Novosti, January 15, 1944

              STRANA 2
NOVOSTI
Publfikhed every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company
"jlntbe Croatian Language
Izlazi vala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
285 Adelaide Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
fiegistered in the Registxy Oifice ior the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4&052 CP
Ujedinjenje vancouverskih odsjeka
H B Zajednice
Na prvoj stranici današnjeg broja Novosti obnašamo čla-nak
od našeg saradnika iz Vancouvcra Miošicc pod naslo-vom
"Odsjeci Hrvatske Bratske Zajednice u Vancouveru za
Krašića i za ujedinjenje"
Riječ je o ujedinjenju triju odsjeka Zajednice: 694 787 i
938 iz Vancouvera
Sva tri odsjeka broje preko pet stotina članova Povedena
je bila riječ o ujedinjenju svih triju u jedan veliki odsjek Du-lje
vremena se po tom pitanju u koloniji raspravljalo dok ko-načno
iiije došlo i do glasovanja kako to pravila Zajednice
traže Kod glasovanja da li ujedinjenje ili ne pala su 224
glasa i to: 214 za ujedinjenje i deset protiv Dakle niti pet po
sto članova nije bilo protiv ujedinjenja
I po pravilima i po odluci članstva do ujedinjenja će doći
I treba da dodje
Ovaj korak naith zajedničara u Vancouveru pozdraviti
će svatko tko želi dobro narodu i Zajednici To je korak na-pravljen
u duhu današnje velike borbe u svijetu gdje se traži
ujedinjena narodna sila za borbu protiv neprijatelja čovječan-stva
To je korak u duhu zajedničarske lozinke: "Svi za jednog
jedan za sve"
Ono što su učinili odnosno smjeraju učiniti vancouverski
zajedničari neka služi za primjer i ostalim zajedničarima u
Kanadi i Americi Pogotovo tamo gdje postoji više odsjeka
u jednom razmjerno malom i neraštrkanom mjestu
Treba znati da je vrijeme cijepanja odsjeka prošlo i da
će ga posve nestati izjnedju zajedničara onda kad se sa vr-hova
Zajednice očiste razni Petraci Butkovići i drugi koji su
nekada zagovarali i podraživali cijepanje iz čisto svojih kori-taški- h
razloga
Za vancouverskim odsjecima koji su pokazali primjer os-talim
zajedničarima Kanade trebali bi se povesti i drugi za-jedničari
i druga mjesta kao: Toronto Welland Kirkland
Lake Timmins Schumacher Port Arthur SS Marie i Mon-tre- al
U svim tim mjestima postoje po dva ili više odsjeka ne
radi daljine jednog od drugog nego u glavnom radi nesloge
koja je sve do nedaćo bila na dnevnom redu Izuzetak bi se
mogao učiniti u Torontu i Montrealu gdje je jedan Odsjek od
drugog možda predaleko i možda sa kojim englesko govore-ći- m
odsjekom gdje je mladež htjela posebni odsjek i posebno
englesko poslovanje — i to je sve Svi drugi kao: u Wellan-d- u
Kirkland Lake Port Arthuru Schumacheru Timminsu i S
S Marie — nemaju razloga ni koristi da su danas odvojeni
Promislite o ovom braćo zajedničari pak i vi u koliko
vam je to moguće postavite na dnevni red pitanje mogućeg
ujedinjenja sa susjednim Odsjekom Ugledajte se u Vancou-ve- r
koji se sa time toliko podigao da je danas u redu najve-ćih
odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice
a to je važno
Pa to se i prije znalo
Da ono narodno zlo što nosi ime jugoslavenska zagranič-n- a
vlada u Kairu saradjuje sa neprijateljima našeg naroda
znalo se l prije Još prije se govorilo da ta jugoslavenska iz-bjegla
vlada preko ambasadora Fotića namigava Nediću i
ostalim narodnim izdajicama u zemlji — da i ne govorimo o
dizanju Mihajlovića koji u njihovo ime saradjuje sa okupato-rima
Trebao je doći list od Nedića upućen kralju Petru pa da
naši i ostale demokratske štampe navodi budu potvrdjeni
U tom listu kojeg je Nedić poslao kralju Petru kao pred-- '
stavrliku izbjegle jugoslavenske vlade izražava se čvrsta vjer-nost
i odanost i onda se kralja opominje i zaklinje:
da nikako ne smije saradjivati sa Titom nego sa istin-skim
SRPSKIM patriotima kao što je on (Nedić) i drugi — si-gurno
misli na Mihajlovića i njegove četnike
Na ovo pismo Nedića nije kralj Petar odgovorio (ne ko-liko
mi znamo) niti je osudio Nedićevo stanoviite Dapače
ono mu nekako pogoduje S njime se ponosi prikezivajući se
pred neupućenim svijetom da je ipak netko za njega u Jugo-slaviji
— Neka mu i to bude sretno!
