000425 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-- ?ftii' ". г"""ч: d ' '4 vi, u -- 'Л), V%, , f i1 wpm t' : м.' .' ' л - " - . r . Л?' л.; .Г,.£' V" , i ' -- - . )l џ 'Ц u 2- - NA§E NOVINE, November i;i;,i98i чЛ :'У"":'¥м::- - ' ' ~ ....,.-- . TT JL 1 " wwm £' Q Umro voda kanadskih Ukrajinaca (Nastavak iz proslog.broja) Zapadne kapitalisticke zemlje (americke kompanije nafte) izazvale su ekonomsku pometnju jos 1973. godine kada su podigle cene ulju. Od tada je potrosnja ulja sa porastom od sedam posto pala na 2 procenta a to je rezultiralo u usporavanju ekonomskog porasta u kapitalistickim zemljama i izaz-val- o je nezaustavne inflacije. Treba se podsetiti da su glavni instrumenti medunarodne trgovine i monetarne razmene napravljeni od strane SAD odmah posle drugog svetskog rata, u Bretton Woods, N.H., 1945. godine a to su: Opsti ugovor o carini i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade), Svetska banka (the World Bank), i Medunarodni monetarni fond (International Monetary Fund). Sve je to uradeno za direktnu korist Sjedinjenih Drzava, ne samo zbog toga sto su one bile inzenjeri za te instrumente svet-skog ekonomskog zivota, nego je do toga moglo doci, bez opozicije, i zbog toga sto.je 1945. godine americka ekonomija bila u punom naponu a Evropa je lezala u rusevinama. . Svet se od tada dosta izmenio. Mnogi kompromisni koraci ucinjeni su prema americkim saveznicima a jos vise prema onima pobedenim u ratu, ali na bazicnu rekonstrukciju svetskog ekonomskog sistema nije niko smeo ni pomisliti. Gde se ucinilo da ce se ekonomski sistem do-nek- le izmenuti usprotivljavalo se oruzjem (Indokina, Koreja, Kuba, Latinska Amerika, Srednji Istok, Kongo i drugde u Africi) i pretilo se trecim svetskim ratom, raznosena su i rasprostranjivana atomska oruzja. Za masovna unistenja. Kad se nije vise moglo odolevati borbama naroda za slobodu, pristajalo se na politicke neza-visnos- ti, na slobode naroda ispod kolonijalne vlasti Zapada, ali je i dalje zadrzavan sistem ekonomske zavisnosti od metropola. Reagan je potvrdio u Cancunu da se nista nece manjeti u medu-sobni- m ekonomskim odnosima i arogantno je savetovao onima koji su ocekivali neku pomoc od njega da "nauce sami loviti ribu, jer ako Sjedinjenim im ribu da SAD oni ce je pojesti, pa ce opet biti gladni sutra. Nigerij-sk- i predsednik Shehu Shougani primetio je na to da "vecina ljudi u Trecem svetu nemaju udice". Na drugu Reaganovu dosetku Indira Gandhi je primetila da "veliki broj ljudi u. svetu nemaju cizme". I oni koji su branili Reaganove istupe na konferenciji u Cancunu sa tezom da nisu samo Sjedinjene Drzave krive za nepravednu podelu dobara, morali su priznati da odgovornosti za sve nepravedne odnose najviseV1 ipak, snose SAD zbog njihove ogromne kontrole nad trgovinom, prevoznim sredstvima, komunikacijama, njihovog uticaja na politiku i zbog uloge koju su same izabrale da igraju. Odgovornije su nego bilo koja zemlja i mnogo vise nego nerazvijene zemlje, pa bi zbog toga morale aktivno ucestvovati u tra-zen- ju izlaza ka boljim uslovima za sve. Neki su bili zadovoljni samim tim sto se Reagan pojavio na samitu jer se bez njega i njegove vlade ne bi moglo ni razgovarati o pro-blemi- ma svetskog kapitalitickog poretka. lako su izbegavane konfrontacija (verbalne) i birani lepi tonovi i maniri, ucesnici iz Treceg sveta bili su pod dojmom da se za novo uredenje sveta koji bi sezasnivao na miru, saradnji i pravilnoj raspodeli dobara, mora boriti i da je ta borba nerazdvojna od borbe za nove oblike ekonomskog, drust- - vene oblike ekonomskog, drus-tveno- g i politickog zivota u svakoj zemlji. Koliko su se puta oni prisetili da koreni nejednakosti, nepravde i iskoristavanja medu