Jedinstvo, January 27, 1961

              I
STRANA 4
Pozor Weland
Organizacija Savcza Jugoslavenskih Kanadjana u
Wellandu prircdjujc — Besnkei sa piesom
U SUBOTU 25. FEBRUARA
U UKRAJINSKOJ HALI, ONTARIO RD.
Уебега u 6.30 na vecer a pics pocinje u 9 sati.
Za pies imamo dobru muziku, a ve£era ce biti izvr-sn-a.
Mi pozivamo nas narod Wellanda ! okolice da nas
posjeti u sto vecem broju jer cist prihod sa banketa ide
u korist nase kvote za kampanju "Jedinstva".
Tikcte za banket mozete dobiti kod clanova organi-zacije
ili telefonirajtc : RE. 4-95-
10.
Priredjivacki odbor
Toronto.' Banket organizacije SJK
U subotu, 18. februara, organizacija SJK u Toron-t- u
priredjuje svoj godisnji banket u korist kampanje
"Jedinstva". Ovogodisnji banket ce biti narocito izvrsan
u svakom pogledu. Pored ukusnog jela, pica i dobre mu-zik- c,
istupice po prvi put i nas tek nedavno osnovani pje-vac- ki
zbor sa nekoliko narodnih pjesama.
Tiketi za banket se mogu nabaviti kod clanova orga-nizacije
ili telefonirajte: EM 3-16-
42.
Rezervisite subotu 18. februara za jedno ugodno ve-c- e
u druitvu vasih starih prijatelja.
Priredjivacki odbor
Port Arthur: Sveslavenski koncert
Sveslavenske organizacije Port Arthura i Fort Wil-liam- a
priredjuju zajednicki koncert koji ce se odrzati u
nedjelju 5. februara u 2 sata poslije podne u Ukrajins-ko- m
domu na 203 Ogden St.
Pored cuvenog Ukrajinskog pjevackog zbora, na-stupa- ju
takodjer i plesacke grupe drugih slavcnskih or-ganizacija.
Kao gost i glavni govornik biti ce Juri Krane iz
Winnipega, koji je proslog ljeta posjetio Sovjetski Savez
i Cehoslovacku.
Pozivaju se sv Slavcni Port Arthura i Fort Willia-m- a
da u sto vecem broju posjete ovaj koncert, koji je
sastavni dio manifestacija koje se odrzavaju diljem Ka-nad- e
u mjesecu januaru — Mjesecu solidarnosti Slavcna
Kanadjana.
Priredjivacki odbor
WELLAND: SJEDNIGA ORGANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoju redo-vit- u mjesecnu sjednicu u nedjelju 5. februara u 2 sata
poslije podne u Ukrajinskoj hali na Ontario Rd.
Pozivaju se svi clanovi kao i prijatelji nase organi-zacij- e da dodju na ovu sjednicu, jer ima vrlo vaznih pi-tan- ja
za rjesavati, koja su od intcrcsa za nas narod, uk-Ijuc- iv
i banket 25. februara koji je u korist kampanje za
nasu radnicku novinu.
Tajnik.
"Venocija dalekog sjevera" so seli
Grad Aklavik. so soli. Ku-o- a
po kuca, on ce biti preba-ce- n 100 kilometara dalje od
mjesta gdje se sada nalazi i tu ce ponovno biti izgradjen.
Aklavik se seli zato to ri-jc- ka Mackenzie sve ozbiljm-j- c prijeti da ga poplavi, ra-zru- si
i odnese u Sjeverni le-de- ni ocean.
Prije otprilike pola stolje-c- a
osnovan je Aklavik. Zap- -
lavo, tu je tada podignut sa-mo
kao filijala jedne kom-pani- je koja je kupovala ko-2- c
divljih zivotinja. A na ri-jc- ci Mackenzie na cijclom
torn podrucju mnogobrojnih
rijeka i jezera, bilo jo uvijek
mnogo bizamskih stakora 6i-j- e krzno je trazeno i dobro
placano.
U toku godine, oko to is-post-ave
koja je kupovala kr-zna,
Izgradjen je citnv gra-di- c.