Načelno planovi jugoslavenske zogranične vtede i nje-nog
eksponenta Mihajlovića i planovi Nedića hitlerovog na-mjesnika
u Srbiji se na vk podudaraju To su pfctnovi veliko-srpske
reakcionarne klike koja radi nogama i rukassa da se
ponovno vrati u zemlju i nastavi sa vladavinom kuršuma kun-daka
i glavnjačd
Oni danas rade na ujedinjenju svih njihovih ejušenih sila
pod komandom Mihajlcvioa i Nedića kako bi u zgodnom ča-su
ssaboU narodu nož u ledja i pomoću nasilja odgurali svoju
reakcionarnu veliko-srpsk- u vlast u zemlji
Sva je sreća u tome da je narod u ralj' procee njihove
planove i poručio njim nek se ne vraćaju u zemlju koju su
nepustili osramotili i izdali u najteiim časovima narodne bor-be
'A ako već i dodju reka znaju da će biti pozvani pred
narodni sud — koji ne sudi svaki dan i ne plaća svake subo
te" kako to lijepo reče radio stanica Slobodna Jugoslavija i
PUTEVI
Napisao: BOGDAN RADIĆA
1
Ima jedan ravan put u sudbini
naroda Po tome putu on ide sto-ljećima
Nitko nije u stanju da ga
m to? nuta skrene Sudbina je ma
lan
lih naroda teta i tegobnija od ve-- tako Petar Krizanlć — nemogu
likih Veliki narod gotovo nikada bog katoličkog pogleda na iivot
ne moie da izćezne Mali narod da ostanu na liniji koja bi mogla
naprotiv u svakom trenutku izla- - da zarjnći ili zaustavi formira-še
opasnosti svoj opstanak nje Slavenstva Ni Rusija ni Sriri-Zat- o
se mali narodi ne mogu da Ja ni Bugarska nemogu zbog
na vile strana i iz- - voslavlja da ostanu udaljene od
laiu rasnim uticajima Oni uvijek Zapada Tako misli i Strosmajer i
moraju birati i driati se svog rav--' Bosanski franjevac Fra Grga Mar-nog
pute Na tome putu stra- - j tić Tako sada misli i zadnji taj- -
daju i pat e Ali u isti mah oni !
