Nase Novine, January 27, 1982

              4— NASE NOVINE, September8, 1982.
Dr Mirko Markovi6:
(Nastavak)
Kapitalisticki ciklusi i njegove faze
Za kapitalizam je karakteristiCan takozvan1
cikliCni razvoj.
Ciklus je period od jedne ekonomske krize
do druge, ukljuCiv i samu krizu. Krizom se
zavrSava jedan ciklus i njome poCinje novi.
Dakle, kriza je poCetna i zavrSna faza
ciklusa.
Druga faza ciklusa je depresija u koju
prelazi kriza. U toj fazi ciklusa privreda je јоб
u zastoju, u mrtvilu, ali se po mnogim
znacima osjeca da je ekonomska kriza
prosla.
Poslije izvjesnog vremena poCinje olivlia-vanje- u
proizvodnji. Nekaod preduzeca, koja
su bila obustavila proizvodnju za vrijeme
krize poCinju da rade. Druga — koja su za
vrijeme krize znatno smanjila proizvodnju,
poCinju da je povecavaju, uvlaCeCi veCi broj
radnika na posao. Ovdje ondje stvaraju se
nova preduzeca itd.
Kao pravilo, ova treca faza ciklusa prelazi
u cetvrtu, u fazu velikog uspona u proizvod-nji
(prosperitet). I baS kada poslovi u privredi
teku najbolje i najunosnije za kapitaliste —
nastane kriza hiperprodukcije. Medutim, u
danasnjem stadijumu kapitalizma, u stadiju-m- u
monopolistickog kapitalizma — imperi-jalizm- a,
kada se citav kapitalisticki sistem
nalazi u sveop§toj krizi, ciklus o kome je
rijeC se djelimiCno deformise. Tako, na
primjer, danas kapitalizam nije u stanju da
dozivi sveopSti veliki uspon privrede, tako da
ta faza ciklusa viSe i ne postoji. Ali se zato
znatno produzuje njegova faza depresije,
mrtvila, koja se ponekad zavrsava novom
krizom — ne prelazeCi бак ni u fazu
ozivljavanja, a kamoli prosperiteta.
"Kao nebeska tijela", pisao je K. Marks,
koja kad su vec jednom dovedena u izvjesno
kretanje, stalno ga ponavljaju, tako isto i
druStvena proizvodnja dim je bacena u
kretanje naizmjenicnog pro§irenja i suzava-nj- a,
stalno ga reprodukuje".
I danas se svjetska kapitalistiCka privreda
nalazi u svojevrsnoj ekonomskoj krizi, koja
jos nije ni presla u pravu depresiju a kamoli
u fazu ozivljavanja. Danasnje krizno stanje
privrede u kapitalistiCkim zemljama dopu-njen- o
je novCano-trgovinsko- m i politiCkom
krizom, pajeotudai teze. Broj nezaposlenih
u kapitalistiCkim zemljama premaSio je 30
miliona lica.
Iz istorije ekonomskih kriza
Ekonomske krize su do sada nastajale
sledecim redom: 1825. god., 1836. god.,
1847. god., 1857. god., 1866. god., 1873.
god., 1881. god., 1890. god., 1907. god.,
1920. god., 1929. god., 1937. god.
Ovdje nisu navedene godine ekonomskih
kriza poslije II svjetskog rata. To Cemo uradi-t- i
u jednom posebnom Clanku. Stvar je u
tome Sto se od II svjetskog rata pa naovamo
y-- kapitalistiCki ciklus veoma deformisao,
jer veci dio svakog ciklusa sada otpada na
krizu i depresiju.
Prema navedenoj hronologiji redanja eko-nomskih
kriza od 1825. god. pa do II
svjetskog rata, u roku od sto dvadeset
godina bilo je trinaest ekonomskih kriza.
Sve te krize, (kao i sve savremene), bile su
uslovljene osnovnom protivrecnoscu kapita-lizma:
protivreCnosCu izmedu drustvenog
karaktera proizvodnje i privatno-kapitalistiC-k- og
prisvajanja. To je opsti uzrok i opSta
zajedniCka karakteristika svih ekonomskih
kriza.
