Nase Novine, February 10, 1982

              2— NASE NOVINE, December 1, 1982.
Г"
1.
Praznik SFRJugoslavije
(Nastavak sa st. 1)
Divna je zemlja nasih otaca i praotaca! To je
ustvari ljubav kojoj smo privrzeni do konca. To je
dlan nas na kojem se talozi ovdje u tudem svijetu
tustatma nedaca iz kojih polazimo had ocjenjuje-m- o
i procjenjujemo i iz kojih izlazimo cisti u
ljubavi i radu. A nas tad i drzanje podupiru
historiju. Upravo historiju zemlje koja je ponikla z
Igmanskog i drugih marseva u Narodnooslobodi-lacko- j
borbi jugoslavenskih naroda.
Sva nasa drustva, bez obzira na sarenolikost
pojedinaca, ovog svecanog momenta slave praz-nik
stare Domovine. live u znaku velike radosti
upravo zbog ostvarenog djela koje nas saziva i
zblizava u jedinstvo i bratstvo u svim djelovima
svijeta.
Zivjela SFR Jugoslavia, veliki borac za
blagostanje radnog covjeka i mira u svijetu.!
Izvrsni odbor A VNOJ-a- :
Nurija Pozderac, dr Ivan
Ribar, drPavleSavic
(sede, sleva na desno);
dr Mladen Ivekovic,
Veselin Maslesa, Vlada
Zecevic, Ivan Milutino- -
vic, dr Sima Milosevid,
Mile Perunicic (stoje)
NESMIJEDASE
ONOVI
NjujorSki list Daily World p5e u
uvodniku:
Predsjednik (Reagan) je najprije
opravdao naoruzavanje pridama o
sovjetskim prijetnjama.
AH narod to nije prihvatio.
Onda je izmislio tvrdnju da su
Sovjeti preSli Sjed. Drzave u vojnoj
snazi.
AH narod nije prihvatio ni to.
Sada predsjednik dolazi s pridom
da zamaSni mirovni pokret nije niSta
drugo nego sovjetska zavjera.
...Neke novine su po6ele da
objavljuju dlanke s istom temom...
Narod treba da se uznemiri
pokuSajem obnavljanja makartizma.
Ono Sto se dogodilo 1940. i 1950. ne
smije biti ponovljeno.
ВГ.ЧМ!МД,.,ЈЦЦ..Д1.1111ШИ.Ц ииии-н- ии XsfcJ
ZAMIR
je
nadimlje
bezbroj
je
paraleli!
To je
dlanovima
godisnje
Za
ИШЈЖЖлаТЧИИЉ л "- - [ Ti ti i ii i r MiiiHIsMW ii 'IT i'i W I i1 li '
i VI i nr 'ji li ii i i i I I iw ill i'l i ш-ШЕЉЈШ6ш5-
Шв£
IX
Hi
NaSto setro§i
drzavni novae
(federalna) vlada ce ove
godine potrositi 72 milijarde 900
milijuna dolara. Od toga najviSe
na placanje na dugove
— svota od 16 milijardi i 800
dolara.
na djecu (family allowan-ce)
i penzije iznosi milijardi i 900
hiljada, provincijalnim vladama (za
zdravstveno osiguranje, javnu po-mo- 6
itd.) 14 milijardi i 100
milijuna.
dolaze operacioni i
investicije — to iznosi 11 milijardi
700 milijuna. Tu je uklju6eno 7
milijardi i 6 milijuna na pla6e
beneficije.
Na vojne odlazi 7 milijardi
dolara . Pet milijardi 500 milijuna odlazi
na pomoc drugim zemljama, regio--
liWM.Mf
kfUJft hhLH .
" Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Onl. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mios Griibic, Voftn Grbli, Josip Kovaiic, Stanko Muzdeka,
Miend Boiii, Mca JunSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid,
Rozailja Dlvjakovic, Duro Maljkovli, Uan Prlbanli, Mile ВаЦак, Шја Bubalo, Pavao
Radmanii, Boia Ostuja Kovaievid, Viktor Arar, Du5an Stanar, Mihian
John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanii, Paul
Ku6lni6, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Milica Mtuchln, A.Gerlach, loo Bacich.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan Mioiid (druStveno-polllldk- a pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja I
knjlzevnost), Katarina Kostid (poezlja I akluelne leme). Jolena Gavrilovid (literature
umetnost za decu), Bo&ko Mladonovid, Anka Nozinld.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Boio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanli — Stanios
(Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Lepa Teofanovld (Remscheld,
Zop.Nemaika).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I druStvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna pubiicistlka Americl), Anton Kostelac
I pride Isoljenlckog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Maikovl6, Luka Markovtt, Petar Kurtic,
МИо& Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletii, Novtca Mllic.
FOTOREPORTERI: Srrfan BodiC, Лгол Koen, Jordan Vasiljeviii. IZ JUGOSLAVI-JE:
Af. Vasiljevid — ULO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail exlra). Single coplos 50 cents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naio novine" Izlaze srljedom. Pretplata iznosi $2G.OO godisnje; pojodlnl
prlm)erak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev "Nase novlno" su nasljednik
"Jedlnstva", kome su prolhodill listovl: "Novostl", "Stpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i i.'.'-n-
!i
I jo I N.iiodnl Glasnlk" i drugl napreunl
listovl kojl su mu prethodill Sjodinjonlm
Hedakcija odgovara za nepotplsane matorljalo. Potpisani dlancl Izrazavaju
nrfisljenje autora. Doplsi se ne vradau.
zssssazssas MTOll.imH.mJ.!l-VT4'WI'l№.4Vt.agH- g
4-.",- Г it.!-.!-.- !
Moja zemlja mocna u zelji.
U smijehu ljudi cvrkutu ptica.
Moja zemlja grudi
i kazuje prica u svijet bijeli.
Tako prestizu vrijeme,
jer njeno sjeme
na svakom mjestu i
zemlja gdje gradovi nicu,
gdje covjek prica pricu.
Ovo je kraj gdje cvijece nice
u svako vrijeme.
I kraj je gdje povjest klice
u razum i zjene:
mir! Daniel Pixiades
fti 'ill1 il1' 4iW iBi'insi iiMni1 I'l'n '-1- 1
Kanadska
i
odlazi kamata
hiljada
Izdatak
14
a
odlazi
Zatim troSkovi
i
i
svrhe
i
Pavkovid,
Petrovlc,
I
Francuska),
u
(reportaze Iz
u Drzavama.
.UIIHJlJIIH,'ILF.Wl'lllWIIMIWUil'Jiml.JJW-illt.U-lJjaJ!lll{44!ll.mga- a
nalnu ekonomsku ekspanziju i do-prin- os urodenicima.
Dvije milijarde i 900 milijuna
odlazi drzavnim korporacijama.
Ove podatke objavio je casopis
Mcleans.
Proslog tjednaameridki predsjed-nik
Ronald Reagan je odlufiio da u
americkoj drzavi Wyoming postavi
100 interkontinentalnih balistiCkih
raketa poznatih pod imenom MX. To
je izazvalo veliku kritiku. Drzi se da
amerifiki Kongres nece odobriti taj
opasni korak.
Voda Nove demokratske partije
Ed Broadbent je u parlamentu
pozvao premijera Trudeau da i on
osudi Reaganovo naoruzavanje. Tru-deau
je odbio.
Vi§e od 200 umjetnika, pisaca i
glumaca odrzali su sastanak na
Torontskom univerzitetu i prihvatili
rezoluciju koja poziva vladu da
Kanadu proglasi bezatomskom
zonom.
Rezolucija takoder poziva vlade
drugih zemalja da prihvate zamrza-vanj- e
nuklearnog oruzja.