samo tako mogu opstati
To je sudbina Jugoslavije i nje-nih
naroda Nema sudbonosni jeg
duhovnog i geografskog poloiaja
od zemlje na kojoj žive Jušni Sla-veni
Sukob Istoka i Zapada ne-prestano
se kida i lomi kroz nji-hovo
tijelo U njima se odigrava
najspletenija europska drama od
prvih početaka pa do danas Juini
Slaveni nose u sebi najteži i naj-strašniji
krst sukoba i otpora U
ratu imaju da se opredjelju-ju
izmedju sila i snaga u sukobu
U miru oni su trgani unutrašnjim
sukobom kultura 1 civilizacija vje-r- a
i sistema Fizički moraju dati
sve od sebe da bi mogli da re oču-vaju
u sukoba velikih sila Duhov-no
oni moraju neprestano da bra-ne
svoje unutrašnje vrijednosti od
najezda stranih uticaja Kad Rim
i Bizant podijele Europu na dvije
strane Južno Slavenstvo plača to
u krvi i civilizaciji Kad se istoč-no
Rimsko Carstvo presiječe od
zapadnog i tako stvarno pocijepa
Europu na dva svijeta Juino Sla-venstvo
strada i čini
napore da održi svoju duhov-nu
i političku cijelinu izmedju
dva suprotna svijeta Stvarno naj-lakše
bi Južnim Slavenima bilo
kazati jedan drugome zbogom ot-cijep- iti
se zauvijek i pristati da
dva svijeta u sukobu unište njiho-vu
stalnu težnju ka jedinstvu Bi-lo
bi najlakše ali i najfatalnije
Sva snaga Južnog Slavenstva nije
u tome sto če neko izvesrti odva-janje
iz zajednice već samo i is-ključivo
u tome što če neko da
izvede zajednicu i jedinstvo Kad
Srbi kažu zbogom Hrvatima i ob-ratno
stvar nije na taj način za-vršena
i zaključena Naprotiv pro-blem
je ostao isto toliko težak i
spleten strasniji i spletenlji nego
što je bio dok se razvijao u za-jednici
Sudbina je Južnog Sla-venstva
u saradnji ne samo sa
Slavenstvom koga nosi Rusija već
i sa Zapadom koga nosi zapadni
pa i german-ski
svijet U svojoj jezgri jedan
vrlo mali narod stoji na medji iz-medju
Istoka i Zapada kao nosi-lac
Slavenstva i kao predstražje
Zapada
Kod Južnih Slavena ono što je
bilo najboljega u njima tako je
mislilo i osjećalo Još XVII pa
sve do XX vijeka to se ispoljava ne
samo u književnosti 1 nauci već
i u političkoj dalekovidnosti ljudi
kao što su Križanić Dositaj Ra-č- ki
Strosmajer Njegoš I Garaša- -
nin U Moskvi danas slavistika po-svećuje
naročitu pažnju katolič
kom hrvatskom svećeniku Petru
Križaniću koji luta izmedju Za-greba
Rima i Kijeva da bi sagra-dio
cijelinu duhovnu i političku
Slavenstva Iz katoličke Hrvatske
pojavljuje se prije nego li iz ka-toličke
Poljske misao da se zbog
katolicizma i pravoslavlja nemc-ž- e
Slavenstvo da cijepa i izgubi u
Germanstvu Ni pravoslavlje tu
katolicizam re smiju biti sudbo-nosni
činioci u političkom sazrije- -
PRIBLIZUJE SE ĆAS
"NOVOSTI" Subota 15 1944
PARTIZANSTVA
cio
pra-opredijelj- uju
oni
oni
nadčovječan-sk- e
latinsko-anglosas- ki
ivanju malih i velikih slavenskih
naroda Slavenski narodi moraju
Ina svojim rmtevima gledati u Ra-niju
kao na glavni pokretač nji-hove
nacionalne i političke snage
u Europi i Ariji Ni Poljska ni
HrvaUka ni Slovačka — muli
™ uisKupa atrosmajera igr m
tig kad blagosivljajući Partiza
ne sa šutama u očima dovikuje:
"Ono što smo mi sanjali u mlado-sti
vi ste eto ostvarili!" Takvo
gledanje na Slavenstvo koje po-činje
od Kriianića a ostvaruje se
