Nase Novine, December 23, 1981

              i- - Ч " '( } f . ч ( yv " 'V
V
November 11, 1981, NA§E NOVINE --9
UN: SASTANAK POLITlCKOG KOMITETA GENERALNE
SKUPSTINE
_S
era © .Wo
Pise: NIKOLA DRENOVAC
Beograd
(Nastavak iz proslog broja)
Sa viSe strana, dak i od nekih mojih
najbliiih drugova, a povodom izvesnih
dinjenica koje iznoslm u svojoj knjizi "Od
oltara do revolucionara" dolaze mi, u
poslednje vreme, pitanja, pa i prigovori, u
vezi sa ulogom Jovana Dudida u Americi za
vreme drugog svetskog rata. Nerado se
vradam na tu, pomalo ved izandjalu i
neaktuelnu temu, all zbog nekih nespo-razum- a,
moram da ponovim ono Sto sam
ved kazao.Svestan sam da je moje otvorene
izno§enje istine o politidkom radu
Jovana Dudida u Americi, izazvalo kod
nacionalista negodovanje i osudu takvog
mog postupka. S druge strane, neki
dobronamerni ljudi, koje ne bi trebalo
trpati u tabor nacionalista, ne mogu da
shvate.zaSto sam, kako to oni kazu —
"napao velikog srpskog pesnika", i time
bacio senku na "neprikosnoveno" ime naSe
poezije, iako, namerno, nisam davao
nikakvu ocenu o Dudidu kao pesniku i
piscu.
Cini mi se da na§a javnost, ne samo o
Ducicevoj politidkoj aktivnosti u Americi za
vreme proslog rata, nego-- i o ulozi naSeg
iseljeniStva u to vreme, malo zna, a i ono
Sto zna, da mie dovoljno osvetljeno niti
shvadeno narocito ozbiljno. NeobaveSteni,
a dobronamerni ljudi, smatraju da je Dudid
bio u "zabludi", da je bio "zaveden" i, kao
"srpski rodoljub", upleten u jedno, njega
nedostojno, iseljenidko "politiziranje".
Medutim, oni koji poneSto viSe znaju o
Dudidu i njegovom politidkom delovanju,
a brane ga, kazu da je bio "obnevideli
publicista u "Amenkanskom Srbobranu",
"na§ greSni pesnik", koji je "posluzio
jednoj politidkoj ign". Njegovi bramteln
jos kazu, da je "padao na jeftin politidki
nivo", da se angazovao u "ameridkoj
publicistici", i da, kada je red o literaturi,
"ne bi trebalo skretati paSnju na SPO-REDNI- JE
STVARI u delu jednog pesnika i
pisca kakav je Dudid". (Sve §to je ovde u
navodnicama uzeto je iz tekstova Мебе
Selimovida i Zivorada Stojkovida
Treba redi da Dudid nije bio na "jefti-nom- ",
ved na veoma visokom politidkom
nivou, i§ao je mnogo dalje od "ameridke
publicistike", a njegova pokretadka anga-zovano- st
na planu pridobijanja Saveznika
za stvar Draze Mihailovida i monarhije,
nikako se ne bi mogla svrstati u oblast
"sporednih stvan". Nije ovde u pitanju
nekakav Dudidev "antikomunizam",
njegovo reakcionarno opredeljenje. Nisu to
"grdsi" zbog kojih dovek treba da ide na
giljotmu Naiieze je to, Sto Je Jovan
Dudid, u vreme kada se radilo o "biti Hi ne
biti" naSih naroda, svim svojim intelek-tualni- m
snagama, ugledom i autoritetom
stajao na strani 6etni6kog pokreta Draie
Mihailovida, ubedujudi saveznike da je s
Jugoslavijom, kao drzavom, zauvek
svrSeno. U pitanju j.e, dakle, njegova
pokretadka i centralna uloga u organi-zovanj- u
i vodenju jedne veoma uticajne,
jake i Siroko razgranate propagande u cilju
onemogucavanja uspostave nove Jugo-slavia
kao ravnopravne zajednice svih
njenih naroda i narodnosti. Razume se,
nacionahsti u nasem druStvu nece javno
braniti i opravdavati Dudida i njegovu
politidku aktivnost tokom proSlog rata, ali
isto tako nece tu njegovu politidku
aktivnost ni osuditi, predi de cutke preko
nje, pravice se neveSti, govorice da u
njemu vide samo i jedino pesnika, i da ih
njegova "politika" uopSte ne interesuje.