Vec 1925. godine Ak-lavik
je imao Skolu. najpot-rebnij- e
trgovine, zdravstvc-n- u stanicu i poneke druge o-bje- kte. Grad je uskoro po-sta- o centar citavog nodruc-j- a
oko delte rijeke Macken-zie.
Citav Aklavik je izgra-djen
na smrznutom blatu. na
tamoj obali zapadnog ruka-vc- a rijeke Mackenzie. U tim
sjovernim predjelima zima
traje osnm mjesoci, a Ijeto
je vrlo kratko. Za vrijeme
ljeta smrznuto blato na ko-m- o je izgradien Aklavik o-to- pi
se do dubine od oko ic-dn- og metra, (u vecim du-bina- ma zemlja je vjc2ito
cmrznuta). Kad se povrSinu
otopi, kuce u Aklaviku. izg-radje- ne na drvenim stupovi-m- a
pobodenim u onu vjecito
smrzmitu zemlju. izgledaju
kao da plnve usrod ogrom-ni- h bara. Grad ie zato proz
van "Vcnecija dalekog sje-vera".
Kad se u delti rijeke Mac-kenzie
smrznuto blato topi
ili kad se ponovno smrzava
cio taj kraj postaje neupot-rcblji- v
za svaki saobracaj.
Tada je Aklavik odsioccn od
cijolog svijeta. To traje oko
?cst tjedana.
Naravno. saobracaj bi mo
gli da odrzavaj'u avioni ali u
okolici Aklavika ne postoji
pogodan teren za aerodrom.
Jezi6ak zemlje, ili bolje
reci smrznutog blata, na ko-m- e
jo izgradjen Aklavik
rvake godine je sve uzi, jer
ga voda rijeke Mackenzie po
lako rusi. I jennog dana rije-ka
ce sve to, i pojas smrznu-tog
blata i grad i njegove
slanovnike, baciti u ocean.
Da se to ne bi dogodilo, a
i zato 5to na mjestu gdje so
sada nalazi Aklavik noma
uvjeta za njegov daljnji ra-rvo- j,
odluceno jo da so on
preseli na pogodniji teren.
Specijalna komisija obra-5.ovan- a
za to da rijeSi ovaj
sadatak predlozila je da so
grad preseli na obalu istoc-no- g rukavca rijeke Macken-zie,
oko 100 kilometara od
mjesta gdje se sada nalazi.
Vec u toku ove godine
neke zgrade su preseljene.
Zavrijeme zime citave kuce.
koje su u tim krajevima gra-djen- e
od drvetn, bit ce spu-sten- e do zaledjene riieke i
l)revozene na ogromnim sa-onica- nia do novog Aklavika.
Novi grad bit ce daleko
bolje gradjen od starog. Pri-je
svega, sto je narocito va-zn- o
za sve polarne krajeve.
sve kuce ce imati centralno
griianje. U novom Aklaviku
vec je sagradjena skola sa
25 odieljenia. Ka2u da ce
biti predvidjene sve potrebr
?a jedan grad od oko П000
slanovnika. To ce biti naj-modern- iie naselje u ovoni
diielu dalekog sievera.
Ipak se smatra da svi
novnici ncce napustiti stari
Aklavik. Neki lovci vec su
''ziavili da zelo da ostanuon-di- e gdje su i dosad zivjeli.
bli?.e svojim klonkama za
livatanje bizamskih Stakora
Razmislitc
Na vratima svecane dvo-ran- e
u kojoj opcinski mati-6a- r
u Gvadalahari, Meksiko,
obavlja vencanja stoji slije-de- ct
natpis: "Zatvoreno do
M sati. Razmislite do tada".
Slaveni Vancouvera
(Nastavak sa str. 1)
omladinom. Od nase jugos-lavensk- e
strane bila je jed-n- a
grupa plesaca iz Seattle,
Wash, od kojih je vrlo malo
nasih sunarodjaka, ali ipak
kad su izvadjali svoje pleso-v- e
u nasoj narodnoj nosnji
Svi smo bili ponosni i veseli,
i trazili smo da i po drugi
put izadju na pozornicu.
Mlada gospodja Ana Pa-wlu- k
odrzala je vrlo Hjep i
znacajan govor, koji je bio
posvecen historiji i borbi sla
vcnskih naroda za njiho
pravedan i nacionalni op-stana- k,
njihov doprinos izg-ladn- ji
Kanade i kanadskom
kulturnom zivotu.
