Novosti, February 16, 1946

              3F
Iseljjenici treba da paze
da ne štete privredu
obnovu Jugoslavije JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God G Broj 772
ODLUČAN STAV SIRIJE I LEBANONA DA BRITANIJA I
FRANCUSKA POVUKU VOJSKU IZ NJIHOVIH ZEMALJA
VaiKA BRITANIJA JE "SPREMNA" DOK FRAN -
GUSKA "OBEĆAJE diimii NEZAVISNOST
ZAHTJEV DA MEDJUNARODNA POLICIJA
NA LEVANTU
l'red Vijećem Sigurnosti nalazi
se pitanje Sirije i Lebanona I jed-na
i druga zemlja nepopustljivo
traži od Vijeća Sigurnosti da se
iz njihovih zemalja povuku britan-ske
i francuske trupe jer da je po-državanje
htranih trupa u zemlja-ma
Levanta ne samo protiv inte-resa
mira i sigurnosti nego i pro-tiv
savezničkih obaveza izraženih
u Atlantskom čarteru
Postavljajući to pitanje leban-sk- i
delegat Hamid Hey Krangie
je rekao da prisustvo stranih tru-pa
u Lebanonu ugrožava nezavis-ho- st
njihove držae i onda kate-gorički
zahtjeva da je i britanska
i francuska vojska povuku iz Le-banona
U tom pravcu je govorio
Moglo bi doći do preki-da
izmedju USA i
Argentine
PKO-FAŠIS- T ICIv I KKJIM
SE KOPKCA
Washington 1C Feb — Ameri-čka
optužba o razvijanju fašisti-čkih
aktivnosti i naoružanju u Ar-gentini
naišla je na razne komen-tare
u političkim krugovima pa
nekoji predvidjaju da te američko
državno odjeljenje shvatiti tu
opasnost na zapadnoj Hemisferi i
prekinuti odnose sa argentinskim
režimom Takvi se osjećaji najvife
opažaju medju demokratskim kru-govima
američkog naroda koji
predlažu ne samo prekidanje odno-sa
nego i izbacivanje Argentine
Iz redova Ujedinjenih Nacija
Dok je američka optužba pos-vuda
naiMa na veliko zanimanje i
očekivanje Jto će snda državno
odjeljenje poduzeti pro-faiistič- ki
režim u Argentini se koprca kao
zmija u procjepu Predsjednik
Farrel pobija optužbu govoreći
da nisu istiniti američki navodi o
suradnji sa nacistima i naoruža
nju No činjenice govore drukei
TORONTO ONTARIO
Organi-zacija
Ujedinjenih
medjunarod-nupolicij- u
podržavala
odgovorio
"zajamčiti nezavis-nost"
povjerenje
odgovorom
francuskog predstavnika
delegacija
Završeno zasjedanje Organizacije
Ujedinjenih Nacija
VIJEĆEM
PITANJA
se le''
se Vijeće Sigurnosti
ZVJERSTVA NACISTA NAD JUGOSLAVENSKIM
RATNIM ZAROBLJENICIMA NORVEŠKOJ
STRAŠNOJ POLIJEVALI VODOM
POSTALI SPOMENICI
jugoslavenskih
protiv zarobljenika logoru
Jugoslaven-- sjevernoj
polivanjem
umorstvu jugoslavenskih zaroblje-nika
Norveškoj Optužbu je
Juri
sky
Jugoslavenska lada
izdajica rupnik u
narodnim rukama
PAVELIć?