(Milovan Danojlic, Zoran Gavrilovic i
drugi).
Rekao sam yec, a to i ovog puta
ponavljam da, piSudi o zbivanjima medu
naSim iseljenicima u Americi za vreme
proslog rata, nisam nikako mogao, a ni
smeo, "preskociti" i predutati politidku
aktivnost organizacije kakva je bila tako-zvan- a
"Srpska narodna odbrana" (pro-fasistid- ka
kloka medu americkim Sr-bim- a),
diji je organizator bio, nazalost,
pesnik Jovan Dudid. Meni je, zaista,
iskreno zao, dak i knvo, Sto je to tako, i 5to
se moralo desiti da edan pesnik, i to bas
Jovan Dudid, upadne u glib nacionalistcke
politike i na taj nacin okalja sebe i kao
doveka i kao pesnika.
.!",;- - --;?:ma
w:i::S: UvW. ,Ж v
Ж' #, т MMMmw
'Љ&
ШШВћшЉЉ£ЖШШМ mm&msmff'ismmi шг&љшт
Ј$т&$''
a Vs£U
"ЧМ
Da se razumemo. Njegovo je pravo bilo
da se i ne slaze sa republifikom koncep-cijo- m
narodnooslobodiladke borbe u
Jugoslaviji, ali 6im je on to svoje
neslaganje javno, deklarativno izrazio,
izjednaCivSi svoje ideje sa profa§isti£kom
politikom Draze Mihailovida i njegovih
fietnika, sledstveno sa politikom гибепја
Jugoslavije kao bratske zajednice svih
njenih naroda i narodnosti, osudio je
samoga sebe na sraman poraz, bacajuci
time i emu senku nasvoj "knjizevni profil".
No, bez obzira na sve to, njegovo knjizevno
delo (ako je zaista veliko i vredno) ostaje
neprikosnoveno, mada sa aorkim ukusom
slepog Sovinizma i izdaje-- .
ZavrSio bih ova svoja zapazanja konsta-tacijo- m
da sebidni i slepi nacionalizam (i
kod Srba i kod Hrvata!) predstavlja najvecu
opasnost za паби viSenacionalnu zajed-nic- u,
i da ni§ta pod ovim suncem ne moze
tako i toliko da zakrvi ljude i narode kao to
neljudsko, glupo, bezduSno i bezumno
osecanje.
NIKOLA DRENOVAC
Beograd
Mali rje6nik
PREMISA
— neSto Sto je unaprijed istaknuto, pret-postavljen- o; sud iz kojega se izvodi
zakljudak
ml
мЖч
ELafl
od Po od
TOKIO, . - V ijeit iz Francuske da je u
pogon puStena ieljeznica na svijetu nije
mnogo uzbudila Japance. Oni se, doduSe,
ponose svojim ,,5inkansenom", ali Cinjenicp da
u Francuskoj sad a vozi vlak koji je brzi od
,ietka", kako se ovdje popularno naziva
dosada§nji rekorder, nije ih rastuzila. „Francuzt
joS moraju mnogo nauditi da bi nas dostigli",
kaze visoki funkcioner japanskih nacionalnih
zeljeznica. „Sinkansen", zapravo, i nije tek
superbrzi vlak. To je institucija koju 6e
Francuzi teSko dostidi. Taj luksuzni vlak vozi
ved viSe od 17 godina, pa i nije cudno da je
konacno puSten u pogon brzi vlak, jer je u 17
godina tehnologija napredovala.
Sigurnost prometa, udobnost, todnost, sve
su to prednosti japanskog superbrzog vlaka koji
u mnogo verzija,,s mnogo kompozicija i nasve
vi§e linija tuCe mnoge rekorde u svijetu
zeljeznica.
Posve kompjuterizirano upravljanje „Sinka-nsenom- ",
naime, onemogudava svaku nezgodu.
ZakaJnjenja se mjere minutama, ali — godiSnja,
a po udobnosti taj vlak tuce i najbolje avionske
kompanije. Uz to - pogotovo ako putujete na
NEW YORK (Tanjug) - Apelom za koordlnira-n- e
i ustrajne napore k opcem razoruzavanju,
pod efikasnim medunarodnim nadzorom, i za
efikasniju ulogu UN, predsjednik Politickog ko-mite- ta Generalne skupStine Ignac Golob zaklju-ci- o
je svecanu sjednicu kojom je ovdje obiljezen
Tjedan razoruzanja.