na pute vi ma Partizanstva stvarno
je vizija Slavenstva i njegove uni
verzalnosti jednog slavenskog svi
jeta u nastajanju
Ono što se danas zbiva u Jugo- -
slavlji od najvećeg je 1 konačnog [
uticaja na daljnji razvoj Južnog
Slavenstva i Europe uopće Mi
smo u Americi svjedoci kakav du-bok
odjek na savezničku javnost
izazivlje sve ono što se u znaku
Partizanstva odigralo u Jugosla-viji
Gotovo se nije moglo pretpo-staviti
da će naš narod biti prvi
u Europi koji će kroz ovaj rat
pronaći formulu poslijeratnog svi
jeta Europe Sudbina naroda Ju
goslavije Izmedju dva rata u iz-gubljenim
godinama bila je tuga-ljiva
kao i sve što se tih godina
zbivalo u Europi Bila je to jedna
agonićka etapa izgubljenih godi
na Izgubljene generacije Ideje
uponorene Etape bez vodja i bez
ideja U dodiru sa nacizmom i fa-šizmom
jedan dobar dio inteligen-cije
prihvatio je kategorički im-perativ
jačega Političko vodjstvo
uglavnom se istrošilo u nemoguć- -
šest točaka koje vozu
Kinu i Sovj Savez
New York — Kineski predstav-nik
Sun Fo je ovdje na Novu go-dinu
istakao ogromnu važnost su-radnje
izmedju Kine i Sovjetskog
Saveza za očuvanje mira u cijeloj
Aziji Dr Sun je jedan od dugo-godišnjih
prijatelja Sovjetskog
Saveza koji je uvjek zagovarao ti-jesnu
suradnju i dobre odnose iz-medju
njegove i sovjetske zemlje
U svom govoru on je objavio Jest
najvažnijih točaka koje vežu na-rode
Kine i Sovjetskog Saveza i
koje su od zajedničkog interesa:
1 Ob nacije su već odavna
odane jedna prema drugoj i grade
svoje budućnosti na revolucionar-nim
principima
2 Obe nacije su slobodoljubeće
i protivne agresijama
3 Niti jedna nema teritorijalnih
ambicija osim povratak njihovih
izgubljenih teritorija tokom rata
4 Obe Kina i Sovjetski Savez
podržavaju prijateljske odnose sa
Velikom Britanijom 1 Sjedinjenim
Državama Tim prijateljstvom će
nastaviti i poslije rata
5 Obe zemlje će u posljeratnom
vremenu usredotočiti svoje snage
na unutrašnju rekonstrukciju i re-habilitaciju
6 Obe zemlje se bore protiv
svojih neprijatelja i pod upravi-te!
jstvom svojih elikih vodja iz-gradj-uju
buđaenoet njihovih ze- -
ialja
SAVEZNIČKE INVAZIJE
nos ti da pronadje formulu nacio-nalnog
pitanja Centralizam i fe-deralizam
Problem jedan ili tri
naroda Srpsko-hrvats- ki odnosi
završeni u rijekama krvi Rezultat
bio je rat: rat u koji su narodi
ulazili bez kakve moralne priprem
Ijenosti Država je učinila samo
najviše napore da narod odgurne
od sebe Država je bila zasnovana
da bude aparat protiv naroda Na-odj- rn
njoj vidio svog jedinog i
gmnog neprijatelja Moralni va-ku- m
izazvan političkom maglom
samo je još više odvodio narod u
suprotne stramputice na kojima
se on mogao da i gubi da u nje-ga
nije bilo duboke moralne snage
Sve to nastavilo se u zemlji u
prvoj etapi rata i u izgnanstvu d
kraja Političko vodjstvo u izgnan-stvu
osim stanovitih iznimaka
donijelo je za sobom jedno iž v-lje- no
jugoslovenstvo: neriješena
pitanja i dvadesetgodišnje lutanje
u magli i traženje formula sa iz-bjegavanjem
pronalaženja kon-kretnih
zaključaka koje je pos
tavljao svakog trenutka rat ko--
načno starost i iznemoglost u go-dinama
liberalni relativizam koji
se pokraj života umjesto da se