starokrajskoj
da
jugoslavenskim vlastima
ratne zločince i
Djokića S
isdajnik kojemu us-pjelo
se kros i
na beogradskom
samoubijstva N'edica počinio
samoubijstvo i zločinac
Parano na Ilari m
je
jugoslavenskim vlastima
pitanje slocinca Pa-vell- ea
I IHĆ m lui negdje
u Austriji kaMHem savesni-Ikt- ti
vojnik Jednom ranije
Mto lak to da
is Mtma u pritvor "da
se pd saveanirldli
vojnih vtetKl"
SATURDAY FEBRUART
"STRA2ARI"
i sirijski delegat nadodav-- i da
nikakva druga solucija problema
u Levantu nije prihvatljiva po na
rodu i vladama tih zemalja
U ime Hritanije odgovo-rio
na ovu Sir
rekavši da je Veli-ka
Dritanija spremna povući svo-je
iz Levanta ako
Nacija uzme
stanje u Levantu u i even-tualno
poSalje
bi barem
mir i
ministar vanjskih po-slova
George Bidault je na ovo
pitanje da je
spremna
obećanu 194t godine
od Vijeća da se ima
u Uritanaca i
Francuza pak da se to pitanje
njima da ga u spora-zumu
sa Sirijom i Lebanon"
Sa ovakvim britan-skog
i
lebanska se ne slaže i
pitanje je joj uvjek na
PRED SE JOŠ
VAŽNIH
može bez ' ' j' m— v- je i njih ne pobiti -
obzira koliko branili argentin- - ' koje se sas-sk- i
fašisti t0J' od n ć'anica zasjedati će joS
U
U ZIMI SU IH SVE DOK
LEDENI
Nurnberg 16 Feb — Na sudu naciste da je 860
nacističkih zločinaca jučer u Hoten blizu
je donesena optužba J Hognana u N'orve-k- oj
ske vlade o strasnom i I umoreno vode na njih
u ii-nes- ao
sovjetski tužioc Pok-rov
optužuje
GDJE JE
čitamo u štampi
su vojne vlasti
Itupnika
bio je pre-dan
i N'edić je
baciti prosor zavr-šiti
pločniku
Prije
je ratni
Ilija putu ii
Trst gdje trebao biti uručen
Joi ostaj
pod
vlasti
Je javljam je pas-te
t--j
kreće pnsfcsni
Velike
je optužbu AIexan-de- r
trupe
obzir
tamo
koja ipočet-ka
red"
Francu-ska
traže-ći
"dobre namjere
os-tavi
rjeSe
raspravi
NALAZI
NISU
mučenju
savezničke pre-dale
poz-nate
Djuru njima
Cadogan
Francuski
London 15 Feb — Organizaci -
ja Nacija završila je
svoje prvo historijsko zasjedanje
i medju narodima
svijeta još viSe pojačala veze u za-jedničkoj
suradnji za
ponovnih ratova i pomaganja
ratom zemalja
Slijedeće zasjedanje Ujedinje
nih Nacija održati će se na jesen
3 septembra u svom
sjediHu u Ncvv Vorku Zasjeda-nje
je trajalo 37 dana i u to vrije
me rjeseni su mnogi važni prob- -
i : : iiAr#i n{31tinl'i
pod kojom su se samrsli Optužba
glasi:
"Zatvorenici su goli zakopani do
pasa Zatim je po njima lijevana
voda tako dugo dok u postali le-deni
spomenici njemačke podl-osti"
Iznašajući jedan dokumenat za
drugim o nacističkim zločinima
nad i drugim rat-nim
sovjetski tu-žioc
Pokrovskv itjavi ju je da
zvjerstva koja su počinjena u
srednjim vjekovima blijede pred
onome Sto su hitlerovci počinili
nad nevinim narodom u ovome
ratu Pokrovsky je takodjer ob-javio
one grosne zločine koje su
nacisti počinili u katinskoj Sumi
nad poljskim Zlo-čin
nad ovim Poljacima izvršen Je
po Ti-dm- om iniinji rakom bata-ljon- u
njemačke armije u Jeseni
1941 godine Nijemci su za ovo
pokušali okriviti Sovjetski Savez
sa ciljem da ic ovoga stvore raz-dor
izmedju liusije i Poljske
Sovjetski tulio izjavljuje da će
se o tom prikazivati film koji će
potvrditi stotine "Desetci hiljada
svjedoka ee proiasiti uc va i o to-me
svjVdofHI Njihovi dakazi se
ne mogu sakriti jer smrt ne late"
— kaže Pokrovskv
T M
F %?£? loli £sTEE?ilrY£ jnunVr:L