Podsjecajuci da nesvrstani vec dva desetljeca
upozoravaju na porast trke u naoruzavanju, oso-bit- o
nuklearnom, Golob je upozorio da ravnoteza
straha medu velikim silama nije spnjecila njiho-v- o
mijesanje u regionalne sukobe, zakljucujuci da
nadmetanje u zastrasivanju nikako nije sigurno
sredstvo da se izbjegne moguca katastrofa
Pomocnik saveznog sekretara za vanjske po-slo- ve
SFFU posebno je naglasio pravo naroda
svih zemalja da budu obavijesteni o sredstvima
koja se ulazu u trku u naoruzavanju, o tome ko-lik- o
se malo radi na razoruzanju, 1 o tome sto bi
za svjetsku zajednicu znacilo zivjeti u svijetu jed-nak- e
sigurnosti, nezavisnosti 1 mira
Govoreci o golemim troskovima za naoruzanje
l nedopustivo niskoj razini sredstava koja se ula-zu
u razvoj, u svojoj poruci skupu predsjednik Ge-neralne
iskupstine UN, Kitani je izrazio misljenje
da je primarm cilj UN da utjecu na smanjenje
troskova za naoruzavanje, a zatim da krenu k
stvarnom razoruzanju
Za Kurta Waldheima, pitanje razoruzanja je
DEMANTI AMERlCKIH OPTU2BI
HAVANA (Tanjug) — Kubanska vlada
ponovo je energidno demantirala ameridke
optuzbe o upudivanju kontingenta kuban-ski- h
vojnika u Nikaragvu.
U sluzbenom saopdenju kubanska vlada
istodobno je pozvala ameridkog drzavnog
sekretara Haiga da pruzi dokaze o tome
kojeg je dana i u koje vrijeme izvrSeno
iskrcavanje u Nikaragvi sa ciljem, kako je
pisala ameridka §tampa, da se prodre u
Salvador i tamo formira revolucionarna
marksistidka vlada.
Kubansk" predsjednik Fidel Castro
izjavio je, §to je ponovljeno i u spome-nuto- m
saopdenju, da Kuba "nikad nije
uputila ni jednog jedinog vojnika u
Nikaragvu" i da su sve takve optuzbe
"manevar jenkijevskog imperijalizma radi
opravdanja vlastite intervencije u Salva-dor- u,
kao i prijetnji prema Kubi".
INDIJA IMA OKO 648 MILIJUNA
STANOVNIKA
. NEW DELHI (AFP) — Prema najnovijim
podacima objavljenim u New Delhiju,
Indija danas ima 683,810.051 stanovnika.
Najmnogoljudnija savezne drzava je Utar
PradeS sa blizu 111 milijuna stanovnika. U
ovaj drzavi broj stanovnika se u proteklih
deset godina uvedao za 22 milijuna. Dnevni
priraStaj stanovniStva u Utar PradeSu je
oko Sest tisuda.
w Ea
6ШД11Ш№!ШШ11Ш
relaciji Tokio - Osaka, avion je sporiji od ovog
vlaka koji moze razviti brzinu od 260 km na
sat, a putna mu se brzina krede oko 200 km na
sat, ovisno od broja stranica. Do aerodrome i s
aerodroma valja se probijati kroz gusti gredski
promet, a „Sinkansen" de vas opremhi do
centra grada, odakle se na svako rojesto u obd
grada moze dodl pogodnini linijama gradske
zeljeznice ili metroa., Danas „Sinkansen" vozi
na mnogo linija i odavno viSe nije neka
senzacija. No to ne znaci da su se Japanci
odrekli primata u brzini vlakova.
Ved se dugo „vlakom
bududnosti". Prije dvije godine nacionalne su
zeljeznice pokusnim vlakom .ML-50- 0 postigle
brzinu od 500 kilometara na sat. Ta
,,nemoguda" brzina uskoro de post at i i
predmet novih pokusa, ovog puta s putniclma.
Idudeg mjesece, naime, nacionalne zeljeznice
podinju drugu seriju pokusa s drugim
prototipom koji se naziva MLUO01 i za razliku
od prvoga Sto predstavlja pripreme za serijsku
proizvodnju supersuperbrzih vlakova kakvi de
juriti Japanom za nekoliko godina.