drzavama leze u podeli na eksplo-atatorsk- e i iskoristene klase i da se nalaze u strukturi celog kapitalis-ticko- g sveta. Mnogi su iz ove neuspele konferencije izvukli zakljucke da je jedini izlaz za resenje ekonomskih problema sveta u socijalistickim transformacijama kako u zemljama Treceg sveta tako i u razvijenim kapitalistickim zemljama. . Zemlje Treceg sveta traze, iako neki put na protivrecan nacin, resenja problema na nacine koji nisu kapitalisticki, a neke su Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZDAVACK! SAVET- - MiloS Grubi6, Voim Grbid, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Boiid. Ivica JunSid, Ana Ourovid, Lepa Rainovi6, Bonslav NeSkovii, Rozalii'a Diviakovid, Duro Malikovid, Ivan Pnbami, Mile Baljak, lliia Bubalo, Pavao Radmanid, Bola Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milian Petrovid. John Sevennski, Luis Gregurac, Mate Siaui, Martin Karavamd, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni Stiepan Mioild (druStveno-politiik- a pitanja), Daniel Pixiades (drusUena pitanja i knjiZevnost), Katarma Kosti6 (poezija i aktuelne teme), Jeiena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Nolinii. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fuduric (Vancouver) SPECIJALNI SARADNICI: Prof Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaie i price Iz useljeniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petal Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bod',6, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Na5e novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodill llstovi "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" I druglh naprednih llstova koji su mu prethodill u Drzavama. zbog vodece u'ednik), izabrale, iako ne mogu da ga slobodno primenjuju, socijalisticki nacin ekonomije. Konferencija u Cancunu pokazala je da se, ranije ili kasnije, model privrednog razvoja u razvijenim kapitalistickim drzavama mora iz osnova promeniti. U celom kapitalistickom svetu (ukljucujuci tu i neke socijalisticke zemlje) zbog unutrasnjih protiv-recnos- ti dolazi do raznih reak-cionarn- ih pojava, ali se ukazuju i nove mogucnosti za ostvarenje teznji socijalistickim transformaci-jama. Sve vise je onih do kojih prodire uverenje o nuznosti prevkladavanja kapitalizma. . Jasno je mnogim zemljama Treceg sveta, kojesu se oslobodile kolonijalizma, da se odnosi ne mogu temeljiti na starom koloni-jalno- m sistemu razmene sirovina i potrosnih dobara izmedu Severa i Juga i da struktura trzista, kojima dominiraju americki monopoli i multinacionalne kompanije ne moze nista uciniti ni za svoju sopstvenu propast smanjivanjem proizvodnje i porastom cena. Jos cemo seosvratai na odnose medu kapitalistickim zemljama, jer smo i mi deo stabilizatorskih snaga koje budno paze da se opet ne pojavi neko kao i posle Prvog svetskog rata i da sa lozinkom borbe protiv komunizma, zapocne krvavoobracunavanje sa kapitalis-tickim zemljama. Sada kad se uocavaju ostre protivrecnosti medu kapitalistima treba se podsetiti na Lenjinovu misao da ce do soci-jalizm- a doci tek kad njegova izgradnja bude sprovedena i u najrazvijenijim kapitalistickim zemljama. Jedini nacin za pravedno resenje svetskog ekonomskog problema i znacajan cilj mira i napretka jeste postepeno stvaranje zajednickog svetskog trzista gde bi ravnopravno ucestvovale kapitalisticke, soci-jalisticke i zemlje Treceg sveta. Zna se, na zalost, da opozicija tome nije samo na Severn, nego i na Jugu gde se tome protive kaste i deo burzoazije sa velikom kupov-no- m moci u zemljama Treceg ' sveta. Oni su organski nesposobni da zapocnu i ostvare takvu sa-radn- ju. Ne treba nikad smetnuti sa uma da je za uspesnu transformaciju i