opredijeli za slobodu i prema to- -
me Jugoslaviju opredijelio za par-tikularisti- čki
nacionalizam U
prvome svjetskom ratu jugosla-venstvo
je bilo revolucija Dvade-set
godina Jugoslavije učinili su
sve da obeshrabre revolucionarni
značaj ideje Izgnanstvo je tako
postalo umirući proces Jugoslaviji
Ne samo politički ljudi koji su
na kraju krajeva mogli da se
opredijele kako su htjeli ali i
pjesnici kjje nitko ozbiljno nije
shvatio u zemlji smatrali su da
je stiglo vrijeme da se Jugoslavi-ja
napusti i kao ideja i kao čin
Tako se misija izjnanstva izgubila
u strašnoj provaliji izmedju zem-lje
i onih vani
Ono što nas je najteže pogodilo
u našim nadama nije bila toliko
starost i iznemoglost političkog
svijeta: te neprestane sedamdese-te
godine pa na više to učenje
grčkoga i sanskripta to posjeći a-n- je
vračara i konačno ironično si-gra- nje
sa najdubljim I najtragič-nijim
narodnim problemom kao
sa historijskom formulom i cio
taj starački cinizam ali najviše i
najteže državni aparat koji je u
državi Jugoslaviji živio privilego-vani- m
položajem godinama To
je svakako najteži i najstrašniji
udarac koji su država i narod do-živjeli
u svojim najkritičnijim
trenutcima Jer Jugoslavija i
onakva kakva je bila nije ništa
skrivila ni Srpstvu ni Hrvatstvu ni
Slovenstvu Naprotiv u Jugoslavi-ji
se to Srpstvo i to Hrvatstvo i
to Slovenstvo ojačalo i formiralo
u individualnosti Bilo je tragično
gledati ljude kako sa najodgovor-nijih
položaja ne spominju Jugo-slaviju
ili je se odriču optužuju
i obaraju se na njene sastavne na-rode
činjenice su još i suviše
svježe a da bi o njima moglo da
se izrekne historijski sud Ali od-govornost
naše diplomacije u Lon-donu
i Vashingtonu kao i na dru-gim
mjestima jedna je od najve-ćih
i najstrašnijih prema Jugosla-viji
i putevima njenih naroda
Dok politički svijet nije u roku
od tri godine uspio da se sporazu-mi
na osnovnim pitanjima zemlje
i da putem jedne izjave donese za-ključke
o vječnim putevima Jugo-slavije
ta je činjenica toliko teš-ka
da Je najbolji odgovor Politi
čkom svHetu nagoviješten iz zem- - '
Ije iz naroda samoga U onoj
magistralnoj izjavi Partizanske
vlade koja će ostati Magna Char- -
ta i najslavniji čarter slobode i
demokracije narodne suverenosti
Južnih Slavena jer nikada jačeg
papira nije iziilo u historiji Jugo-slavije
iz njenog naroda Razumi-je
se: ostaje duboka odgovornost
državne administracije koja se
ne samo odrekla Jugoslavije već
je radila protiv Jugoslavije u tre-nutku
kad je Jugoslavija trebala
najjač njene potpore
Misija je izgnanstva imala biti
samo jedna: Jugoslavija Zatim
i to odmah: jedinstvo otpora i bor-be
svih snaga u zemlji Kada se
izgnanstvo ili odgovorni dio iz-gnanstva
povezao sa jednim licem
ili sa manjinom u zemlji protiv na-roda
u brbi i otporu bila je to
osnovna griješka ako ne i izdaj- -
Mstvo najstrašnije prema narodu i
njegovoj djelini i jedinstvu zem-lje
Toliko u načelu Kad se uzme
u obzir da je to sve učinjeno i sa
planom da se sačuva jedna kasta
jedna klika i jedan stalež ako ga
uopće joi ima ili recimo da se iz
općeg narodnog klanja napravi
jedna parulmlaristička jedinica
onda je to grijeh o kome narod u
zemlji donosi svoj odlučan i jasan