Kad vec govoiimo o usp-jeh- u,
moze biti od koristi da
napomencmo i nedostatke.
koje smo primjetili.
Kako smo vec napomcnuli.
talenti su vecinom bili od u-krajin- ske
i ruske organiza
cije. Drzimo da kod pome-nuti- h
organizacija ima mno-g- o
spremnijih talenata koji
su se morali pripremiti za o-va- kvi koncert u theatru. Od
brace Poljaka i Cehoslovaka
nije bilo niti jedne to6ke na
programu. Bilo bi mnogo Ije-ps- e
i zna6ajnije da su i ovc
dvije grupe bile prestavlje-ne- ,
barem sa jednom ili dvje-m- a
tockama. To bi se moglo
lako postici kad bj bilo vise
olje za rail.
Rekli smo da nije bilo one
grupe plesaca iz Seattle i da
oni nisu prestavljali Jugosla-vene- ,
ne bi se ni za nas zna-lo- .
U Vancouvoru ima nasih
ljudi koji su dobri i spremni
u sviranju, pjevanju, plcsa-nj- u
i t.d. Pa zar da i oni nebi
na ovakvom koncertu mogli
sudjelovati?
Govor je bio dobar i pou-ca- n,
samo malo dug. Narod
vecinom na ovakvim koncer-tim- a
ne slusa rado duge go-or- e. Ovc nedostatke napo- -
minjem samo da ukazeni
Sveslavenskom odboru da se
isti nebi cinili u buduce.
M. Siaus
lliBiaiBiDMOIJIiltDlil
Pozor nasi u Toronlu
Zrlitc li flohre kranjskc koba-ir- r,
kao i druse slarukrajskc
specijalitctr, najbolje birano
Kvjrie mrso, рочјс-tit-e nas i rado
rcte doci punoo.
Jole IWnik, 991 Шоог Street
W, tcl. Lli 5-66-
63, Toronto.
Unosni profit! sa manjc
radnika
Profiti amcrickih kompa-- 1
nija automobila (General!
Motors, Ford, American 3lo-tor- s)
u posljednja tri mjese-c- a
I960, su bili isti kao u po-sljednja
tri mjeseca 1959
premda su uposlivale mnogo
manje radnika, pise "Wall
Street Journal".
U istom razdoblju spome-nut- e
tri kompanije su otpu-stil- e
11.000 radnika.
Pet godina bcz kisc
U nekim krajevima Juzne
Afrike vlada susa. Ima o-bla- sti
u kojima vec pet go
dina nije bilo kise. Zbog to-ga
je nastao pomor stoke i,
mnogi stocari izgubili su vi-J- e
od polovine svojih stada.
Istrcbljcnjc Vukova --
u Poijslioj
U toku posljednje cetin
godine u Poljskoj je uniMeno
1G00 vukova. Sumari su iz-racun- ali
da jedan vuk poje--
de oko 1.500 kilograma me-- ja.
ubijenu stetoeinu
premija od hiljadu zlota.
se
Oduzen zivot
Americkt psihijatar Glen
Woodsworth pise u Sasopisu
"Unset" :
"Nije tacfno da oienjeni
ljudi 2ivc duze od neozenje- -
nih — njima sc to samo tako
cmi".
GladJysoFgassicishLexuvHS a
13)
Preveo K, — Tuloncanin
Stigla je k drvetu kad su konji prisli pored nje. Ge-orge
Goodeve i jos dva putnika su bili u kolima s Israe-lo- m
i njegovim djeSakom Danielom. Kad ih je vidjela,
ona navuCe kapicu na rastresene uvojke i pobjedni5ki
domahne Israelu.
"Pobjedila sam!" vikne ona. Glas joj je bio veseo,
zvonak.
"Pobjedila si, Francie." Israel, prava ljudeskara,
mahne svojom otrcanom kapom iz dabrova krzna prema
njoj. "!У.