Taj je prototip ved iskusan, ali de idudeg
mjeseca zajedno s vagonom i putniclma voziti
© Zakljucujuci svecanu
sjednicu kojom je obiljezen
Tjedan razoruzanja Ignac
Golob je uputio apel za
ustrajne napore na opcem
razoruzavanju
najuze vezano za uspostavljanje novog svjetskog
ekonomskog poretka, Iluzija je da se sigurnost
moze postici jedino jacanjem vojne sile, naglasio
je apehrajuci na sve vlade da pristupe novoj 1
produktivnoj fazi u pregovorima o razoruza-nju
Zahtijevajuci denuklearizaciju svoga kontinen-ta- ,
afneke zemlje su pozvale na nagomilavanje
hrane, a ne bombi. Latinskoamencke zemlje su
naglasile potrebu angaziranja svjetske javnosti,
dok su azijske zemlje ustvrdile da ce prijetnja ra-to- m
postojati sve dok se sigurnost bude trazila
nagQmilavanjem oruzja
Za istocnoevropske zemlje najvazmje je spnje-cit- i
nuklearnu katastrofu. One zbog toga apelira-j- u
na podrsku sovjetskom pnjedlogu deklaracije
o tome, dok su se zapadne zemlje zauzele za pn-hvacan- je
efikasmh mjera za razoruzanje putem
konstruktivnog dijaloga
Kreisky:
"NemarjeSenjabez
. Palestinaca"
BEC (Tanjug) — Najvazniji zadatak
zapadnoevropskih saveznika je da u Sjedi-njeni- m
Drzavama nadu razumijevanje za
stav da bez Palestinaca nema гјебепја
srednjoistodnog pitanja, izjavio je austrij-sk- i
kancelar na jednom predavanju u
belgijskom gradu Bruggeu.
Govoredi pred "Evropskim koledzom"
(College d'Europe) Kreisky je, kako javlja
austrijska novinska agencija APA, istakao
da SAD trebaju promijeniti stav o palestin-sko- m
pitanju, jer bi inade mogao biti
izgubljen povoljan trenutak, a mogli bi
zapodeti "nezeljeni procesi".
U svojim ocjenama odnosa Evropa —
SAD i neophodnosti njihova "stvaraladkog
dijaloga", austrijski kancelar je rekao da bi
taj dijalog mogao imati blagotvoran utjecaj
na politiku detanta, i to ne samo u Evropi,
nego i na komplicirane latino-amerid- ke
probleme i odnose Sjever --- Jug.
Odajudi priznanje predsjednika Evropske
zajednice Thornu, koji je posjetio Srednji
istok, kancelar Kreisky je rekao da je
Zajednica doSIa do "jedino pravilnog
zakljudka da na Srednjem istoku ne moze
biti mira bez rjeSenja palestinskog
pitanja".
FRANCUZI NADMASILI JAPANCE U 2ELJEZNICKOM TRANSPORTU
Japanski superbrzi vlak udobniji francuskoga — tra6nicama brzinom 500 kilometara
najbra
ekspreimentira
pokusnom prugom dugom 4 kilometre. Nakon
opseznih pokusa u jesen 1982. pruga de biti
produzena na 7 kilometara, a kompozicija
povedana na tri vagona. Tada de „avionskim"
brzinama modi putovati i putnici koji iele biti
„pokusni kunidi", sve dok sve prednosti i
nedostaci novog sisiema transporta ne budu
iskuSane, kako bi pocela izgradnja prve pruga
novog „lebdedeg vlaka".
I
Za razliku od dosadaSnjih vlakpva, novi
naime lebdi iznad fradnica koristedi sesnagom
linearnih magneta. Novi linearni magnetski
motor ved se upotrebljava u mnoge svrhe, ai
joS ne I za pogon zeljzenica. No japanske
nacionalne zeljeznice nisu jedine koje poku- -
Savaju dovrJiti vlak na magnetski pogon. Slidan
sistam iskuJava i japanska avionska kompanija
JAL, koja planlra prvi vlak od novog tokijskog
aerodroma „Narita" do centra grada, na relaciji
od oko 60 kilometara. Zasad izgleda da
zeljeznice vode u trci, a Francuzima preostaje
da joj dvije-t- ri godine uzivaju u svjetskom
primatu, dok im ga ne oduzme novi japanski
„lebdedi vlak".
ZarkoMODRIC