Ali bilo bi pogresno izvesti zakljucak da je
svaka od tih kriza jednaka, odnosno da te
krize nisu imale, pored opste zajednicke
prirode, i svoje specifiCne crte, koje ih
pojedinaCno razlikuju. Svaka od njih ima i
svoje osobenosti, koje su uslovljene kon-kretn- o
istorijskim okolnostima, osobenosti-m- a
epohe u kojoj je kriza proiza5la,
osobenostima stepena razvitka kapitalizma,
osobenostima mjesta koje jedna ili druga
kapitalistiCka zemlja zauzima u danom
istorijskom komentu u sklopu svjetske
kapitalistiCke privrede.
NaroCito se razlikuju svojim specifiCnim
crtama krize, recimo, domonopolistiCke faze
kapitalizma I krize epohe imperljalizma.
Specijalno se odlikuju osobenostima eko-nomske
krize iz danasnje epohe opSte krize
kapitalistidkog poretka.
— IZ UGLA POLITlCKE EKONOMIJE —
Nekoliko primjera:
Kriza 1825. god. je poCetak cikliCnosti
razvitka, poCetak istorije ekonomskih kriza
kapitalizma. Ona se pojavila samo u
Engleskoj, kao prvoj kapitalistiCkoj zemlji,
gdje je vec u to vrijeme manufakturna faza
kapitalizma bila zamijenjena masinskom
industrijom.
Kriza 1836. god. obuhvatila je kako
Englesku tako i Sjedinjene Am. Drzave.
Kriza 1847. god. — osim Engleske
obuhvatila je skoro cio evropski kontinent.
Kriza 1857. god. karakteristicna je po
tome sto je u stvari bila prva svjetska
ekonomska kriza; ona je obuhvatila ne samo
cio svijet nego i skoro sve privredne grane.
Ili recimo, kriza 1873. god. — zauzima
naroCito mjesto u istoriji kriza. Ona, ne
samo da je obuhvatila cio svijet i sve grane
privrede nego je i trajala punih pet godina,
dok su prethodne krize trajale od godine i po
do dvije godine. V. Lenjin ukazuje na tu krizu
kao na istorijsku crtu u prelazu domonopo-listiCko- g
kapitalizma u imperijalizam. Ova
ekonomska kriza je ubrzala koncentraciju i
central izaciju kapitala prije nastanka i
razvoja krupnih kapitalistiCkih monopola.
Kriza 1882. god. nastaje veC u doba
MILAN MRDENOVICH
We are here at this moment in honor of,
and as a tribute to, Milan Mrdenovich, who
not only had a long life, but also a life with
purpose and meaning. To live to the age of
87 is unusual, but to live such a life that is
devoted and dedicted to a worthy cause, is
rare indeed.
Wise men have said that most human
beings must be satisfied to be as if they
never were; and that hardly anyone, In time,
will know that they have come and gone.
Oh, Yes, there are the immediate survivors
who are, or were, but given a generation or
two, we are mostly forgotten. Wise men
have also observed that it is only through
the association with, or in the support of, a
worthy cause or meaningful historic idea
that we can have any hope of immortality —
that is, of being remembered by posterity.
Not perhaps individually, but in connection
with such a great cause or worthy idea.
Milan has earned that distinction because
for the greatest part, for over 60 years, he
gave muchof his effort and of himself to the
socialist movement and its goal of eventual
peace and plenty for all, and the universal
brotherhood of mankind. "Most men" said
one philosopher, "lead lives of quiet
desperation". This was not so with the life
of Milan Mrdenovich, whose interest in the
world about him, his compassionate con-cern
for the welfare of society and particu-larly
for the members of his class — the
working class — was the motivating force in
his long and useful life. The world of peace,
plenty, and security that he envisioned and
worked for, did not become a reality during
his lifetime. The realization that it would
probably not occur during his life, did not
MlSLJENJA
Narodi Sjed. Drzava imaju svoje pisane
kao i nepisane zakone upravo kao i svi
narodi sveta. Svim pisanim zakonima narod
se mora pokoravati bez obzira da li se oni
nekome svidaju ili ne. Zakoni su doneti u
narodnim skupstinama pa prema tome
obavezuju svakog gradanina na postovanje
istih. Kada su u pitanju nepisani zakoni tu
stvar stoji malo drugaCije, to su narodni
zakoni ili obiCaju koji su se u narodu
formirali kroz vekove i narod ih podrzava,
pokorava im se bez prinude. Jedan od lepih
obiCaja ili nepisanih zakona postoji kod
ameriCkog naroda.