swHJh' i- -"-: jr v --
-£ " --vv' t _ oki # f&r~&fto mtl4Jsws '"IM n JZ-J4'-
" t mlU i'tf tni&lii¥£- - UE IH
TSHvi -J- -ML 'Ults
SIGURNOSTI NEKOLIKO
Ujedinjenih
slobodoljubcćim
spriječava-nj- e
opustofenih
privremenom
jugoslavenskim
zarobljenicima
zarobljenicima
A£
jRSI VsSfi
Pogled na ogromnu proslavu na
najavljeni prvi rezultati izbora za
1 par dana jer je ostalo nekoliko ne
riiefenih pitanja Na dnevni red
Vijeća Sigurnosti dolazi zahtjev
delegacije iz Sirije i Lebanona za
povlačenje britanskih i francuskih
trupa sa njihovog teritorija To je
posljednja točka na programu Vi-jeća
Sigurnosti Ekonomsko i So-cijalno
Vijeće takodjer će zasjeda-ti
par dana dok posavrii svoje
poslove
Generalna sjednica Ujedinjenih
Nacija je pri svrietku svog rada
apelirala na ekonomski dobro sto-jeće
zemlje da pomognu u reha-bilitaciji
narodima nastradalim
ratom Milijuni naroda ratom opu-stošenih
zemalja očekuju izdaJnu
pomoć ne samo u hrani odjeći i
obući nego i u raznoj mašineriji
te gradjevinskom materijalu za
što skori popravak njihove ekono-mije
Kadi toga traži se od takvih
zemalja kao Sto su Kanada Sje-dinjene
Države i druge da stave
na raspolaganje svoje zalihe hra-ne
i pošalju Sto veće količine glad-nim
narodima Europe i Azije
Kanadski delegat Paul Martin je
obećao da njegova zemlja neće
PITANJE POVIŠICE
RADNIČKIH PLAĆA
NAJVAŽNIJE PITANJE ORGA-NIZIRANIH
RADNIKA
!
Ottavva 10 Feb — Pod konac
februara ovdje će se sastati čla-novi
Regional i National War La-b- or
lloarda i raspi avl jati o mo-gućnostima
povišice nadnica na-kon
je vlada proširila ograničeno-sti
u zakonu o kontroli nadnica
Konferencija je sazvana u času
kad i zanatske unije diljem zemlje
održavaju svoje konferencije po
pitanju povišice preniskih nadnica
i skraćivanje radnog vremena
Vodje zanatsko unijskog pokreta
smatraju da konferencija članova
Regional i National Var Lahor
lloard neće biti u stanju pomoći
radnicima u njihovom zahtjevu za
lviieu plaća Jer Je vladin za-kon
o kontroli nadnica jos uvjek
previše ograničen
Medjutim izvrsni odbor Cana-dia- n
Congrem of I abor je konač-no
na mnogobrojne rezolucije pri-sajedinje- nih
unija izjavio da se
stase sa zahtjevom radnika za po-višicu
plaće i obećao da će po
ovom pitanju provoditi nacionalnu
kampanju što se tiće vladinih ti- -
16 194G
crvenom trgu u MokvI nakon su
Vrhovni Sovjet
zaostati u pomaganju gladnog na-roda
i izjavio da je već Kanada
odredila svakog radnog dana pos-lati
po jedan milijun bušeli pJe-nic- e
Američka delegacija je predlo-žila
rezoluciju kojom se odobrava
Svjetskoj Federaciji Zanatskih
Unija Medjunarodnom Koopera-tivnom
Savezu i Američkoj Fede-raciji
Rada da sudjeluju u orga-nizaciji
Ujedinjenih Nacija kao
savjetujuća tijela Rezolucija je
usvojena sa 32 protiv C glasova
Jedanaest nacija nije glasalo po
ovoj rezoluciji dok su dvije bile
odsutne
u
vladale doba klero-fačizm- a i na-cističkog
režima Na dnevnom re-du
su napadi na Slovence i ometa-nje
kulturnih priredaba Korulkih
Slovenaca Javlja se su nacisti
čki banditi fizički napali sekreta-ricu
prosvjetnog u škoc-Jan- u
Milenu Kohar i
Je Dalje se javlja da je jedna
banda nacista i ustaša koju je
predvodio Peter štraer iz Kam-n- a
izvršila napadaj na gostionicu
U škocjanu gdje su Slovenci mje-štani
imali priredbu
Ovu bandu koji je oko