reorganizaciju medunarodnog zivota bitna saradnja i u buduc-nos- ti sve znacajnija funkcija Sov-jetsk- og Saveza i drugih socijali- -' I stickih zemalja. H и JL fT ff MOSKVA, (Tanjug) — Voda sovjetske partije i drzave Leonid Breznjev pozvao je ameriCkog predsjednika Reagana da izjavi da Sjedinjene Drzave ,,odbacuju i samu pomisao na nuklearni napad kao zloftinafiku". U izjavi vodeiem sovjetskom listu „Pravdi" Leonid Breznjev je ponovio poznati stav da su napori SSSR-- a usmjereni na spree avanje nuklearnog rata i na uklanjanje opasnosti od njegova izbijanja. Tu izjavu i poziv Reaganu Breznjev je dao u povodu nedavne ocjene americkog Predsjednika — kako prenosi „Pravda" — da sovjetsk'r rukovodioci „u razgovorima izmedu sebe racunaju da mogu pobijediti u nuklearnom ratu". Breznjev na pitane partijskog lista ne komentira tu izjavu, „ostavljajuci savjesti predsjednika Reagana da zna o cemu medu sob no razgovaraju sovjetski mkovodioci", ali dodaje da i u tim privatnim razgovorima vrijedi slulbeni stav. da je bezumnofevjerovati da jedna ili druga strana moze pobijediti bilo u trci u naoruzavanju, bilo u nuklearnom sukobu. „Po6eti nuklearni rat u uvjerenju da se iz njega moze izi6i kao pobjednik", ka2e Leonid Breznjev u izjavi „Pravdi", „moie samo onaj tko je odlucio da izvrSi samoubojstvo." Sovjetski lider isticeda bi u takvom slucaju „usiijedila neodgodivgodmazda". My №vv iywMH7iwf ff фг" % -- ' T3S3!?HS?W¥S'J3S3SXW53 U subotu 31 oktobra u Torontu je preminuo Peter Prokop (Petro Prokopcak), istaknuti voda ukrajinkskih Kanadana. Imao je 78 godma Bio je saradmk naprednih ukrajinskih listova, sekretar i predsjednik udruzenja ukrajinskih Kana-dana, clan-lzvr§no- g odbora Kom. partije Kanade. SUPUI USTAV (N astavak sa st. 1 ) stavno sa izglasavanjem svojih provincijskih amandmana. Tako cemo sada u Kanadi, umesto jednakih prava za sve, imati raz-lici- te garancije prava prema provincijama. Najosnovnija obecanja koja je Trudeau davao Kanadanima bila su: Buduce ustavne promene bice jednake sirom cele Kanade i nece se upotrebljavati fenomen "sahovske table" sa rezultatom da neka provincija ostane po strani. Mi tek sada imamo situaciju koja dozvoljava provincijama da ne ucestvuju u buducim ustavnim izmenama i dopunama, ako to ne zele. Trudeau je do juce bio najjaci kriticar slabih tacaka ustava, a sada ce te iste slabosti i propusti biti ugradene u konstituciju. Poznata izreka prvog ministra da "nema mesta u Kanadi za drugo-razredn- o drzavljanstvo" (There is no place in Canada for second--clas- s citizenship) pretvorila se u suprotnost jer sada, prema usvojenom dogovoru, jednom Kanadaninu jedne provincije mogu biti uskracena prava gradanina, u drugoj provinciji. Pierre Elliott Trudeau je imao izbor i pored pritiska kojeg su na njega vrsili premijeri nekih" pro-vincija (izakulisno i americka vlada). Mogao je pitanje ustava staviti na referendum. Imao je sva legalna prava prema odlukama Vrhovnog suda, da i pored ne-slaga- nja nekih provincija, podnese projekat pred parlament. Medutim, on je izabrao, sto mu kanadska istorija nece oprostiti, liniju slabijeg otpora. Kao sto je kapitulirao pred Albertom po pitanju odredivanja cena kanadskoj nafti, tako je i sada napustio politicks cilj za kojim je i sam tezio godinama: Kanadski ustav jednak za sve Kanadane i za sve provincijske vlade. Koliko je mocni juzni sused uticao na odluke kanadskih politi-car- a? O tome ce se jos govoriti i pisati. Trudeau je izgubio hrabrost, njegova odgovornost se pokazala nedovoljnom i zbog toga ce svi Kanadani biti siromasniji, eko-nomski, politicks i u mnogim drugim pogledima.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 23, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-11-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000128 |