Veoma je poznat izborni sistem u ovoj
zemlji u kojem svaki gradanin u vreme
lV
ubrzanog prerastanja kapitalizma slobodne
konkurencije u kapitalizam prevlasti mono-pola.
Centar te krize bile su Sjedinjene
AmeriCke Drzave.
Da ne nabrajamo osobenosti ostalih
ekonomskih kriza, joS samo da ukazemo na
onu koja je eksplodirala 1929. god. i do
temelja uzdrmala cio kapitalizam. Nju pozlu
pamte svi zivi nasi doseljenici u SAD i
Kanadi. Njene osobenosti, njena zestina i
duzina trajanja poticale su otuda, §to je
nastala u epohi opSte krize kapitalizma,
kapitalistickog poretka. Vec je onda jedna
sestina zemljine kugle (SSSR) pripadala
drugom poretku — socijalizmu, koji, uzgred
reCeno, ne zna za krize hiperprodukcije.
Samim tim polje "manevrisanja" kapitalizma
bilo je veoma suzeno — sto je jos vise
otezavalo izlazak iz krize.
Poslije Drugog svjetskog rata joS vi§e su
uCestale ekonomske krize, koje nazivaju cas
"recesijama", Cas depresijama i tome sliC-n- o.
Cinjenica je da je burzoaskoj publicisti-ci- ,
pa i nauCnoj teoriji, veoma nemila rijeC
"ekonomska kriza". Nevolja je samo u tome
Sto "davo neCe biti manje crn" ako ga
zovemo "bijeli davo".
(NastaviCese)
diminish his faith and conviction that some
day, the working class would rise to its
historic mission and accomplish the task for
which they are destined. And to this
struggle for human emancipation, he had
devoted more than sixty years of his long
and useful life.
Our comrade was physically astive until
a short while ago, when a heart attack made
him a semi-invali- d. Being the materialist
and the realist that he was, he faced his end
with courage and resignation. It is said that
most people live because they cannot help
living, and die because they cannot help
dying, going through life without knowing
what it was all about. But this was not true
of Milan Mrdenovich, of whom it can be said
that he gave real meaning to Shakespeare's
observation that "We must endure our going
hence, even as our coming hither; ripeness
is all". And truly, our comrade lived to a full
ripeness not only of years but also of
accomplishment.
Milan was a charter member of the Tesla
Memorial Society, and a regular reader of
"Nase novine".
He leaves to us, his fellow members, to
carry on the unfinished work he left behind.
We who survive, pledge ourselves to
condinued and renewed effort in the
unfinished work still to be done.
With these words, we end this ceremony,
which in brevity and simplicity, I as sure is
such that would meet with his approval,
because he was a modest, gentle and
unassuming person, shunning show and
display. And now we leave him — to return
to the work he would want us to continue.
Edward A. Swiatek
PREDSEDNIKA TREBA PO&TOVATI
predizborne kampanje ima kandidata kojem
je privrzen i za njega glasa za vreme izbora.
Kada su izbori zavrSeni, predsedniCki kandi-da- t
koji je pobedio, automatski je prihvaCen
od svih, kako onih koji su glasali za njega
tako i onih koji su glasali protiv njega. Ovo
je nepisani zakon koga se pridrzavaju
apsolutno svi gradani ove zemlje.