ljudi prethodno je napio poz-nati
nacistički kolovodja gostioni-čar
Josip Rabel iz škocjana Pri-likom
napadaja na priredbu
iz škocjana ovi banditi su
prijetili da će sve Slovence pokla-ti
Javlja se da je banda prije
nego sto Je izvršila napadaj u
susrela na drumu za
dkoejan bivSa parti-zana
koje je i
Ma da vlasti bile telefonski
obaviještene o ovom napadu sti- -
jela što su Regional Natio-nal
War Labor lloard i vladin za-kon
o kontroli nadnica
radnici smatraju da sve to
treba izmijeniti i uskladiti sa da-našnjim
prilikama
Vol G No 772
JOŠ 0 PAKETIMA ZA
STARI KRAJ
PODRŽAVAJTE SK OVIH
PREPORUKA
Delegat za poslove jugoelaven-- j l skog Crvenog Križa priopćuje u
vezi slanja paketa u Jugoslaviju
slijedeće- -
Već ranije je bilo javljeno da
se paketi u težini od jedanaest
funti koji se kao poklon Šalju u
Jugoslaviju iz Sjedinjenih Država
i Kanade oslobadjaju plaćanja
uvozne carine i dažbina
Pa kako bi oni kojima su pake-ti
slani na poklon bili lijeni mogu-ćih
neprijatnosti upozoruje se za-interesov- anu
javnost da je važno
da takovi paketi budu označeni I
to na vidljivi način sa
"GLV" i sa riječima "Gift — Po-klo- n"
pored imena požiljača
Oznaka "GVL" koja se mora
staviti na svaki paket predstavlja
simbol opće dozvole (General Li-cen- se
Victorv) koju su američke
vlasti dale za slanje ovih paketa
radi toga da se ne mora za svaki
posebni paket tražiti dozvolu
(Ova oznaka vrijedi samo za lTSA
— ne i za Kanadu)
Oznaku "Gift — Poklon" zah-tjeva- ju
jugoslavenske carinske
vlasti jer samo poklonjeni paketi
su oslobodjeni uvozne carine i dru-gih
nepogodnosti (Ova druga oz-naka
vrijedi za Kanadu I Sjedi-njene
Države jednako)
MILIJUN AUTOMOBILA I TRO-KOV- A
NA GODINU
Moskva 10 Feb — Sovjetska
automobilska industrija ima pro-gram
za proizvodnju jedan mili-jun
automobila i trokova godišnje
U programu za povećanje proiz-vodnje
automobilskih vozila pred-vidjen- o
je izgraditi nekoliko
novih automobilskih poduzeća
Najveća automobilska tvornica u
Sovjetskom Savezu je tvornica
Molotova u gradu Gorki koja ima
za cilj proizvoditi 1000 automobi-la
i trokova dnevno za vrijeme če-tvrtog
pet godišnjeg plana
proizvodnja odredjena je samo za
domaće tržiSte
njem Njihov kolovodja Peter
Straser vikao je pred žandarima:
"Ilio sam sa Fuehrerom do pos-ljednjeg
minuta zato ne dozvo-ljavam
da ovi banditi rade što oni
žele" Usprkos svih ovih
žandari nisu uhapsili ni jednog
napadača pa ni Strasera
Napadaji nacista na Slovence u
Šent Liju na Dravi i ovaj posljed-nji
napadaj u škocjanu jasno do-kazuju
da se ponavljaju dogadjajl
iz doba posljednjeg plebiscita
1920 kada je otpočeo teror
protiv koru'kih Slovenaca U ovim
napadajima svuda prednjače naj-zagrizen- iji
nacisti koji i danas ne
kriju svoje simpatije prema Hit-ler- u
i nacionalsocljalistima i koji
teroriziraju slovenski narod Ko-ruške
i nada se da će slovenska
Koruška biti priključena Jugosla-viji
i da će s time konačno vratiti
mir u koruško-slovensk- a sela
AMERIČKI AMBASADOR U
MOSKVI DAO OSTAVKU
Washington 15 Feb — Ameri-čki
ambksador u Moskvi V Ave-re-ll
Harriman dao je ostavku na
svojoj dužnosti i jučer se aeropla-nom
povratio u Vashington Pri-mivši
ostavku Harriman pred-sjednik
je da će
na njegovo mjesto imenovati Lt
Generala Walter Dedell Smitha
NACISTIČKI OSTACI U KORUŠKOJ NAPADAJU
NA SLOVENSKI NAROD