sud Tim vie što se danas ne radi
o pojedincima o klasama ili o kli-kama
koje su gažene revolucijom
već o narodu koji je sam izgradio
svoj put instinktom svoje sudbine
Konlerencija u Teheranu odredila vrijeme za savezničku
invaziju zapadne Europe
VODSTVO CCF JE POČELO UVIĐJATI SVOJU
GREŠKU
Toronto — Konačno su i nekoji "Na drugu stranu dobro stoje-vodj- e
CCF partije počeli uvidjati ' ći ljudi u Ward 2 kao na primjer
da je ujedinjena reakcija pobjedi- - j u centralnom Rosedale masovno
la u gradskim izborima na Novu u se odazvali i glasovali Nekoji
godinu u Torontu jer su progre- - glasači u centralnom Rosedale su
sivne sile bile razdvojene Jedan čak po tri puta pizivani telefo-o- d
tih je i William Dennison član ' nom da dodju glasati Na jednom
provincijalnog parlamenta koji je j glasačkom mjestu u central Roae- -
kandidirao za gradskog kontrole
ra ali nije izabran
U svojoj izjavi o rezultatima iz-bora
Dennison je podvukao da u
potjeri za glasovima reakcionarne
sile nisu ostavile ni kamtna na
kamenu
"Ne može se pobijati da su iz-bori
na prvog januara u Toronto
bili pobjeda reakcionarnih sila" —
rekao Je Dennison "Oni su bili
ujedinjeni skoro Iza svih svojih
kandidata doksu u većini sluča-jeva
progresivni glasovi bili raz-bijeni
"Toronto će ove godine imati
kontrolni odbor od istih ljudi koji
su 1939 veličali Chamberlains pri-godom
izdaje u Minhenu a sada
su spremni da pozdrave povratak
vojnika koji su otišli preko mora
poraziti Hitlera"
Izborni odbor reakcije koji je
išao andderalnl pa možda
Vote" nepartijski izbori biti će
bio podupiran po desećacima i do
larima običnog naroda po
krupnim bogatašima koji su od-lučili
reakcionarnu upravu grada
Toronta držati u svojim rukama
pod svaku cijenu U isto vrijeme
istaknuti vodje tog odbora su po-stavili
oglase u kojima su kleveta-li
sve napredne kandidate
"Sve u svemu'' — nastavlja
Dennison "moramo priznati da
nisu ostavili ni kamena na kame-nu
u potjeri da dobiju reakcionar-ne
glasove na prvi januara Na
drugu ruku radnici pa ni
članovi općenito se nisu u oči tak-ve
opasnosti reakcionarne uprave
grada odazvali glasati u dosta ve-likom
broju To se djelomično mo-že
opravdati što su radnici
ratne industrije tog dana radili i
što ima većina slučajeva dA i muž
i rade u tvornicama
Medjutim i usprkos toga odi-gralo
se ono što je narod stolje-ćima
čekao što se moglo
spriječiti što su svi nagadjali
I predosjećali u koliko je u njima
bilo ostalo morala i nade Stiglo
je Slavenstvo Stigli su Slaveni
Da očiste tijela i duše
Pjevali su pjesnici stoljećima
Vjerovao je narod postojano če-kalo
se na Skite Slavene
će stići da očiste tijela naša
i Partizanska filozofija
života u dubini do jedno ve-liko
jnutraJnje moralno i duhov-ne
budjenje raroda Jedan prona-lazak
smisla života naroda je
to tražio i iskao stoljećima Par-tizanstvo
je diglo Slavenstvo
Južno Slavenstvo na ste-pe- n
na kome se ono nije nikada
nalazilo u historiji I i Hrva-ti
I Slovenci su danas ne samo
svoji gospodari već i glavni činio-ci
europske historije i njenih pu-te- va
Oni sa Rusima ulaze medju
prve narode Europe To je rezul-tat
revolucije izvede
ne u Jugoslaviji za tri ra-ta
Tako to uvijek u dubokim
promjenama kada se