Prema demokratskim tradicijama, a i
pisanim zakonima, svaki gradanin takode
ima pravo da se slaze sa svojim predsedni-ko- m
ili da se ne slaze u kreiranju politike
svoje zemlje. Oni koji se ne slazu sa
predsednikovom politikom obiCno to iznose
u javnost prema svojim moguCnostima.
Jedni to Cine u razgovorima sa prijateljima i
NACIONALIZIRATI!
Casopis Maclean's objavio je
clanak u kome se zagovara naciona-lizacij- a
INCO (International Nickel
Co.) u Sudbury.
U clanku se kaie da je INCO
izvukao milijarde dolara profita iz
Sudbury. AH dijelovi grada Jos'
nemaju kanalizacije i vode. Najgore
je sto sada noma posla.
4 milijarde i 100 milio-na
za nezaposlene —
u 6 mjeseci
U prvih §est mjeseci ove godine osigura-njeo- d
nezaposlenosti (Unemployment Insu-rance)
je isplatilo nezaposlenima svotu od 4
milijarde i 100 milijuna dolara ili 53 posto
vise nego u istom periodu prosle godine.
Samo u junu isplaCeno je 674 milijuna
dolara, a to je vise nego u bilo kom mjesecu
u zadnjih 40 godina.
Nezaposleni primaju 60 posto plaCe koju
su imali dok su radili, ali najveCa svota koju
mogu da prime je 210 dolara.
VISE NEGO PRIJE
ProSlog tjedna u Sjed. Drzavama
je bankrotiralo 572 poduzeca, vise
nego u ijednom tjednu od velike
ekonomske krize tridesetih godina.
Od 1 . januara do sredine augusta,
u Sjed. Drzavama propalo je 15.133
poduzeda.
NATRAGUKRVNIKU
IZ AUSCHWITZA
BEC (Reuter) — Poznati "lovac" na
nacistiCke zloCince Simon Wiesental izjavio
je zapadnonjemaCkom radiju da je na
dobrom putu da pronade zloglasnog nacis-tiCko- g
zloCinca Jozefa Mengelea koji je kriv
za smrt oko 400.000 2idova u plinskim
komorama koncentracionog logora Ausch-witz- a.
Weisental je izjavio da se taj ratni zloCinac
nalazi u Juznoj Americi, putujuCi izmedu
Paragvaja, Urugvaja i Bolivije.
VECA nezaposlenost
U EVROPSKOJ ZAJEDNICI
BRUXELLES — Broj nezaposlenih
u 10 zemalja Evropske zajednice
povecao se u julu u odnosu na juni
za oko 400 hiljada i sada je bez posla
10,7 miliona ljudi. Stopa nezaposle-nosti
u Evropskoj zajednici povecala
se na 9,4 odsto radno sposobnog
stanovnistva.
Najveci broj nezaposlenih — 3,19
miliona imala je Velika Britanija, sto
cini 12,4 odsto radne snage zemlje.
Vecu stopu nezaposlenosti ima jos
samo Irska — 12,8 odsto.
susedima, drugi putem radija i televizije, a
neki opet putem stampe. Ne smatra se da
javna kritika predsenika znaCi nepostovanje
predsednika, naprotiv, kritika je usmerena
ka upozorenju predsednika kako bi na taj
naCin saznao miSljenje i oseCanje javnosti
prema potezima koje u svom radu predu-zim- a.
Ne treba smatrati prema tome ni kritiku
koa se povremeno iznosi na raCun predsed-nika
USA u nasem radniCkom listu kao
neprijateljski akt ovog lista. "NN" jesu
radniCki informativni list, kao i svi ostali
listovi u Americi i Kanadi, koji ima pravo da
iznosi kako pozitivne tako i negativne
dogadaje, kao i da daje pozitivnu i negativnu
kritiku, bilo da se radi o politiCarima ili
drzavnicima. Smatram da niko nema pravo
da kvalifikuje kritiku prema svojim oseCa-njim- a
da li je ona prijateljska ili neprijatelj-sk- a
prema predsedniku jedne zemlje ili
prema zemlji posebno.
D. D. PUTNIK
Chicago