NAROD KORUŠKE SA NESTRPLJENJEM OČEKUJE
PRIPOJENJE JUGOSLAVIJI
Maribor — Dopisnik Tanjuga su tri žandara tek poslije tri
javlja da slovenskoj KoruSkoj ' sata No i u njihovom prisustvu
danas vladaju prilike kakve su nacisti su produžili sa teroriaira- -
u
da
druitva
isprebijali
brojila
sto
Slo-venaca
ista
Škocjanu
dva komika
napala isprebijala
su
kao i
organizi-rani
drugih
slovima
jo5
Sva
ispada
čak
godine
Truman izjavio
gla
i
Brat Vukehc urednik Zajedničara u svom članicu "Ju-goslavenska
vlada treba paziti da ne vrijedja osjećaje iselje-nika"
oštro i neosnovno kntikuje valutnu politiku juqoslaven
ske vlade Nema sumnje da on nije htio da uzme pozu nekog
kritičara kojeg se ne može pobiti već je naprotiv po mom
mišljenju otvorio svojim člankom debatu o jednom pitanju
vitalnom pitanju u obnovi i prosperitetu Jugoslavije Koritći
se takovim postavljanjem svrhe članka ja želim da se osvr-nem
na njegove izvode
Brat Vukelić će zapaziti da sam izvrnuo naslov njegovog
članka i izvrnutog upotrebio za naslov svom članku Na onu
zasniva brat Vukelić svoja izlaganja i dedukcije i postavlja
tvrdnje? On ih zasniva na prolaznim pojavama 3 kojima jugo-slavenska
vlada u svojim nastojanjima sredjenjc i podizanja
narodne privrede vodi rat do istrebljenja
U raspravljanju brat je Vukelić zaboravio jedru od naj-važnijih
činjenica u današnjoj stvarnosti života jugoslaven-skih
naroda a to je jugoslavenska privreda je danas narodna
privreda to Jest ona odgovara životnim interesima seljačkih i
radničkih slojeva Ona nije više kapitalistička privreda — u
svojoj biti anarhično — već je privreda novog tipa nastala
kao poslijedica velikih socijalno-ekonomski- h promjena u Ju
goslaviji Te su promjene započele i razvijale se krez narodno- -
oslobodilačku borbu i dobile svoje formalno pravno ozako-njenje
u novom ustavu republike Samim tim što je vlast u
Jugoslaviji istrgnuta iz ruku izrabljivačkih korumpiranih reži-ma
i što je prešla u ruke naroda morale su nastati ogromno
promjene na socijalno-ekonomsko- m polju isto kao i u Americi
za vrijeme revolucije 1776 god Inače čitava borba sve žrtvo
i sva današnja stradanja naroda bila bi uzaludna
U takovom novom stanju i u vremenu napora da se to
stanje čim prije normalizira nalaze se neki stanoviti ostaci
negdašnjeg ekonomskog kaosa podržavani od nesavjesnih
ljudi koji koriste momentalne teškoće u svrhu ličnog bogaće-m- a
Baš na tim pojavama uglavnom brat Vukelić zasniva
svoja izlaganja i tvrdnje
Današnje prelazno stanje u Jugoslaviji je teško i preteško
Inače ne bi mi ovdje u Americi radili da pomognemo svojoj
braći Teškoće u Jugoslaviji nisu u tome što su artikli skupi
već u tome što ih nema Država je stavila razdiobu artikla
pod svoju kontrolu i oni se prodaju po predratnim cijenama
više od 30 pošto Dakle normiranje cijena u Jugoslaviji je da-leko
povoljnije nego u Americi koja nije prošla kroz ratna pu-stošenja
i pretrpila potpuno uništenje svoje privrede Ali sta-narina
je u Jugoslaviji danas polovicu predratne Druga važ-na
činjenica u novoj privredi Jugoslavije jeste uredjenje pla-ća
Princip tog uredjenja je zasnovan na ustavnoj odredbi da
pučki rečeno svako ko hoće da živi mora da radi Stoga mi
vidimo da plaće u Jugoslaviji nisu više u onom nepravednom
razmjeru kao pod starim uzurpatorskim režimimc već su na-protiv