Description
Title | 000425 |
OCR text | -- ?ftii' ". г"""ч: d ' '4 vi, u -- 'Л), V%, , f i1 wpm t' : м.' .' ' л - " - . r . Л?' л.; .Г,.£' V" , i ' -- - . )l џ 'Ц u 2- - NA§E NOVINE, November i;i;,i98i чЛ :'У"":'¥м::- - ' ' ~ ....,.-- . TT JL 1 " wwm £' Q Umro voda kanadskih Ukrajinaca (Nastavak iz proslog.broja) Zapadne kapitalisticke zemlje (americke kompanije nafte) izazvale su ekonomsku pometnju jos 1973. godine kada su podigle cene ulju. Od tada je potrosnja ulja sa porastom od sedam posto pala na 2 procenta a to je rezultiralo u usporavanju ekonomskog porasta u kapitalistickim zemljama i izaz-val- o je nezaustavne inflacije. Treba se podsetiti da su glavni instrumenti medunarodne trgovine i monetarne razmene napravljeni od strane SAD odmah posle drugog svetskog rata, u Bretton Woods, N.H., 1945. godine a to su: Opsti ugovor o carini i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade), Svetska banka (the World Bank), i Medunarodni monetarni fond (International Monetary Fund). Sve je to uradeno za direktnu korist Sjedinjenih Drzava, ne samo zbog toga sto su one bile inzenjeri za te instrumente svet-skog ekonomskog zivota, nego je do toga moglo doci, bez opozicije, i zbog toga sto.je 1945. godine americka ekonomija bila u punom naponu a Evropa je lezala u rusevinama. . Svet se od tada dosta izmenio. Mnogi kompromisni koraci ucinjeni su prema americkim saveznicima a jos vise prema onima pobedenim u ratu, ali na bazicnu rekonstrukciju svetskog ekonomskog sistema nije niko smeo ni pomisliti. Gde se ucinilo da ce se ekonomski sistem do-nek- le izmenuti usprotivljavalo se oruzjem (Indokina, Koreja, Kuba, Latinska Amerika, Srednji Istok, Kongo i drugde u Africi) i pretilo se trecim svetskim ratom, raznosena su i rasprostranjivana atomska oruzja. Za masovna unistenja. Kad se nije vise moglo odolevati borbama naroda za slobodu, pristajalo se na politicke neza-visnos- ti, na slobode naroda ispod kolonijalne vlasti Zapada, ali je i dalje zadrzavan sistem ekonomske zavisnosti od metropola. Reagan je potvrdio u Cancunu da se nista nece manjeti u medu-sobni- m ekonomskim odnosima i arogantno je savetovao onima koji su ocekivali neku pomoc od njega da "nauce sami loviti ribu, jer ako Sjedinjenim im ribu da SAD oni ce je pojesti, pa ce opet biti gladni sutra. Nigerij-sk- i predsednik Shehu Shougani primetio je na to da "vecina ljudi u Trecem svetu nemaju udice". Na drugu Reaganovu dosetku Indira Gandhi je primetila da "veliki broj ljudi u. svetu nemaju cizme". I oni koji su branili Reaganove istupe na konferenciji u Cancunu sa tezom da nisu samo Sjedinjene Drzave krive za nepravednu podelu dobara, morali su priznati da odgovornosti za sve nepravedne odnose najviseV1 ipak, snose SAD zbog njihove ogromne kontrole nad trgovinom, prevoznim sredstvima, komunikacijama, njihovog uticaja na politiku i zbog uloge koju su same izabrale da igraju. Odgovornije su nego bilo koja zemlja i mnogo vise nego nerazvijene zemlje, pa bi zbog toga morale aktivno ucestvovati u tra-zen- ju izlaza ka boljim uslovima za sve. Neki su bili zadovoljni samim tim sto se Reagan pojavio na samitu jer se bez njega i njegove vlade ne bi moglo ni razgovarati o pro-blemi- ma svetskog kapitalitickog poretka. lako su izbegavane konfrontacija (verbalne) i birani lepi tonovi i maniri, ucesnici iz Treceg sveta bili su pod dojmom da se za novo uredenje sveta koji bi sezasnivao na miru, saradnji i pravilnoj raspodeli dobara, mora boriti i da je ta borba nerazdvojna od borbe za nove oblike ekonomskog, drust- - vene oblike ekonomskog, drus-tveno- g i politickog zivota u svakoj zemlji. Koliko su se puta oni prisetili da