Sastanak je organizirala grupa
Umjetnost za mir (Arts For Peace),
koja je osnovana prije nekoliko
mjeseci da potice umjetnike da se
izjaSnjavaju za nuklearno razoru-zanj- e.
Medu clanstvom se nalaze pisci
Margaret Lawrence i Margaret
Atwood, skulptor Maryon Kantaroff
i umjetnici Bill Glassco i John
LAZ I ISTINA
Amerifika obavjeStajna sluzba
(CIA) je lansirala pri6u da na
sovjetskom plinovodu radi "500
hiljada vijetnamskih robova". Oni,
гебепо je, "otpla6uju" ratni dug
Vijetnama Sovjetskom Savezu.
Takve pri6e obi6no brzo padnu u
zaborav. Ali evo nekoliko fakata
onima koji nisu na 6istu sa sovjet-sko-vijetnamsk- im odnosima:
— Ugovor o radu je nov elemenat
u 30-godiSn- jim odnosima dviju dr-zav- a.
Na po6etku radilo se samo o
osposobljavanju vijetnamskih speci-jalist- a,
ali danas je to proSireno na
osposobljavanje veceg broja rad-nik- a.
— U Vijetnamu je uspostavljeno
viSe od 200 poduzeca uz tehnidku i
ekonomsku pomoc Sovjetskog Sa-vez- a,
a bit ce ih uspostavljeno joS
100.
— U Vijetnamu je uspostavljen
sistem osposobljavanja radnika ali
on jos" nema dovoljnu tehnicku i
materijalnu bazu.Zato je potrebno
osposobljavanje radnika u drugim
zemljama.
— Vijetnamci rade i studiraju u
SSSR-u- , Demokratskoj Republici
Njemackoj, Bugarskoj i Cehoslovac-koj- .
— To je izraz bratskih veza
socijalisticke zajednice naroda i
nema veze s ratnim dugovima. Ti
dugovi su potpuno otpisani nazad
vise godina.
— Vijetnamski radnici-studen- ti
u Sovjetskom Savezu imaju istu
pla6u i beneficije kao sovjetski i
drugi radnici. U Sovjetskom Savezu
se nalazi samo 11.000 Vijetnamaca
— a ne 500.000 — i ni jedan od njih
ne radi na plinovodu.
Bilo bi dobro kada bi Sjed. Drzave
na isti nacin tretirale meksikanske i
portorikanske "gastarbajtere" i dale
im iste uvjete. T. Morris
Can. Tribune
SRLJANJEZA REAGANO
Broadbent je kazao da Trudeau
voli da se predstavlja kao pobornik
razoruzanja i da je za mir. Sada treba
da osudi ovaj "opasni (Reaganov)
korak u pro§irenju trke u naoruza-nju-",
kao Sto bi uradio da je takova
nesto poduzeo Sovjetski Savez.
Trudeau je odgovorio da je on za
to da Sovjetski Savez i Sjed. Drzave
"ozbiljno pregovaraju o smanjivanju
naoruzanja", a do tada on, kao
amerifiki "prijatelj", podupire ono
Sto Amerika poduzima.
UMJETES9SCI, PISCI I GLUMC
TRAZE DA SE KANADA
PROGLASI BEZATOSr1SKO
Hirsch.
Tri grupe umjetnika i pisaca
podupiru rezolucije grupe Umjetnici
za mir, a to su: Association of
Canadian Television and Radio A-rtists,
Canadian Actors Equity Asso-ciation
i Writers Union of Canada.
Oni namjeravaju da idude godine
po Kanadi organiziraju festivale
umjetnika za mir (Artpeace Festi-val),
u kojima 6e sudjelovati plesaS-k- e
i kazaliSne grupe, pisci i muzica-ri- .
Te priredbe ce biti za razoruzanje.
Priprema se i pocasna lista (Peace
Scroll) na kojima ce biti imena onih
koji podupiru pokret umjetnika za
mir. Ta ce lista biti ишбепа kanad-sk- oj
vladi i Ujedinjenim narodima u
New Yorku.