odredjene sa svrhom da čovjeku zajamčuju pristojan
život materijalni i duševni Pod starom maćehom Jugoslavi-jom
početnik s univerzitetskom spremom dobivao je 1350 di-na- ra
prosječna radnička plaća kretala so je oko 570 dinara
a plaća ministra bana itd bila je 30000 dinara (bez dodataka
koji su prelazili iznos plaće) Danas su priliko drukčije jer su i
principi koji uslovljuju odredjivanjo plaće sasvim drukčiji Da-nas
je plaća početnika 2400 a najviša plaća na najvišem dr-žavnom
položaju iznosi 6000 dinara Jedino ministri (uključu-ju- ć
maršala Tita) primaju 8000 dinara radi troškova reprezen
tacije Radnici osobito profesionalni radnici imaju daleko
veće mogućnosti radi efikasne zakonske zaštite U udarničkom
radu radnici izbace toliko prekovremenih sati da njihova
ukupna primanja nadmašuju primanja ministara Vidimo da
se danas narodna privreda u Jugoslaviji zasniva na ekonom-skoj
snazi svih trudbenika a ne više na privilegijama i eko-nomskoj
snazi malog broja ljudi koji su iskorištavali široke
narodne mase
Medjutim najvažniji oslonac narodne privrede u Jugosla-viji
čini seljaštvo U bivšoj Jugoslaviji ne samo da je seljaštvo
bilo najsiromašniji dio gradjana (tada podanika) već je ono
bilo tako zaduženo da nekoliko generacija seljaka pod pret-postavkom
da su mogli uštediti povrh svojih golih životnih
potreba ne bi mogle da plate zaduženje svojih pradjedova
Socijalno-ekonoms- ki položaj seljaka bio je gori nego robova
u starom vijeku jer so jo za uzdržavanje robova gospodar
morao da brine dočim vlastodršci i bankeri u bivšoj Jugosla-viji
nisu imah nikakove obaveze prema seljacima Zato je ne-koć
seljak namjesto da bude snažan ekonomski faktor postao
orudje u rukama lzrabljivača Zapljene ovrhe prodaje selja-čkog
posjeda učinile su život seljaka krajnje nesiguran a eko-nomski
je seljak bio potpuno upropašćen Takova je situacija
trajala sve dok narod nije preuzeo vlast Zato nije nikakovo
čudo što je narodna vlast odmah prilla podizanju ekonom-skog
položaja seljaka Kao osnova tome podizanju riješena su
tri glavna pitanja podjela zemlje seljacima bez naplate poni-štavanje
seljačkih dugova i otvaranje jetftnog dugoročnog
kredita seljaku Poništavanje seljačkih dugova i davanje zem-lje
onom koji jo obradjuje imaju direktan upliv na stabiliza-ciju
valute u Jugoslaviji a otvaranje spomenutih kredita selja-čkim
masama znači davanje mogućnosti punog i zdravog uč-vršćenja
ekonomskog položaja preko četiri petine stanovnika
Jugoslavije
Brat Vukelić ruje shvatio ogromnu važnost a možda nije
ni znao sa to ovin promjena u pnvraanom vuiu iuvjw5iuvijt-Zat- o
je mogao da upadne u zabludu da je zlato podloga va
lute i ništa manje nego savjetuje ktodršciina — kako o-na- ziva
ljude koje je narod slijedio kroz krv i vatru glad i zm
i nrinhrnn Van naibolie medi u naiboliima — da se uče iz fa
losne prošlosti a ljubcv prema svojoj prekomorskoj braci ve
živa uz dolar Pošto Jugoslavija nema zlata po njegovom mi
šljenju to je jedini izvor zlatne podloge za jugoslavenski dinar
— milijun jugoslavenskih useljenika u Americi
Pa dolar se oslanja na zlatnu podlogu ali to nije spriječilo
strahovitu ekonomsku depresiju i stradanja naših iseljenika i
Americi Isto tako to ne otnogućava sredjeni ekonomski život
(Prenos na strani 2)