Iza kola je konjanik lijeno sjedio u sedlu, motreci
Francie. Bio je to Rawdon Redfern. U Francie je u tre-nut- ku
nestalo bezazlenog djeteta, i druga6ija Francie,
prisebna i svjesna, pogleda iskosa u njegovo zabavno
lice. i
"Pa, Rawdon Redfern," rec"e ona znacajno, "ti si
zaista izgubljen na Sparta Ravnjaku." Ona mimo pru-z- i
Israelu pismo. "To je za tetku Deborah u Philadel-phij- i,
i otac zeli da ga propisno odprcmite."
Israelovo veliko tijelo so nagne za pismom, i nje-govo
ugodno, dobro lice se osmjehne njezinom gorlji-vo- m.
Podsjecala ga je na njegovu vlastitu kecrku, koja
je bila Franciene dobi. Francie je, mislio jo on prijatno,
kao kupina, svjeza od rose i zrela za berbu. Najbolje je
odstranjivati zgodnu gospodu kao sto -- jo Redfern od
obi5nih kvekerskih djevojaka.
"Da li bi se povezla do Sparte, Francie?"
Ona strese glavom, a o5i su Joj se smjesile na nje-g- a.
"Hijo," viknc on na konje, i postanska кобца nje-gov- og
veliSanstva odjuri svojim putem. podizuci pra-sin- u.
OglcdavSi se, Israel je vidjeo dvoje mladih ljudi
gdje stojc pod javorom. Francie je vrhom cipele milo
crtala figuru u praMni. Israel je zelio da moze odstrani-t- i
Rawdona od nje. Ljudi ce opct pricati o Francie, a djc-voj- ka
je nevina kao dijete.
"Rawdon je cudan 6ovjek, sto se mene Ше," rece
Goodeve, gledajuci Israela svojim uzanim o5ima, "ito
tako juri za scoskim djevojkama! To ce uzrokovati li-je- po
govorkanje u selu. A ni vama Prijatelima se no ce
bas svidjati." On se grubo nasmije. "Nekako vas se nc-volj- ko
tiSe, zar ne?"
Kad su kola bila samo mrlja na cesti, Rawdon jo
vec bio sputao svog konja za stablo divlje tresnje, i on
i Francie su se setali kraj potoka, ispod nadvisujucih
vrba. Trava pod nogama je bila bujna i visoka. Fran-cie
je kroz drvece spazila protezucu kozarnicu iz brva-n- a,
koja je stajala na drugoj obali potoka, tristo jardi
naprijed, i iznenada pomisao na Joshovo veselo, ljupko
ponaSanje, i na njegovo tamno, zivo lice, potisne sve os-ta- lo
iz njezinc pameti.
"Znas li ti, Francie, da ja moram doci ovamo pct-Se- st
puta samo da te jedanput zraknem? Zasto mo iz-bjegava- §?"
Ozbiljna Francie se okrenc i suo5i ga. "Ne smijes
vise doci. Otkad se s tobom potajno sastajem, no mogu
vise naci vrhunsko zadovoljstvo u vjeri, iako s mukom
pokusavam. Znam da ponekad na Sastanku svi misle
na mene. Zasto dolazis ovamo?" Oci poput tamnc svile
ga pogledase, ali u njima nije bilo uobiajenog oCijuka- -
nja.
"Zasto?" Red.fem so nasmije i pokuSa jit obujmiti,
ali ona mu se izmaknc iz dohvata. "Jer si me, lijepa mo-j- a
kvckcrcice, zanijela. Tvoje ervene usne me progone,
a Hjepo ponasanje me je zaCaralo. Docim se nadjem u
St. Thomasu odmah pozelim da sam ovdjc dolje, da so
secern s tobom kraj Tannery Crceka."
"Fina gospoda kao sto si ti ne — ne posjecuju kvc-kers- kc
djevojke."
"Ali ja ludujem za tobom. Reci mi da me volts,
moja divna Francie."
"Ali ja te ne volim, i zapravo to no cu," rece ona
jednostavno, s o5ima na vratima ko2arnice, koja su se
vidjela kroz drvece.
"Nau£it cu te ljubiti. No moze§ me ovako zauvijek
muciti — drzeci me podalje cd sebe."
Ona strese glavom i sapnc : "Ne."