koreni nejednakosti, nepravde i iskoristavanja medu drzavama leze u podeli na eksplo-atatorsk- e i iskoristene klase i da se nalaze u strukturi celog kapitalis-ticko- g sveta. Mnogi su iz ove neuspele konferencije izvukli zakljucke da je jedini izlaz za resenje ekonomskih problema sveta u socijalistickim transformacijama kako u zemljama Treceg sveta tako i u razvijenim kapitalistickim zemljama. . Zemlje Treceg sveta traze, iako neki put na protivrecan nacin, resenja problema na nacine koji nisu kapitalisticki, a neke su Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZDAVACK! SAVET- - MiloS Grubi6, Voim Grbid, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Boiid. Ivica JunSid, Ana Ourovid, Lepa Rainovi6, Bonslav NeSkovii, Rozalii'a Diviakovid, Duro Malikovid, Ivan Pnbami, Mile Baljak, lliia Bubalo, Pavao Radmanid, Bola Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milian Petrovid. John Sevennski, Luis Gregurac, Mate Siaui, Martin Karavamd, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni Stiepan Mioild (druStveno-politiik- a pitanja), Daniel Pixiades (drusUena pitanja i knjiZevnost), Katarma Kosti6 (poezija i aktuelne teme), Jeiena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Nolinii. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fuduric (Vancouver) SPECIJALNI SARADNICI: Prof Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaie i price Iz useljeniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petal Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bod',6, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Na5e novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodill llstovi "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" I druglh naprednih llstova koji su mu prethodill u Drzavama. zbog vodece u'ednik), izabrale, iako ne mogu da ga slobodno primenjuju, socijalisticki nacin ekonomije. Konferencija u Cancunu pokazala je da se, ranije ili kasnije, model privrednog razvoja u razvijenim kapitalistickim drzavama mora iz osnova promeniti. U celom kapitalistickom svetu (ukljucujuci tu i neke socijalisticke zemlje) zbog unutrasnjih protiv-recnos- ti dolazi do raznih reak-cionarn- ih pojava, ali se ukazuju i nove mogucnosti za ostvarenje teznji socijalistickim transformaci-jama. Sve vise je onih do kojih prodire uverenje o nuznosti prevkladavanja kapitalizma. . Jasno je mnogim zemljama Treceg sveta, kojesu se oslobodile kolonijalizma, da se odnosi ne mogu temeljiti na starom koloni-jalno- m sistemu razmene sirovina i potrosnih dobara izmedu Severa i Juga i da struktura trzista, kojima dominiraju americki monopoli i multinacionalne kompanije ne moze nista uciniti ni za svoju sopstvenu propast smanjivanjem proizvodnje i porastom cena. Jos cemo seosvratai na odnose medu kapitalistickim zemljama, jer smo i mi deo stabilizatorskih snaga koje budno paze da se opet ne pojavi neko kao i posle Prvog svetskog rata i da sa lozinkom borbe protiv komunizma, zapocne krvavoobracunavanje sa kapitalis-tickim zemljama. Sada kad se uocavaju ostre protivrecnosti medu kapitalistima treba se podsetiti na Lenjinovu misao da ce do soci-jalizm- a doci tek kad njegova izgradnja bude sprovedena i u najrazvijenijim kapitalistickim zemljama. Jedini nacin za pravedno resenje svetskog ekonomskog problema i znacajan cilj mira i napretka jeste postepeno stvaranje zajednickog svetskog trzista gde bi ravnopravno ucestvovale kapitalisticke, soci-jalisticke i zemlje Treceg sveta. Zna se, na zalost, da opozicija tome nije samo na Severn, nego i na Jugu gde se tome protive kaste i deo burzoazije sa velikom kupov-no- m moci u zemljama Treceg ' sveta. Oni su organski nesposobni da zapocnu i ostvare takvu sa-radn- ju. Ne treba nikad