vide vatre koje se nikada vidjele
nisu 1 kada se pojavljuju zvijezde
1 tumači I nje
(Preno na str 4)
je od 350 na listi bliza
300 glasovalo To znači 80 po sto
prema 20 po sto u radničkim dis-triktim- a"
Ovako Mr Dennison koji je
kandidirao za istu poziciju kao i
Stewart --tada priznaje da
su radnički glasovi bili pocjepanL
Ne znači da Mr Dennison nije
mogao kandidirati za istu poziciju
kao i Smlth jer povrh
svega glasač ima pravo za kontro-ler-a
birati četvoricu ali sama
medjusobnog nesporazuma
koji se u nekojim slučajevima os-jeća
otvoreno protivnički nije doz-volio
glasačima da jednako glasa-ju
za oba kandidata
No priznanje nije dovoljno Iz
ovih izbora kao i mnogih drugih
do sada treba pouku
za buduće Nije isključeno da se
još ove godine održavati fe- -
pod Imenom "Get Out i provincijalni
formalno nije Progresivne siie
nego
CCF
time
žena
Ono nije
Ono
naša naše
tako
odnosno
koji
duše naše
nije
koji
moralni
Srbi
partizanske
godine
biva
historijskim
dale
Stewart
na-rav
neće
suočene sa čvrstim i ujedinjenim
blokom reakcije koja ne želi vi-djeti
radničkih predstavnika u dr-žavnim
l općinskim tijelima Rad-nici
i ostale progresivne sile zem-lje
mogu pobjediti reakciju samo
onda ako se ujedine i sporazume
gdje će se koga kandidirati i po-dupirati
u izborima
Opasno je zanesti se da
je rat goto- v-
Roosevelt
Washington D C — Pred-sjednik
Roosevelt je u svom raćio
govoru prošle noći objasnio njego-- e
preporuke Kongresu koje se
odnose na pojačanje ratnih napora
I ekonomsko osiguranje američkog
naroda poslije rata Njegove pre-poruke
Kongresu slične su onima
koje je pred nekoliko tjedan pre-mijer
King objavio u svom planu
za suzbijanje inflacije
Predsjednik Roosevelt preponi- -
ća da se za vrijeme rata zabrani
' a ti 9Anrlti I {oVnriftfi
svu radnu snagu za veću proiz-vodnju
1 pojačanje oružanih sila
On je opomenuo da se narod ne
smije previše zanesti sa dosada-nji- m
pobjedama nad neprijateljem
Bilo bi štetno i opasno vjerovati
da je rat već dobijen i radi toga
ktnanjiti napore u ratnoj industrij-i-
U preporukama za ubrzanje po-bjede
nad neprijateljem predsjed-nik
zahtjeva oporezovanje preveli-kih
profita pravo na obnovu ugo-vora-
sa kompanijama koje proiz-vode
za rat tako da se ograniči
njihov profit kontrolu nad cijena-ma
domaćih potreba i nad radni-cama
te ponovno na
snagu zakona koji izlazi dojdućeg
juna i koji će omogućiti da se
spriječi kaos u cijenama
Za ekonomsko osiguranje poslije
rata predsjednik preporuća:
iTavo a koristan i unosan po-sao
pravo na plaću koja će rad-nicima
zajamčiti dovoljno hrane
odijela i odmora pravo svakom
! nje pravo na ekonomsko osigura--
nje staraca i iznemoglih
na plavom neku kakve se nikada I farmeru da dobije zfi svoj proiz-pri- je
toga nira javljale Kod toliko koliko mu je potrebno
Europa je osjetila partizanstvo
{
za dostojan život pravo svakom
i dolazak Slavenstva jače i bolje trgovcu da bude slobodan od ne-ne- go
itko drugi Ovih dana mi j-- favodiie konkurencije i prevlasti
stigao isječak naprednog švajeir- - monopola pravo svakoj obitelji
ikog lista "La Libera Štampa" na dostojan stan pravo na liječ--
ovako Partizanstvo -
imena
Smith
izbora izvući
Z+ratVrtvA
stavljanje