"Imat eel fine oprave i ko5iju, i ja cu — "
Miroljubiva koegzistencija
I'reila su vremena kada -- u na
Zepariu verovali I;i je Azij- - jedan
veffltl proetor, prikljuen Kwopi, i
da sinJbina sveta lavisi oJ nekog
enplekoe: Ionia, od promene kabi-nt- a
u r rancunkoj ili pak, wi po-ra- ta
ili opadanja ameridke proiz-vodnj- e.
BandungJka konferencija,
na primer, pokaxala je da u gn-mati- ci iivota aiijkih nroda po-stoji
ne samo trwni nego i xapo-ved- ni
nacin glam.
Xarodi vie ne trpe nikakva op-ravdan- ja
pol Itinera м naoruiava-nje- .
Oni znaju da to xnafl hladno-c- u
1 jrlal (a da i ne Kororimo Ио
to mole doventi fovefanto u pot-min- o
uniHeflje) za milione famili- -
Narodi mi poclaii svesni: ако
sa za godinu dana. Za svaki. ! l. sjKUrno i raioruianje moie
daje biti kontroliwno. ТлМа. svaki ko
mole da miH wia da atomku ener-jdj-u treba taviti u luibu ow-fanft- va
a ne upotrebiti je za nje-govo
unWtenje.
Od 1945 amerifke vlade upotre-bil-e
su jedan bolji. znatno bolji
deo, njihove nacionalne enerffije za
pripreme na rat. Ovo fudno pre-duze- ce
proizvodnle za rat bilo je
kamuflirano naukom i uverava-nle- m
naroda da je to petrebno radi
ocuranja mlra i nacionalne bez-bednos- ti.
Ali od amop po?etka In-vestie- ije
u nuklearno oruije bile su
etvoreiw upravljene protiv jedne
V i
drzave —
investicije
So
za
A.
V К б л
Saveza. Znamo da
naoruiavanjo nu- -
kloarnim oruzjem nu oslabile
Sovji'tski Savez, on je danas eko-nont- ki
u svakom drugom poRledu
jo3 jaci. Onda nije ni cudo Ho se
amerifki narod pita: zaito mi jo
uvek moramo luJati one savetni-k- e
koji su nas uvukli u hladni rat
i koji su upropastili naSu ekonomi-ju- ?
Kako mi moiemo poeriti na-- e
iivote politickim, vojnim i nauc-ni- m
savetnicima koji su stavill ce-l- o
na.e nacionalno postojanje na
bazu proizvwlnje za rat i nuklear-nof- c oruija? Ako bi oni i upotrebili
to oruije da nam dokaiu kako je
ono ratorno Ma ce se dogoditi sa
nama? Zar nece to biti samoubis-tv- o
ce'e amerifke nacije?
Princip na kojima pociva strate-jfij- a
талол-no- R uniMavanja civilnog
stanovnlMva bili su prvi put objav-lje- ni
od stnwe faiistifkog vojnoR
teoretika, penerala Douheta, koji
je verovao, kao i ameriiki major
Seversky, da mali broj pilota moie
da znmeni velike armlje, uniMa-vaju- ei
civilno stano-niMv- o u poza-di- ni
i time oboshrabljivati napad-nut- e
rtarode za otpor. Ovi metodi
isprobani u praksi od strane Mu-solin- ia
u Abmniji i od Hitlera u
YarSavi, izazvali su uias u celom
svetu. Sile koje su upotrebljavale
te metode bile su antidemokratske
i necove&ie u samoj sriL Za vre- -
H v oan
"Ali ja se ne zelim udati za tebe, Rawdon Red-fern.
Ti si prikradas ovamo na nas Ravnjak i sjeces Jo-sho- vu kozu, i mislis da je to sala kad ukrades Matildinu
gusku miljenicu. Mislim da bi sada trebao otici."
"Ali ja — ja sam bio pijan. Zcniti! Pa ja o tome ni-sa- m prije ni mislio, cak cu te i zeniti. Boze, ti si bistra
mala svadljivical"
Njezine o6i su bile siroko otvorene i zacudjene. "AH
rekla sam da se ne zelim udati za tebe," rece ona odlu-cn- o, ali blago.
