sjc-dinje- ne
Drzave pobunje-nik- e
puste miru. Pred-stavni- ci
portugalske kolo-nije
Torontu izjavili
novinarima kapetanu
Galvao zele uspjch, jei
portugalski narod
godina stenje pod Salaza
rom.
o s u d i t i i m p c r i j a 1 i s i i c k a z I o c i n s t v a
se iz da
je
na
je to
su
co
iz sc
no
i na
u ce se
u
je
i
jo
i
se
mii- -i
da se na
i da
su
za
se da im je
da se
no
se da sc za
za sas- -
se od 18
jc l
u
sc
je i
se s je
u u
se jo
sa svo
i
i
i
u
je to
no
se
su
i
po
sa
na 1)
I
20 jo u
je
i na so i
za u
je tc i
u
u
a of is
a we to
if to
of
so as
75 of
; 75 of
; 89 of
to a
is a
is we bo
up is
of is in
no it: is
to
to us
to to
in of it is
to of
as
—
je na
U
jc
da
na
u su
da
vec 30
nije potvrdjeno, ali je pozna-t- o
da su Lumumba i njcgovi
suradnici maltrctirani.
Iz Drisla javljaju da Bol-gijan- ci
regrutiraju nekakvu
"stranu legiju" za Katangu,
sastojeci se od nacista i dru-go- g
svjetskog olovi. Kanad-sk- i
novinar Peter Worthing-to-n
javlja kako je on "pris-tupio- "
i da mu je obecana
mjeseena placa od (500 dola-ra- .
Ovih vdana it kanadskoj
stampi su sc pojavile fotog-rafij- o
gladnc kongoanske
djece. Mnoga su srea dirnuta
tim slikama. Jcdau kanadski
parlamcntarac je i)okrenuo
akciju za Siljanjc hrane v
Kongo.
Ali te slikc ne govorc sa-mo
o potrcbi brze matcri-jaln- e
pomoci konpoanskom
narodu, nego i o potrcbi
svih postenih ljudi da usta-n- u
protiv zlocinstava koje
impcrijalisti i njihovi sluz-ni- ci
vrse u Kongu.
Uskoro njemacke vojne
London. — Ovdje je proveo
tri dana bivsi llitlcrov genc-lal- ,
sadaSnji gcncralni inspc-kto- r
Ilundeswehra i novi
predsjednik Stalnog vojnog
komiteta Atlantskog pakta
u Washingtonu Ileusingcr.
Divii Hitlerov planer invazi
je na Francusku i Belgiju
dobio je, kako se ovdje sma-tr- a
unato5 demantiju minis-tarstv- a
obranc sluibeni pris- -
tanak White Halla da sc na
Ileusingera
Neka
posljcdnjoj
baze.
Njemacka Demokrafska
dnog
brisati dnevnog reda
il junarodnih pregovora"
— isti6e se u najnovijem sa-opcen- ju
istocnonjemacko Jo-dinstve-ne
socijalisticke par-tij- e.
sP energic-n- o
trazi politicka preorijen- -
tacija u Zapadnom Berlinu.
v fonnule o "slobod- -
nom gradu" koju vec dvije
godino predlaze NjcmaSka
Demokratska
U saopcenju sc istico da
mirno rjesenje pitanja Za-padnog
Berlina treba da
DIEFENBAKER KAzE
DA ODLUKA 0 KIN
NIJE DALEKO
Premijer Diefcnbaker jc
izjavio u Torontu da N. R.
Kina mora biti uklju5cna Л1
iregovore o razoruzanju a-- ko
so zeli uspjeino izvodjc
njo pregovora o razoruza-nju.
Premijer je kazao da jo
"sudjelovanje Kino prob-lem
koga trcba suo5iti" 1 o
dluka o tome "no moze biti
dalcko".
Premijer jo rckao da je
Kina na putu da postano "in-dustrijs- ki
i vojni kolos". U
njoj Zive jedna cetvrtina pu-canst- va
svijeta i no mo2o joj
se stalno nijekati pravo su
djolovanja u rjesavanju mc-djunarod- nih
problcma.
Drzi so da jc
ovo rijeci namijonio novoj a-mcri6- koj
vladi i da odrzava-j- u
njegovu spremnost da
normalizira odnose sa Ki-no- m
u koliko bi Washington
popustio u svojoj zagrizeno-s'l- .
Kina kuptij'c kanadsko
zito
Kanadsko mmistaralvo tr-gov-iiio
saopcava da jo N. R.
Kina kupila 5,592.000 bulc-l- a
jedma, za &to jo platila 5
milijuna 300 hiljada dolara.
SSSR pustio amcricke
avijaticarc
Sovjctski Savcz je oslobo-di- o
dvojicu americkih avija-ticar- a,
koji su bili uhvaccni
na oborenom americkom a-vio- nu
koji je povredio sovjo
tski zracni prostor.
AmeriOki predsjednik Ke-nnedy
je izjavio da je ovime
uklonjena ozbiljna zaprcka
poboljsanju sovjetsko-ameri-cki- h
odnosa.
baze na brifanskom tlu?
zrakoplovne i momarickc je-dini- ce
IJundeswehra. Prve
zapadnonjemackc vojnc jc-dini- ce,
kako sc smatra, tro-ba- le
bi stici na obuku u Bri-tani- ju
do ljeta. Vecina bri
tanskih baza uetupljcnili
Bundeswehru koje ce uklju-cit- i
i skladiJta za municiju i
poligonc za tenkovske puko
ve, nalazit cc se u Wclsu
na zapadu britanskog otoka.
List "Daily Express" pro- -
Republika insistira na
statusa i takodier postepe-nog
povlacenjn zapednill
trupa, sa ciljem da se Zapa-d- ni
Berlin pretvori u deml-litarizov- ani
slobodni grad.
Xa cvropskim ccslama
j jjtibi zivot GO.OOO Iica
zencva. — Direktor tran-sportn- og
odjeljenja Kkono-msk- c
komisije UN za Evro-p- u jc izjavio da na putevima
t: Evropi gubi svakc godino
zivot oko G0.000 lica.
tlu Britanijc — koja se to-- , testirajuci protiv misijo gc-ko- m
svoje historije tako u-iiie- rala ka2o:
spjeJno oilupirala svim strar-- 1 "Postoji jednostavno rje§c-ni- m
pokuSajima invazije pi nje. Nijemci preuzmu
i — uspostave 1 ritanske baze u Zapadnoj
njemacke vojne Ov" Njemackoj, a britanske tril-ba- ze koristit ce tenkovske pe neka se vrate kuci".
rjesenju pifanja Zapadnog Berlina
Berlin — "Problem Zapa-.postign- e na bazi postepenog;
Berlina se ne moze iz- - likvidiranja okupacionoi;
iz mo
U saopcenju
smislu
Republika.
se
Diefcnbaker