smetnuti sa uma da je za uspesnu transformaciju i reorganizaciju medunarodnog zivota bitna saradnja i u buduc-nos- ti sve znacajnija funkcija Sov-jetsk- og Saveza i drugih socijali- -' I stickih zemalja. H и JL fT ff MOSKVA, (Tanjug) — Voda sovjetske partije i drzave Leonid Breznjev pozvao je ameriCkog predsjednika Reagana da izjavi da Sjedinjene Drzave ,,odbacuju i samu pomisao na nuklearni napad kao zloftinafiku". U izjavi vodeiem sovjetskom listu „Pravdi" Leonid Breznjev je ponovio poznati stav da su napori SSSR-- a usmjereni na spree avanje nuklearnog rata i na uklanjanje opasnosti od njegova izbijanja. Tu izjavu i poziv Reaganu Breznjev je dao u povodu nedavne ocjene americkog Predsjednika — kako prenosi „Pravda" — da sovjetsk'r rukovodioci „u razgovorima izmedu sebe racunaju da mogu pobijediti u nuklearnom ratu". Breznjev na pitane partijskog lista ne komentira tu izjavu, „ostavljajuci savjesti predsjednika Reagana da zna o cemu medu sob no razgovaraju sovjetski mkovodioci", ali dodaje da i u tim privatnim razgovorima vrijedi slulbeni stav. da je bezumnofevjerovati da jedna ili druga strana moze pobijediti bilo u trci u naoruzavanju, bilo u nuklearnom sukobu. „Po6eti nuklearni rat u uvjerenju da se iz njega moze izi6i kao pobjednik", ka2e Leonid Breznjev u izjavi „Pravdi", „moie samo onaj tko je odlucio da izvrSi samoubojstvo." Sovjetski lider isticeda bi u takvom slucaju „usiijedila neodgodivgodmazda". My №vv iywMH7iwf ff фг" % -- ' T3S3!?HS?W¥S'J3S3SXW53 U subotu 31 oktobra u Torontu je preminuo Peter Prokop (Petro Prokopcak), istaknuti voda ukrajinkskih Kanadana. Imao je 78 godma Bio je saradmk naprednih ukrajinskih listova, sekretar i predsjednik udruzenja ukrajinskih Kana-dana, clan-lzvr§no- g odbora Kom. partije Kanade. SUPUI USTAV (N astavak sa st. 1 ) stavno sa izglasavanjem svojih provincijskih amandmana. Tako cemo sada u Kanadi, umesto jednakih prava za sve, imati raz-lici- te garancije prava prema provincijama. Najosnovnija obecanja koja je Trudeau davao Kanadanima bila su: Buduce ustavne promene bice jednake sirom cele Kanade i nece se upotrebljavati fenomen "sahovske table" sa rezultatom da neka provincija ostane po strani. Mi tek sada imamo situaciju koja dozvoljava provincijama da ne ucestvuju u buducim ustavnim izmenama i dopunama, ako to ne zele. Trudeau je do juce bio najjaci kriticar slabih tacaka ustava, a sada ce te iste slabosti i propusti biti ugradene u konstituciju. Poznata izreka prvog ministra da "nema mesta u Kanadi za drugo-razredn- o drzavljanstvo" (There is no place in Canada for second--clas- s citizenship) pretvorila se u suprotnost jer sada, prema usvojenom dogovoru, jednom Kanadaninu jedne provincije mogu biti uskracena prava gradanina, u drugoj provinciji. Pierre Elliott Trudeau je imao izbor i pored pritiska kojeg su na njega vrsili premijeri nekih" pro-vincija (izakulisno i americka vlada). Mogao je pitanje ustava staviti na referendum. Imao je sva legalna prava prema odlukama Vrhovnog suda, da i pored ne-slaga- nja nekih provincija, podnese projekat pred parlament. Medutim, on je izabrao, sto mu kanadska istorija nece oprostiti, liniju slabijeg otpora. Kao sto je kapitulirao pred Albertom po pitanju odredivanja cena kanadskoj nafti, tako je i sada napustio politicks cilj za kojim je i sam tezio godinama: Kanadski ustav jednak za sve Kanadane i za sve provincijske vlade. Koliko je mocni juzni sused uticao na odluke kanadskih politi-car- a? O tome ce se jos govoriti i pisati. Trudeau je izgubio hrabrost, njegova odgovornost se pokazala nedovoljnom i zbog toga ce svi Kanadani biti siromasniji, eko-nomski, politicks i u mnogim drugim pogledima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000425