U taj cas je 6ula Joshov glas, s dubokim tonovima,
zbog kojih joj je sree uvijek divlje lupalo. Ona ga je vi-djela
kad je dosao do vrata kozarnice i krenuo kraj po- toka prema cesti. Zvuk glasa, kao i sama njegova po-jav- a, unijese zarilo u njezine obrazc i blagi osmjeh u обк
Rawdon nije 6uo glas, a u polozaju u kojem je sta-ja- o, s ledjima okrenutim kozarnici, on nijo ni vidjeo
Josha. Ali vidjeo je kako so je mila blagost pojavila u
ocima Francie, i na usnama, i pomisli da je to zbog nje-g- a.
"Ti me volis!" zaromoni on radosno, i pograbivsi jo
u ruke, cvrsto je pritegne k scbi. "Ti si stvorcna za Iju-ba- v — za ljubav, Francie." Pronasao je njczina usta i
izgnjecio ih vntcim poljubcima. "Sada si moja, citava si
moja, moja lijepa, slatka!"
U pocetku je Francicino malo, lagano tijelo bilo no-moc- no
i ncotporno it njegovim rukama. Onda ju je 2e
stina i strast njcgovog zagrljaja pokrcnula i uplasila, i
poccla ga je udarati po prsima i lieu, divlje se borcci da
se oslobodi. Pustio ju je i ona zatetura natraske na glo-go- v
grm, a duge iglice joj so zabise u odjecu i meso. Go-dina- ma kasnije ju je o-st- ri miomiris gloga ppdsjecao na
iglice i njezinu trcnutacnu slabost, i na stotu koju je to
prouzroSilo.
Redfern se muklo nasmije i ponovo jo pograbi.
Josh, koji jo hodao uz drugu obalu, iuo je komesanjo
i primjetto natezanje. Silnim skokom je dohvatio nad-visuju- cu
granu i prebacio so preko potoka.
Rewdon se je brzo okrenuo. Josh nije bio ni pet-nae- st
stopa daleko, stojeci nasred puta, raSircnih nogu,
a glavom naprijed, i palcima zakaenim za kajis. Raw-don
nije bio kukavica, ali nije imao zcljo da oproba sna-g- u
s gorstakom. On gurne Francie ustranu t spremi so
za napadaj. Fina kapa iz dabrova krzna mu јц lc2ala
na zcmlji, odjeca i kosa mu je bila razbaruJcna, a 5vr-st- a
vilica izbo6cna van. Тгабак straha je za trenutnk
zgusnuo svjctlo plavilo njegovih oCiju.
Francie je, posreuci, prisla k Joshu, cije lice je bilo
kao nesto sto jos nikada nijo vidjela — hladno kao ka-me- n,
ali jos uvijek zarko od straSnog bijesa. Njegove
erne oci su gorjelo na Redfernovom lieu. Vcne na vratit i
celu su bilo napete kao konopi. Francie jo stajala i drh
tala na stazi iza njega.
Nitko nije govorio.
Redfern koraknc natrag kad ocekivanog nalcla ni-je
bilo. Uzmicao je korak po korak, a Josh se je pomlcao
za njim — polagano, korak po korak. Francie jo posrta-l- a
za Joshom, a sa usana su joj se otimali grcajuci jecaji.
Redfern se je oprczno povukao stocnom stazom, ko-ja
je vodila kraj isto6nog kraja groblja, a Josh ga je sli-jedi- o.
Prosli su kraj grobova. Presli su put i dosli do sta-bl- a
divlje tresnje, a Rawdon nijo skidao ociju s Joshovog
lica, da ne porcmcti suzdrzavanje, koja jo Josha ustnv-ljal- o
od napada. S oc"ima jo3 uvijek na Joshovima, on
odvezo uzdc svoga konja i zajasl
Josh je stao na mjestu kad je bio c"etiri stope dale-ko
od svoje zrtve. U trcnutku kad je konj sunuo napri-jed,
Redfern, u obmanjujucem olaksanju podigne ruku
i oplcte Josha jahacim bi5om po ramenima.
Josh se nijo pomakao. Izgledao je kao da nijo svje-sta- n
bolnog udarca i konja i jahaJa, koji su jczdilt niz
put. Napokon je promrmljao muklim.obuzetim glasom:
"Boze! Bio bill ga ubio! Iltjeo sam ga ubiti! Jcdna vijec,
i bio bill ga zdrobio ! Bio bih umorio Covjcka!"
Okrenuo se je k Francie i obrisao njczino mnlo lice
vukavom kosulje, kao §to je uradio onda kad je ona bila
mala, uplasena djcvoj5ica.
(Nastavit co se)
me drupop sveUkog rate nastala
jp prnmena u morrtu engleskogo-vorec.- h
fiavcznika. FaJistilke sile
postadose irtve njihove vlastite
strateRije, jer su Amerikanci i En-tries!
poceli sa "iskorenjivajtrfim
bombardovanjima" koja su ruSila
velike gradovo i masakrirala civil-n- o
stanovn'.Hvo. Sa upofebom
ovih m-'tod- a kao jeftinije suhtitu-cij- e
u vodjenju rata — jeftinije ca
iivote savoinickih vojnika ali skup-Ij- e
po iivote civilnog stanovniitva
i po uniMavanju materijalnih do-ba- ra
— zapadne demokratije su
sankcionisale neoveftie i varvar-sk- e
tehnike faJism. Naeisti su
spalili .po krematorijama preko 10
тШопч nesaMieenih i bettpomoenih
ljudi. dok su amerike napalm
bombe po Tokiju i atomMce jo HI "" ™Г
iene decu.
Da, to je bilo nckada iako ne
tako davno. Xekada rat bez ob-zt- ra
kako brutalan uniMavajuci
bio imao je svoj forwalni poce-ta- k
токао mu se as;lelati kraj.
t.J., mofflo se do kraja rata doi
putem nekofr kompromis ili kapi-tulacij- e.
Medjutim. dana ako bi
po£eo rat niko nenia nl priblilnu
idem za koliko hiijada Ш miiiona
godina ne bi bilo iwe iivota na
naSoi nlanetL Amerifki Imeeriiali- -
stl rxxteli m NMni irtve oraija
I— !._ ..I 1.1- -1 ,vm_ JJOITlUCIi Kvjrijf Л ITTI1 IlilTfl V3.fi
rati mrnje irtve sa tefee. Po pre-rariin- ma
nekih паиеввт samo u
ilnom naletu 90 millona Лш-кчпа- са
isvubilo bi iivote ako b
doilo do-rat- a.
Pesnato je svima koliko se Sev-jets- kl Savtc xalale. ksko sa mlr i
nuwniianle, tako n obustavlja-ni- e
eksperimentalnih ekplosija И-kloa- motr oruija. Amerika ne serao
ds je ndbiiala sovjetske pr!We
no ovon pitanju, nem .'e upottvb-liaval- n
(1 to to clni) neke павв-nik- e
da kju peeiido-nntrfn- e isjave
kako ntonwka radi juri ;a ne pret-stav- Ha omsnost po covecanstve, I
ta zabrfntevn ceo vet je fakat da
V nmc'cka naciia po-eri- la sveje
dobro. '(nimot buduci opttanak
ljudima bolesne maMe!
eki -- erulu da dalle mlafija-n- e
na oruiie total noff unHtoflJa
inaci da nilerina strane u budaeM
ratn nee upotrwbtjavati ovo orui-fe- .
Mn li e iiedna sd-av- a mtsae
pomiriti a ovom nadom ? Amefttka
fkotka orn znaju da ona u uveal ntvnnm orogramu imnlu tadi--
roiimi Xagasaki priile live ljud. i ''!, ,M.„ 1. '
—
i
—i
i I _. J '
i
i
i
i
1 duha i di nih ufc "ieri un'Menja'1
Zns 'r Voliko mnterifala i рмра-min- e
'e utrofeno na ixrradnkl
bunkirn koli Ui nsvodno trbH da
рч zs't'te oil radijaeife 10 le 15
dana l'ronarsitda za- - lzwlnju
ovih "skloniMa' pxlusela Je i ka-nadk- n
vla'la. Svrha svera o'M
e piho'oMio pripremanje naeij
na vnotdwtvo. Samo eitsperi-mental- ne
ek#plotHe пвМеатор
ontifn 6 m wraalle mteko I vec
N norewetU biotoMd tv IH-ro- Mto
badnciii generoeijN.
(Nat.ni?e c)